Kolonizacija Hrvata u Vojvodinu: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Kolonizacija Hrvata u Vojvodinu''' bio je dio programa [[kolonizacija Vojvodine|kolonizacije]] južnoslavenskih naroda u [[Vojvodina|Vojvodinu]] nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. [[Hrvati u Vojvodini|Hrvati]] su ušli po kvotama. | |||
== Povijest == | == Povijest == | ||
Posljednja izmjena od 22. ožujak 2022. u 11:39
Kolonizacija Hrvata u Vojvodinu bio je dio programa kolonizacije južnoslavenskih naroda u Vojvodinu nakon Drugog svjetskog rata. Hrvati su ušli po kvotama.
Povijest[uredi]
Veliki dio koloniziranih Hrvata su iz Hrvatske, uz manji broj iz BiH. Prvi plan bio je naseliti u Vojvodinu iz Hrvatske 5 500 hrvatskih obitelji, uz 3 500 srpskih obitelji iz Hrvatske.[1]
Kriteriji kvota po dijelovima Hrvatske za kolonizaciju bili su: angažiranost pojedinih područja u ratu, osobito broj prvoboraca iz krajeva odakle su dolazile molbe za kolonizaciju, agrarna prenapučenost, mogućnost namirenja zemljom u matičnim krajevima. Iz Hrvatske je najviše trebala dobiti Lika, 3 000 obitelji. Kvotu od 2 500 obitelji imala je Dalmacija, Kordun 1 600, Gorski kotar 1 000, hrvatsko primorje 600 i Banovina 300 obitelji. Iz nekih je krajeva stizalo više molbi od kvote, poput Like i Korduna, dok je s Hrvatskog primorja bilo manje molba od planiranih kvota.[1]
Organiziranom kolonizacijom 1945.-1948. je od Hrvata najviše doseljeno dalmatinskih Hrvata, s područja Metkovića, Sinja, Vrlike, Drniša, Benkovca, Splita, Šibenika, Trogira, Zadra, iz zaleđa Dalmacije i otoka. Po procjenama ih je ukupno bilo oko 4 000.[2]
Kolonisti su došli u pet transporta. Prvi je bio rujna 1945. godine. Iz Like je došao u Bački Brestovac i Filipovo, do kraja 1945. godine ukupno 28 transporta s kolonistima.[1]
Drugi transport bili su Hrvati iz Dalmacije i najviše ih je doseljeno u Stanišić i Riđicu. Riđicu je naselilo u prvom valu 150 obitelji kolonista s područja Šibenika, Obrovca, Knina i Sinja. Stanišić je naselilo oko 1 500 ljudi s područja Sinja i Splita u transportu 19. prosinca 1945. godine.[1]
Obitelji iz kninskog kotara bila su u trećem transportu. Stigao je siječnja 1946. godine. Četvrti transport stigao je s oko 160 obitelji iz raznih krajeva Dalmacije. U petom iz raznih krajeva Dalmacije bilo je 150 obitelji i došao je jeseni 1946. godine. Poslije ovog transporta bilo je još doseljavanja u grupama, manjim ili većim. Riđica je ukupno imala tri organizirana transporta hrvatsskih doseljenika te još nekoliko manjih grupa poslije. Doseljeni Hrvati bili su sa zadarskog i šibenskog područja i otokȃ.[1]
Ukupan broj naseljenih bio je 1 029 obitelji s 5 430 članova. Kolonisti su ovisno o broju članova obitrelji i ratnih zasluga dobivali od 6 do 14 jutara zemlje, a ukupno je podijeljeno 11 500 jutara obradive zemlje. Dio doseljenih Hrvata vratio se u stari kraj, posebno oni koji se nisu bavili poljoprivredom.[1]
Na popisu 1948. godine u Stanišiću je bilo 2 480 Hrvata od ukupno 7 740 stanovnika), a u Riđici 473 od ukupno 4 163. Broj koloniziranih Hrvata bio je veći nego što je popisano, ali se dio vratio. Ukupno se nakon 1948. godine zadržalo oko 7 000 doseljenih Hrvata.[1] U Stanišiću su doseljeni Hrvati najvećim dijelom bili iz okolice Sinja i Muća.[3] te 120 obitelji iz tadašnjeg kotara Metkovića.[4] Uz Stanišić i Riđicu, dalmatinski Hrvati su u manjem broju naseljeni u Sivac (s područja kopnene Dalmacije i otoka), Guduricu i veće vojvođanske gradove.[2]
U Srijem su naseljeni Hrvati pripadnici vojnih snaga.[2] U Petrovaradin, Bešku, Lemeš je naseljen manji broj Hrvata, uglavnom iz Gorskog Kotara te Bosne i Hercegovine.[2]
U Banat je doselilo oko 200 Hrvata iz ljubuškog kraja u Ravni Topolovac kod Žitišta blizu Zrenjanina. Po cijelom je Banatu, uglavnom po većim naseljima doselilo još oko 300 Hrvata iz ostalih dijelova Hercegovine. Pretpostavlja se da danas u srbijanskom dijelu Banata živi 8 000 Hrvata.
Izvori[uredi]
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 Hrvatska riječ Subotica Z. Vasiljević: Nove veze sa starim krajem, Obljetnica Savezne kolonizacije Hrvata u Vojvodinu, 5. prosinca 2016. (pristupljeno 10. prosinca 2016.)
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 ZKVH Mario Bara: Pregled povijesti Hrvata u Vojvodini, preuzeto 10. ožujka 2011.
- ↑ HKD Vladimir Nazor Aktivnosti, preuzeto 9. ožujka 2011.
- ↑ Lađari u Somboru Maraton lađa, 9.-10. prosinca 2011., autor Marko Marušić
Vanjske poveznice[uredi]
- Essehist 4, prosinac 2012. Tema broja: Kolonizacija; Bagić, Marko; Kolonizacija Vojvodine, FFOS, Osijek
- Godišnjak za znanstvena istraživanja 2010. Bara, Mario: Sudjelovanje Hrvata u saveznoj kolonizaciji Vojvodine 1945.-1948., s.157-188
- Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata Obljetnica savezne kolonizacije Hrvata u Vojvodinu, Izvor: Hrvatska riječ (Z. Vasiljević), 15. prosinca 2016.
- Zbornik Zavoda za povijesne znanosti Istraživačkog centra Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Vol. 11(1981) Marijan Maticka: Sudjelovanje Hrvatske u saveznoj kolonizaciji Vojvodine 1945.-1948., s. 289-322