More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Sarajevska rezolucija'''-->[[Datoteka:Mehmed Handzic.jpg|thumb|230px|desno|[[Mehmed Handžić|Mehmed ef. Handžić]], inicijator Sarajevske rezolucije]] | <!--'''Sarajevska rezolucija'''-->[[Datoteka:Mehmed Handzic.jpg|thumb|230px|desno|[[Mehmed Handžić|Mehmed ef. Handžić]], inicijator Sarajevske rezolucije]] | ||
[[Datoteka:Kasim Dobrača.jpg|thumb|230px|desno|[[Kasim Dobrača|Kasim ef. Dobrača]], inicijator Sarajevske rezolucije]] | [[Datoteka:Kasim Dobrača.jpg|thumb|230px|desno|[[Kasim Dobrača|Kasim ef. Dobrača]], inicijator Sarajevske rezolucije]] | ||
'''Sarajevska rezolucija''' bila je jedna od Muslimanskih rezolucija,<ref>{{ | '''Sarajevska rezolucija''' bila je jedna od Muslimanskih rezolucija,<ref>{{Citiranje weba | ||
| url = http://www.youtube.com/watch?v=QLLI2ntVnFY | | url = http://www.youtube.com/watch?v=QLLI2ntVnFY | ||
| title = Jugoslavija u ratu, 9. epizoda - NDH - Cvijet hrvatstva (Muslimanske rezolucije) | | title = Jugoslavija u ratu, 9. epizoda - NDH - Cvijet hrvatstva (Muslimanske rezolucije) | ||
| Redak 23: | Redak 23: | ||
| archivedate = | | archivedate = | ||
| quote = | | quote = | ||
}}</ref> koju je tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] usvojila skupština [[Udruga ilmijje Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini|El-Hidaje]].<ref name="sarajevo.ba">{{ | }}</ref> koju je tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] usvojila skupština [[Udruga ilmijje Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini|El-Hidaje]].<ref name="sarajevo.ba">{{Citiranje weba | ||
| url = http://www.sarajevo.ba/cir/stream.php?kat=396 | | url = http://www.sarajevo.ba/cir/stream.php?kat=396 | ||
| title = Internet sajt Grada Sarajeva, Istorija, Period 1918.-1945. god. | | title = Internet sajt Grada Sarajeva, Istorija, Period 1918.-1945. god. | ||
| Redak 46: | Redak 46: | ||
| quote = | | quote = | ||
| url-status = dead | | url-status = dead | ||
}}</ref><ref>{{ | }}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.preporod.com/index.php/sve-vijesti/magazin/sjecanja/item/4467-sjecanje-na-sarajevsku-rezoluciju-el-hidaje|title=Sjećanje na Sarajevsku rezoluciju El-Hidaje|last=Redakcija|website=www.preporod.com|language=bs-ba|accessdate=21. 6. 2020}}</ref> Ovom rezolucijom konstatuje se teška situacija u kojoj su se našli [[Bošnjaci|Bošnjaci]] a za koju se navodi da je posljedica smišljene politike ustaša da izazovu sukobe pravoslavaca i muslimana, javno se osuđuju zločini pojedinih Bošnjaka nad [[Srbi]]ma, konstatuje obespravljenost muslimana koju sprovodi ustaški režim i zahtjeva uspostavljanje reda i mira, kažnjavanje odgovornih za zločine i pružanje pomoći žrtvama. Jedan od razloga donošenja rezolucije bili su i masakri [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|četničkih odreda Jugoslavenske vojske u otadžbini]] nad bošnjačkim civilima u istočnoj Bosni. | ||
== Rezolucija == | == Rezolucija == | ||
