More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m brisanje nepotrebnog teksta |
||
| Nije prikazana jedna međuinačica | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Iraq_Turkey_border_map.png|desno|mini|Zemljovid iračko-turske granice]] | |||
'''[[Irak|Iračko]]-[[Turska]] granica''' duga je 367 km i proteže se od [[Tromeđa|tromeđe]] sa [[Sirija|Sirijom]] na zapadu do tromeđe s [[Iran]]om na istoku.<ref>{{Citation |url= https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/iraq/|title=CIA World Factbook – Iraq|access-date= 4 April 2020}}</ref> | '''[[Irak|Iračko]]-[[Turska]] granica''' duga je 367 km i proteže se od [[Tromeđa|tromeđe]] sa [[Sirija|Sirijom]] na zapadu do tromeđe s [[Iran]]om na istoku.<ref>{{Citation |url= https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/iraq/|title=CIA World Factbook – Iraq|access-date= 4 April 2020}}</ref> | ||
| Redak 8: | Redak 8: | ||
Početkom 20. stoljeća [[Osmansko Carstvo|Osmansko carstvo]] uključivalo je teritorij današnje Turske i Iraka.<ref name="IBS027">{{citation |url= https://fall.fsulawrc.com/collection/LimitsinSeas/IBS027.pdf|title=International Boundary Study No. 27 – Iraq-Turkey Boundary |date=30 January 1964|access-date=4 April 2020}}</ref> Tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] [[Arapski ustanak|arapska pobuna]], podržana od Britanije, uspjela je oduzeti Osmanlijama nazdor nad većinom Bliskog istoka. Kao rezultat tajnog anglo-francuskog [[Sporazum Sykes-Picot|sporazuma Sykes-Picot]] iz 1916. godine Britanija je stekla kontrolu nad osmanskim vilajetima [[Mosulski vilajet|Mosula]], [[Bagdadski vilajet|Bagdada]] i [[Vilajet Basra|Basre]], koje je organizirala u [[mandat Iraka]] 1920. godine. | Početkom 20. stoljeća [[Osmansko Carstvo|Osmansko carstvo]] uključivalo je teritorij današnje Turske i Iraka.<ref name="IBS027">{{citation |url= https://fall.fsulawrc.com/collection/LimitsinSeas/IBS027.pdf|title=International Boundary Study No. 27 – Iraq-Turkey Boundary |date=30 January 1964|access-date=4 April 2020}}</ref> Tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] [[Arapski ustanak|arapska pobuna]], podržana od Britanije, uspjela je oduzeti Osmanlijama nazdor nad većinom Bliskog istoka. Kao rezultat tajnog anglo-francuskog [[Sporazum Sykes-Picot|sporazuma Sykes-Picot]] iz 1916. godine Britanija je stekla kontrolu nad osmanskim vilajetima [[Mosulski vilajet|Mosula]], [[Bagdadski vilajet|Bagdada]] i [[Vilajet Basra|Basre]], koje je organizirala u [[mandat Iraka]] 1920. godine. | ||
[[Datoteka:Kurdish_lands_(3D).gif|desno|mini| Topografski zemljovid pograničnog područja]] | [[Datoteka:Kurdish_lands_(3D).gif|desno|mini| Topografski zemljovid pograničnog područja]] | ||
Do [[Mirovni ugovor u Sèvresu|sporazuma iz Sèvresa]] iz 1920. godine anadolska Turska trebala je biti podijeljena, a područja sjeverno od Mosulskog vilajeta trebala su biti uključena u autonomnu ili neovisnu kurdsku državu.<ref name="IBS027"/><ref>{{ | Do [[Mirovni ugovor u Sèvresu|sporazuma iz Sèvresa]] iz 1920. godine anadolska Turska trebala je biti podijeljena, a područja sjeverno od Mosulskog vilajeta trebala su biti uključena u autonomnu ili neovisnu kurdsku državu.<ref name="IBS027"/><ref>{{Citiranje knjige |last=Helmreich |first=Paul C. |title=From Paris to Sèvres: The Partition of the Ottoman Empire at the Peace Conference of 1919–1920 |publisher=Ohio State University Press |location=Columbus, Ohio |year=1974 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/fromparistosevre0000helm/page/320 }}</ref> Turski nacionalisti bili su ogorčeni sporazumom, pridonoseći izbijanju [[Turski rat za nezavisnost|turskog rata za neovisnost]]; a turski uspjeh u ovom sukobu učinio je sporazum iz Sèvresa nemogućim za provesti. [[Ugovor iz Laussane|Ugovorom iz Loussane]] iz 1923. priznata je neovisnost Turske i dogovoreno je teritorijalno rješenje daleko povoljnije za Tursku, premda po cijenu da se Turska formalno odrekla bilo kakvog potraživanja na arapske zemlje.<ref name="Treaty">{{Citation|date=24 July 1923|title=Treaty of Peace with Turkey signed at Lausanne|place=[[Lausanne]], [[Switzerland]]|access-date=28 November 2012|url=http://wwi.lib.byu.edu/index.php/Treaty_of_Lausanne}}</ref> Kao privremena mjera, bivša sjeverna granica Mosulski vilajet trebala je služiti kao granica između Iraka i Turske pod kontrolom Britanije, s preciznijim razgraničenjem o kojem će se kasnije dogovoriti. | ||
