Razlika između inačica stranice »Trsteno«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)) |
||
Redak 39: | Redak 39: | ||
O starosti mjesta u kojem su oduvijek obitavali pomorci i kapetani svjedoce i zavjetne slike u župnoj crkvi [[Sveti Vid|Sv. Vida]]. | O starosti mjesta u kojem su oduvijek obitavali pomorci i kapetani svjedoce i zavjetne slike u župnoj crkvi [[Sveti Vid|Sv. Vida]]. | ||
Pored perivoja Gučetića veličanstvene česme su oštetili Crnogorci, kad su po primorju palili i pljačkali u 19. stoljeću.<ref>{{ | Pored perivoja Gučetića veličanstvene česme su oštetili Crnogorci, kad su po primorju palili i pljačkali u 19. stoljeću.<ref>{{Citiranje knjige|last= Despot|first= Ivan |authorlink= |coauthors= |title= Put na Lovćen, pp. 64 |year=1883|url= = |location= Zagreb |id=}}</ref> | ||
Tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] Trsteno su okupirali pripadnici JNA i teritorijalne obrane Crne Gore te raznih dragovoljačkih četničkih postrojba. Neprijateljska vojska je popalila i opljačkala većinu objekata u Trstenome. | Tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] Trsteno su okupirali pripadnici JNA i teritorijalne obrane Crne Gore te raznih dragovoljačkih četničkih postrojba. Neprijateljska vojska je popalila i opljačkala većinu objekata u Trstenome. |
Trenutačna izmjena od 22:22, 2. siječnja 2022.
Trsteno | |
---|---|
Država | Hrvatska |
Županija | Dubrovačko-neretvanska |
Općina/Grad | Dubrovnik |
Najbliži (veći) grad | Dubrovnik |
Nadmorska visina | 10 - 140 m |
Zemljopisne koordinate | 42°42′47″N 17°58′41″E / 42.713°N 17.978°E |
Stanovništvo (2001.) | |
- Ukupno | 237 |
Stanovništvo (2011.) | |
- Ukupno | 222 |
Pošta | 20233 |
Pozivni broj | 020 |
Autooznaka | DU |
Trsteno
|
Trsteno je naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Upravnom organizacijom pripada Gradu Dubrovniku.
Zemljopisni položaj
Trsteno je smješteno u samom središtu Dubrovačko-neretvanske županije, 20-tak kilometara sjeverozapadno od Dubrovnika. Smjestilo se na podnožju kamenih masiva Velikog i Malog Stola te Vračeva brda, blago se spuštajući sve do mora gdje se nalazi mjesna luka. Kroz Trsteno prolazi i Jadranske turističke ceste. Ljepota prirode i bujna vegetacija čine Trsteno jednim od najljepših mjesta dubrovačkog kraja.
Povijest
Mjesto je bilo naseljeno već u 5. stoljeću o čemu svjedoče arheološki nalazi kršćanske kapelice i brojni stećci pronađeni u okolici.
Godine 1399. Trsteno ulazi u sastav Dubrovačke Republike te je od tada vezano uz sve funkcije grada. Tako tijekom 15. i 16. stoljeća u Trstenom dubrovačka vlastela gradi svoje ljetnikovce od kojih je napoznatiji onaj obitelji Gučetić-Gozze, smješten u Arboretumu, najstarijem botaničkom vrtu u Republici Hrvatskoj. To je u svezi s činjenicom da kada je Trsteno došlo pod upravu Dubrovačke republike onda je ono pripalo dvjema plemićkim obiteljima: Benešićima i Kružićima, a kasnije i Gučetićima, koji su na svom imanju podigli ljetnikovac s perivojem na čijoj je osnovi 1948. utemeljen Arboretum Trsteno.
O starosti mjesta u kojem su oduvijek obitavali pomorci i kapetani svjedoce i zavjetne slike u župnoj crkvi Sv. Vida.
Pored perivoja Gučetića veličanstvene česme su oštetili Crnogorci, kad su po primorju palili i pljačkali u 19. stoljeću.[1]
Tijekom Domovinskog rata Trsteno su okupirali pripadnici JNA i teritorijalne obrane Crne Gore te raznih dragovoljačkih četničkih postrojba. Neprijateljska vojska je popalila i opljačkala većinu objekata u Trstenome.
Politika
Glavno tijelo koje upravlja mjestom je Mjesni odbor Trsteno (MO). Mjesni odbor je pod političkom i upravnom nadležnošću Grada Dubrovnika i ima 7 članova.
Znamenitosti i spomenici
- Arboretum Trsteno
- ljetnikovac Gučetić-Gozze
- fontana boga mora Neptuna
- u središtu mjesta uz Jadransku turističku cestu rastu dvije divovske platane promjera 5 m, visine 60 m, stare preko 600 godina
- spomenik poginulim Imotskim braniteljima u Domovinskom ratu na dubrovačkom području
- spomenik žrtvama 2. svjetskog rata i poraća iz župe Trsteno
Gospodarstvo
Mještani Trstenog su se tradicionalno bavili pomorstvom. Danas je naselje u kojem je najrazvijenija grana gospodarstva turizam, iako je to naselje koje nema hotel, razvijena je uslužna djelatnost iznajmljivanja privatnih soba i apartmana. Uz turizam Trstenjani se bave i ugostiteljstvom, poljodjelstvom, ribarstvom i trgovinom.
Stanovništvo
Prema popisu stanovnika iz 2011. godine u Trstenom obitavaju 222 stanovnika, većinom Hrvata katoličke vjeroispovjesti.
Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.[2]
Izvori
- ↑ Despot, Ivan (1883). [= Put na Lovćen, pp. 64]. Zagreb. =
- ↑ Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
Vanjske poveznice
- Službena stranica
- Trsteno (engl.)
Nedovršeni članak Trsteno koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.
|