Tijekom Drugog svjetskog rata teritorija [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] pripala je [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]] čije je osnivanje, uz podršku nacističke Njemačke, proglasio [[Slavko Kvaternik]] 10. travnja 1941. godine.<ref>{{ | Tijekom Drugog svjetskog rata teritorija [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] pripala je [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]] čije je osnivanje, uz podršku nacističke Njemačke, proglasio [[Slavko Kvaternik]] 10. travnja 1941. godine.<ref>{{Citiranje weba | ||
| url = http://www.vojska.net/hrv/zivotopis/k/kvaternik/slavko/ | | url = http://www.vojska.net/hrv/zivotopis/k/kvaternik/slavko/ | ||
| title = Biografija Slavka Kvaternika | | title = Biografija Slavka Kvaternika | ||
| Redak 71: | Redak 71: | ||
| archivedate = | | archivedate = | ||
| quote = | | quote = | ||
}}</ref> U Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ubrzo je po njenom osnivanju započeti zločini nad [[Srbi]]ma, [[Židovi]]ma i [[Romi]]ma. U cilju sprovođenja politike, stvoren je veliki broj koncentracionih logora. Dio [[Bošnjaci|bošnjačkog]] stanovništva svrstao se uz [[ustaše]] i učestvovao u vršenju genocida. Pored toga, smišljenim aktivnostima kao što su korištenje muslimanskih odjevnih predmeta tokom vršenja zločina nad Srbima i namjernim glasnim oslovljavanjem muslimanskim imenima ustaše su izazivale sukobe između Srba i Bošnjaka.<ref name="Skupština udruženja ilmija „El-Hidaja">{{ | }}</ref> U Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ubrzo je po njenom osnivanju započeti zločini nad [[Srbi]]ma, [[Židovi]]ma i [[Romi]]ma. U cilju sprovođenja politike, stvoren je veliki broj koncentracionih logora. Dio [[Bošnjaci|bošnjačkog]] stanovništva svrstao se uz [[ustaše]] i učestvovao u vršenju genocida. Pored toga, smišljenim aktivnostima kao što su korištenje muslimanskih odjevnih predmeta tokom vršenja zločina nad Srbima i namjernim glasnim oslovljavanjem muslimanskim imenima ustaše su izazivale sukobe između Srba i Bošnjaka.<ref name="Skupština udruženja ilmija „El-Hidaja">{{Citiranje weba | ||
| url = http://www.rijaset.ba/index.php?Itemid=148&catid=206:za-rivot-i-vjeka&id=1189:sarajevska-rezolucija-el-hidaje&option=com_content&view=article | | url = http://www.rijaset.ba/index.php?Itemid=148&catid=206:za-rivot-i-vjeka&id=1189:sarajevska-rezolucija-el-hidaje&option=com_content&view=article | ||
| title = Tačka 4 Sarajevske rezolucije skupštine „El-Hidaje“ | | title = Tačka 4 Sarajevske rezolucije skupštine „El-Hidaje“ | ||
| Redak 96: | Redak 96: | ||
}}</ref> Ovakvi događaji uticali su na to da muslimani iz Bosne i Hercegovine usvoje čitav niz rezolucija koje su donosili u [[Zenica|Zenici]], [[Prijedor|Prijedoru]], [[Mostar|Mostaru]], [[Banja Luka|Banjoj Luci]], [[Tuzla|Tuzli]], [[Bijeljina|Bijeljini]] i [[Trebinje|Trebinju]].<ref>{{harvnb|Rijaset|2007}}</ref><ref>{{harvnb|Cetin|2010|pp=78, 79}}</ref><ref>{{harvnb|Rijaset IZ|2007}}</ref> | }}</ref> Ovakvi događaji uticali su na to da muslimani iz Bosne i Hercegovine usvoje čitav niz rezolucija koje su donosili u [[Zenica|Zenici]], [[Prijedor|Prijedoru]], [[Mostar|Mostaru]], [[Banja Luka|Banjoj Luci]], [[Tuzla|Tuzli]], [[Bijeljina|Bijeljini]] i [[Trebinje|Trebinju]].<ref>{{harvnb|Rijaset|2007}}</ref><ref>{{harvnb|Cetin|2010|pp=78, 79}}</ref><ref>{{harvnb|Rijaset IZ|2007}}</ref> | ||