Britanski i turski dužnosnici sastali su se 1924. godine, ali nisu [[Mosulsko pitanje|uspjeli]] odrediti uzajamno zadovoljavajuću granicu i stvar je proslijeđena [[Liga naroda|Ligi nacija]].<ref name="IBS027"/> U listopadu 1925. Liga je predložila granicu ('briselsku liniju') koja je u osnovi bila ista kao ona sjevernih granica starog vilajeta Mosul. <ref name="cox">The Geography of the Mosul Boundary: Discussion "The Geographical Journal" 1926</ref> Nakon daljnjih razmatranja, Liga je službeno preporučila u srpnju 1925. da se koristi briselska linija, a taj je stav u studenom 1925. odobrio [[Stalni sud međunarodne pravde]] u Haagu. Britanija i Turska potpisale su 5. lipnja 1926. [[Ugovor iz Ankare (1926)|ugovor iz Ankare]], kojim su obje države priznale briselsku liniju (uz neke manje izmjene) kao granicu.<ref>{{Citiranje časopisa|title=Treaty Between the United Kingdom and Iraq and Turkey Regarding the Settlement of the Frontier Between Turkey and Iraq, Together with Notes Exchanged|date=2018|journal=The American Journal of International Law|volume=21|issue=4|pages=136–143}}</ref> Granica je označena na terenu 1927. godine. | Britanski i turski dužnosnici sastali su se 1924. godine, ali nisu [[Mosulsko pitanje|uspjeli]] odrediti uzajamno zadovoljavajuću granicu i stvar je proslijeđena [[Liga naroda|Ligi nacija]].<ref name="IBS027"/> U listopadu 1925. Liga je predložila granicu ('briselsku liniju') koja je u osnovi bila ista kao ona sjevernih granica starog vilajeta Mosul. <ref name="cox">The Geography of the Mosul Boundary: Discussion "The Geographical Journal" 1926</ref> Nakon daljnjih razmatranja, Liga je službeno preporučila u srpnju 1925. da se koristi briselska linija, a taj je stav u studenom 1925. odobrio [[Stalni sud međunarodne pravde]] u Haagu. Britanija i Turska potpisale su 5. lipnja 1926. [[Ugovor iz Ankare (1926)|ugovor iz Ankare]], kojim su obje države priznale briselsku liniju (uz neke manje izmjene) kao granicu.<ref>{{Citiranje časopisa|title=Treaty Between the United Kingdom and Iraq and Turkey Regarding the Settlement of the Frontier Between Turkey and Iraq, Together with Notes Exchanged|date=2018|journal=The American Journal of International Law|volume=21|issue=4|pages=136–143}}</ref> Granica je označena na terenu 1927. godine. | ||
Posljednja izmjena od 9. ožujak 2022. u 06:47
Iračko-Turska granica duga je 367 km i proteže se od tromeđe sa Sirijom na zapadu do tromeđe s Iranom na istoku.[1]
Opis
Granica na zapadu započinje tromeđom sa Sirijom na ušću rijeke Habure u Tigris. Zatim slijedi rijeku Haburu prema istoku, a zatim rijeku Hezil Suyu prema sjeveroistoku. Granica se zatim okreće prema istoku i čini niz nepravilnih linija preko planinskih grebena i malih potočića, da bi na kraju skrenula prema jugu i nastavlja rijekom Hadži Bak (Hacibey Suyu). Zatim slijedi ovu rijeku sjeveroistočno do tromeđe s Iranom. Pogranično područje izuzetno je planinsko i s obje strane je naseljeno gotovo isključivo Kurdima.
Povijest
Početkom 20. stoljeća Osmansko carstvo uključivalo je teritorij današnje Turske i Iraka.[2] Tijekom Prvog svjetskog rata arapska pobuna, podržana od Britanije, uspjela je oduzeti Osmanlijama nazdor nad većinom Bliskog istoka. Kao rezultat tajnog anglo-francuskog sporazuma Sykes-Picot iz 1916. godine Britanija je stekla kontrolu nad osmanskim vilajetima Mosula, Bagdada i Basre, koje je organizirala u mandat Iraka 1920. godine.