Veliki broj Bošnjaka, građana [[Sarajevo|Sarajeva]] okupio se 12. listopada 1941. godine i na tom skupu usvojio i potpisao rezoluciju čiji je sadržaj sličan sadržaju Sarajevske rezolucije koju je skupština udruženja ilmije "El-Hidaje" usvojila 14. kolovoza 1941. godine. Inicijatori i idejni tvorci ove rezolucije bili su [[Mehmed Handžić|Mehmed ef. Handžić]] i [[Kasim Dobrača|Kasim ef. Dobrača]].<ref>{{ | Veliki broj Bošnjaka, građana [[Sarajevo|Sarajeva]] okupio se 12. listopada 1941. godine i na tom skupu usvojio i potpisao rezoluciju čiji je sadržaj sličan sadržaju Sarajevske rezolucije koju je skupština udruženja ilmije "El-Hidaje" usvojila 14. kolovoza 1941. godine. Inicijatori i idejni tvorci ove rezolucije bili su [[Mehmed Handžić|Mehmed ef. Handžić]] i [[Kasim Dobrača|Kasim ef. Dobrača]].<ref>{{Citiranje weba | ||
| url = http://www.rijaset.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=1190:ulema-u-odbrani-rivota-i-vjeka-&catid=206:za-rivot-i-vjeka&Itemid=148 | | url = http://www.rijaset.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=1190:ulema-u-odbrani-rivota-i-vjeka-&catid=206:za-rivot-i-vjeka&Itemid=148 | ||
| title = Ulema u odbrani života i čovjeka | | title = Ulema u odbrani života i čovjeka | ||
| Redak 126: | Redak 126: | ||
* '''Treća točka''' rezolucije konstatuje pojavu netrpeljivosti [[katolici|katolika]] prema muslimanima koji su pretvoreni u građane drugog reda. | * '''Treća točka''' rezolucije konstatuje pojavu netrpeljivosti [[katolici|katolika]] prema muslimanima koji su pretvoreni u građane drugog reda. | ||
Poslije konstatacija i stavova iznijetih u tri točke rezolucije u posebnom dijelu rezolucije je spisak od sedam zahtjeva upućen odgovornim "čimbenicima" i muslimanskim vjerskim i političkim predstavnicima. Ovim zahtjevima se traži uspostavljanje sigurnosti života i imovine svih građana, sprečavanje izazivanja međunacionalnih sukoba, suđenje odgovornima za zločine i pomoć žrtvama dotadašnjih sukoba.<ref>{{ | Poslije konstatacija i stavova iznijetih u tri točke rezolucije u posebnom dijelu rezolucije je spisak od sedam zahtjeva upućen odgovornim "čimbenicima" i muslimanskim vjerskim i političkim predstavnicima. Ovim zahtjevima se traži uspostavljanje sigurnosti života i imovine svih građana, sprečavanje izazivanja međunacionalnih sukoba, suđenje odgovornima za zločine i pomoć žrtvama dotadašnjih sukoba.<ref>{{Citiranje weba | ||
| url = http://www.rijaset.ba/index.php?Itemid=148&catid=206:za-rivot-i-vjeka&id=1189:sarajevska-rezolucija-el-hidaje&option=com_content&view=article | | url = http://www.rijaset.ba/index.php?Itemid=148&catid=206:za-rivot-i-vjeka&id=1189:sarajevska-rezolucija-el-hidaje&option=com_content&view=article | ||
| title = Zahtevi Sarajevske rezolucije skupštine „El-Hidaje“ | | title = Zahtevi Sarajevske rezolucije skupštine „El-Hidaje“ | ||
| Redak 156: | Redak 156: | ||
== Posljedice == | == Posljedice == | ||
Inicijatore i organizatore potpisivanja Sarajevske rezolucije komunističke vlasti su poslije Drugog svjetskog rata proglasile narodnim izdajnicima. Tadašnjeg predsjednika El-Hidaje, Kasima ef. Dobraču je po završetku Drugog svjetskog 26. rujna 1947. godine kazneno vijeće okružnog suda u [[Sarajevo|Sarajevu]] osudilo na 15 godina zatvora.<ref name="Nedžad Latić">{{ | Inicijatore i organizatore potpisivanja Sarajevske rezolucije komunističke vlasti su poslije Drugog svjetskog rata proglasile narodnim izdajnicima. Tadašnjeg predsjednika El-Hidaje, Kasima ef. Dobraču je po završetku Drugog svjetskog 26. rujna 1947. godine kazneno vijeće okružnog suda u [[Sarajevo|Sarajevu]] osudilo na 15 godina zatvora.<ref name="Nedžad Latić">{{Citiranje weba | ||
| url = http://www.islambosna.ba/index.php/tekstovi-i-knjige/oziljci-vremena/7769-godinjica-smrti-kasima-ef-dobrae | | url = http://www.islambosna.ba/index.php/tekstovi-i-knjige/oziljci-vremena/7769-godinjica-smrti-kasima-ef-dobrae | ||
| title = Godišnjica smrti Kasima ef. Dobrače | | title = Godišnjica smrti Kasima ef. Dobrače | ||
| Redak 179: | Redak 179: | ||
| quote = | | quote = | ||
| url-status = dead | | url-status = dead | ||
}}</ref> Povodom poboljšanja odnosa [[Jugoslavija|Jugoslavije]] i [[Egipat|Egipta]], nekoliko Bošnjaka pušteno je iz zatvora prije isteka kazne, na uslovnu slobodu. Među njima bio je i Kasim ef. Dobrača koji je poslije deset godina pušten na uslovnu slobodu, a umro je 3. studenog 1979. godine, dva mjeseca poslije objavljivanja feljtona Parergon, autora Derviša Sušića u sarajevskom dnevnom listu [[Oslobođenje]], a u kojem je Dobrača napadan kao pripadnik [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]] koja je ovim feljtonom predstavljena kao profašistička organizacija koja je surađivala sa Hitlerom.<ref name="Nedžad Latić" /><ref>{{ | }}</ref> Povodom poboljšanja odnosa [[Jugoslavija|Jugoslavije]] i [[Egipat|Egipta]], nekoliko Bošnjaka pušteno je iz zatvora prije isteka kazne, na uslovnu slobodu. Među njima bio je i Kasim ef. Dobrača koji je poslije deset godina pušten na uslovnu slobodu, a umro je 3. studenog 1979. godine, dva mjeseca poslije objavljivanja feljtona Parergon, autora Derviša Sušića u sarajevskom dnevnom listu [[Oslobođenje]], a u kojem je Dobrača napadan kao pripadnik [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini]] koja je ovim feljtonom predstavljena kao profašistička organizacija koja je surađivala sa Hitlerom.<ref name="Nedžad Latić" /><ref>{{Citiranje weba | ||
| url = http://www.islambih.net/knjige/BoJaPoViJeStI/m_03.html | | url = http://www.islambih.net/knjige/BoJaPoViJeStI/m_03.html | ||
| title = Boja povjesti | | title = Boja povjesti | ||
Posljednja izmjena od 2. siječanj 2022. u 10:45
Sarajevska rezolucija bila je jedna od Muslimanskih rezolucija,[1] koju je tijekom Drugog svjetskog rata u Sarajevu usvojila skupština El-Hidaje.[2][3] Ovom rezolucijom konstatuje se teška situacija u kojoj su se našli Bošnjaci a za koju se navodi da je posljedica smišljene politike ustaša da izazovu sukobe pravoslavaca i muslimana, javno se osuđuju zločini pojedinih Bošnjaka nad Srbima, konstatuje obespravljenost muslimana koju sprovodi ustaški režim i zahtjeva uspostavljanje reda i mira, kažnjavanje odgovornih za zločine i pružanje pomoći žrtvama. Jedan od razloga donošenja rezolucije bili su i masakri četničkih odreda Jugoslavenske vojske u otadžbini nad bošnjačkim civilima u istočnoj Bosni.