.gif)
Do sporazuma iz Sèvresa iz 1920. godine anadolska Turska trebala je biti podijeljena, a područja sjeverno od Mosulskog vilajeta trebala su biti uključena u autonomnu ili neovisnu kurdsku državu.[2][3] Turski nacionalisti bili su ogorčeni sporazumom, pridonoseći izbijanju turskog rata za neovisnost; a turski uspjeh u ovom sukobu učinio je sporazum iz Sèvresa nemogućim za provesti. Ugovorom iz Loussane iz 1923. priznata je neovisnost Turske i dogovoreno je teritorijalno rješenje daleko povoljnije za Tursku, premda po cijenu da se Turska formalno odrekla bilo kakvog potraživanja na arapske zemlje.[4] Kao privremena mjera, bivša sjeverna granica Mosulski vilajet trebala je služiti kao granica između Iraka i Turske pod kontrolom Britanije, s preciznijim razgraničenjem o kojem će se kasnije dogovoriti.
Britanski i turski dužnosnici sastali su se 1924. godine, ali nisu uspjeli odrediti uzajamno zadovoljavajuću granicu i stvar je proslijeđena Ligi nacija.[2] U listopadu 1925. Liga je predložila granicu ('briselsku liniju') koja je u osnovi bila ista kao ona sjevernih granica starog vilajeta Mosul. [5] Nakon daljnjih razmatranja, Liga je službeno preporučila u srpnju 1925. da se koristi briselska linija, a taj je stav u studenom 1925. odobrio Stalni sud međunarodne pravde u Haagu. Britanija i Turska potpisale su 5. lipnja 1926. ugovor iz Ankare, kojim su obje države priznale briselsku liniju (uz neke manje izmjene) kao granicu.[6] Granica je označena na terenu 1927. godine.
Općenito srdačni, odnosi između Iraka i Turske postali su zategnuti nakon Zaljevskog rata (1990.–91); to je rezultiralo uspostavljanjem autonomnog kurdskog područja na sjeveru Iraka koje je pružalo utočište kurdskim gerilcima koji djeluju na jugoistoku Turske.[7] Od tada je Turska izvela brojne vojne upade preko granice u pokušaju da se suprotstavi gerilcima koje ona naziva kurdskim teroristima. [8] [9][10]
Prijelazi
Uz cijelu granicu postoje tri prijelaza, dva za kolski promet i jedan za kolski i željeznički promet. Najprometniji od tri, Habur, među najprometnijim je graničnim prijelazima na svijetu.
Granični prijelazi
Vidi također
Izvori
- ↑ CIA World Factbook – Iraq, https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/iraq/, pristupljeno 4. travanj 2020.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 International Boundary Study No. 27 – Iraq-Turkey Boundary, 30. siječanj 1964., https://fall.fsulawrc.com/collection/LimitsinSeas/IBS027.pdf, pristupljeno 4. travanj 2020.
- ↑ Helmreich, Paul C. (1974). From Paris to Sèvres: The Partition of the Ottoman Empire at the Peace Conference of 1919–1920. Columbus, Ohio: Ohio State University Press. https://archive.org/details/fromparistosevre0000helm/page/320
- ↑ Treaty of Peace with Turkey signed at Lausanne, Lausanne, Switzerland, 24. srpanj 1923., http://wwi.lib.byu.edu/index.php/Treaty_of_Lausanne, pristupljeno 28. studeni 2012.
- ↑ The Geography of the Mosul Boundary: Discussion "The Geographical Journal" 1926
- ↑ "Treaty Between the United Kingdom and Iraq and Turkey Regarding the Settlement of the Frontier Between Turkey and Iraq, Together with Notes Exchanged". The American Journal of International Law 21 (4): 136–143. 2018
- ↑ Fawcett, L. (2001). "Down but not out? The Kurds in International Politics". Review of International Studies 27 (1): 109–118 [p. 117]
- ↑ "Turkey hits PKK targets in Iraq, Syria". Hurriet Daily News. 25. travanj 2017.. http://www.hurriyetdailynews.com/turkey-hits-pkk-targets-in-iraq-syria-.aspx?pageID=238&nID=112396&NewsCatID=352 Pristupljeno 25. travanj 2017.
- ↑ "Unwelcome Guests: The Turkish Military Bases in Northern Iraq". The Jamestown Foundation. http://www.jamestown.org/single/?no_cache=1&tx_ttnews%5Btt_news%5D=4807#.VmMzajahfcs Pristupljeno 24. travanj 2016.
- ↑ "Iraq to Expel Foreign Troops, End Turkish Military Presence - Al-Monitor: the Pulse of the Middle East". Al-Monitor. http://www.al-monitor.com/pulse/security/01/10/iraq-ejects-turkish-armed-forces.html# Pristupljeno 24. travanj 2016.
| |||||
| |||||