Rezolucija
Tijekom Drugog svjetskog rata teritorija Bosne i Hercegovine pripala je Nezavisnoj Državi Hrvatskoj čije je osnivanje, uz podršku nacističke Njemačke, proglasio Slavko Kvaternik 10. travnja 1941. godine.[4] U Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ubrzo je po njenom osnivanju započeti zločini nad Srbima, Židovima i Romima. U cilju sprovođenja politike, stvoren je veliki broj koncentracionih logora. Dio bošnjačkog stanovništva svrstao se uz ustaše i učestvovao u vršenju genocida. Pored toga, smišljenim aktivnostima kao što su korištenje muslimanskih odjevnih predmeta tokom vršenja zločina nad Srbima i namjernim glasnim oslovljavanjem muslimanskim imenima ustaše su izazivale sukobe između Srba i Bošnjaka.[5] Ovakvi događaji uticali su na to da muslimani iz Bosne i Hercegovine usvoje čitav niz rezolucija koje su donosili u Zenici, Prijedoru, Mostaru, Banjoj Luci, Tuzli, Bijeljini i Trebinju.[6][7][8]
Veliki broj Bošnjaka, građana Sarajeva okupio se 12. listopada 1941. godine i na tom skupu usvojio i potpisao rezoluciju čiji je sadržaj sličan sadržaju Sarajevske rezolucije koju je skupština udruženja ilmije "El-Hidaje" usvojila 14. kolovoza 1941. godine. Inicijatori i idejni tvorci ove rezolucije bili su Mehmed ef. Handžić i Kasim ef. Dobrača.[9]
Tekst rezolucije sastoji se od tri tačke u kojima se iznose konstatacije i stavovi potpisnika rezolucije povodom aktuelne situacije u kojoj se nalaze muslimani Bosne i Hercegovine:
- Prva točka rezolucije konstatuje teško stanje u kojem su se našli muslimani Bosne i Hercegovine zbog smišljene politike izazivanja međunacionalnih sukoba i nepromišljenih napada uzbunjenih pravoslavaca na muslimane;
- Druga točka rezolucije odriče odgovornost svih muslimana za zločine koje su pojedini muslimani počinili nad pravoslavcima. Također, u drugoj tački rezolucije osuđuju se muslimani koji su činili nasilje i iznosi se stavi da je takvo nasilje rezultat djelovanja "neodgovornih elemenata i neodgojenih pojedinaca" i odbija se prihvatanje da "ljaga" zbog zločina padne na sve muslimane. Konstatuje se da su u cilju izazivanja mržnje između pravoslavaca i muslimana organizatori zločina nad pravoslavcima oblačili fes nemuslimanima koji su se tijekom vršenja zločina međusobno oslovljavali muslimanskim imenima.
- Treća točka rezolucije konstatuje pojavu netrpeljivosti katolika prema muslimanima koji su pretvoreni u građane drugog reda.
Poslije konstatacija i stavova iznijetih u tri točke rezolucije u posebnom dijelu rezolucije je spisak od sedam zahtjeva upućen odgovornim "čimbenicima" i muslimanskim vjerskim i političkim predstavnicima. Ovim zahtjevima se traži uspostavljanje sigurnosti života i imovine svih građana, sprečavanje izazivanja međunacionalnih sukoba, suđenje odgovornima za zločine i pomoć žrtvama dotadašnjih sukoba.[10]
Rezoluciju je potpisalo 108 muslimana koji su funkcioneri i članovi raznih vjerskih udruga, profesora, sudija, zaposlenih u državnoj upravi, trgovaca, zemljoposjednika, studenata itd. Rezolucija je službeno predata ministru Nezavisne Države Hrvatske Jozi Dumandžiću prilikom njegove posjete Sarajevu.[11] Dumandžić je neuspješno pokušao prisiliti potpisnike da opozovu rezoluciju.[12] U tom naumu nije uspio ni Džafer-beg Kulenović.[13] Potpisnicima je izravno prijetio i Jure Francetić, ustaški pukovnik zadužen za upravljanje Bosnom i Hercegovinom, slanjem u jedne od koncentracionih logora.[14]
Neki konzervativni predstavnici muslimana u Bosni i Hercegovini nisu vjerovali da će rezolucije imati efekta na ustaški režim, pa su odustali od nada da će iste zaštiti njihove interese.[15] U kolovozu 1942. godine osnovali su Odbor narodnog spasa i slali Hitleru peticiju tražeći zasebnu regiju za Bosnu koja bi bila pod izravnom upravom Njemačke. Neke od zahtjeva pravdali su rasnim argumentima.[16]
Posljedice
Inicijatore i organizatore potpisivanja Sarajevske rezolucije komunističke vlasti su poslije Drugog svjetskog rata proglasile narodnim izdajnicima. Tadašnjeg predsjednika El-Hidaje, Kasima ef. Dobraču je po završetku Drugog svjetskog 26. rujna 1947. godine kazneno vijeće okružnog suda u Sarajevu osudilo na 15 godina zatvora.[17] Povodom poboljšanja odnosa Jugoslavije i Egipta, nekoliko Bošnjaka pušteno je iz zatvora prije isteka kazne, na uslovnu slobodu. Među njima bio je i Kasim ef. Dobrača koji je poslije deset godina pušten na uslovnu slobodu, a umro je 3. studenog 1979. godine, dva mjeseca poslije objavljivanja feljtona Parergon, autora Derviša Sušića u sarajevskom dnevnom listu Oslobođenje, a u kojem je Dobrača napadan kao pripadnik Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini koja je ovim feljtonom predstavljena kao profašistička organizacija koja je surađivala sa Hitlerom.[17][18]
Izvori
- ↑ "Jugoslavija u ratu, 9. epizoda - NDH - Cvijet hrvatstva (Muslimanske rezolucije)". Radio televizija Srbije. 1991. http://www.youtube.com/watch?v=QLLI2ntVnFY Pristupljeno 2. 11. 2010
- ↑ "Internet sajt Grada Sarajeva, Istorija, Period 1918.-1945. god.". Inačica izvorne stranice arhivirana 28. 11. 2010. http://www.sarajevo.ba/cir/stream.php?kat=396 Pristupljeno 7. 7. 2010
- ↑ Redakcija. "Sjećanje na Sarajevsku rezoluciju El-Hidaje" (boš.). https://www.preporod.com/index.php/sve-vijesti/magazin/sjecanja/item/4467-sjecanje-na-sarajevsku-rezoluciju-el-hidaje Pristupljeno 21. 6. 2020
- ↑ "Biografija Slavka Kvaternika". http://www.vojska.net/hrv/zivotopis/k/kvaternik/slavko/ Pristupljeno 9. 7. 2010
- ↑ "Tačka 4 Sarajevske rezolucije skupštine „El-Hidaje“". Sarajevo. 5. 6. 2007. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. 12. 2010. http://www.rijaset.ba/index.php?Itemid=148&catid=206:za-rivot-i-vjeka&id=1189:sarajevska-rezolucija-el-hidaje&option=com_content&view=article Pristupljeno 9. 7. 2010
- ↑ Script error: The function "harvard_citation_no_bracket" does not exist.
- ↑ Script error: The function "harvard_citation_no_bracket" does not exist.
- ↑ Script error: The function "harvard_citation_no_bracket" does not exist.
- ↑ "Ulema u odbrani života i čovjeka". Rijaset Islamske zajednice Bosne i Hercegovine. 5. 6. 2007. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. 10. 2011. http://www.rijaset.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=1190:ulema-u-odbrani-rivota-i-vjeka-&catid=206:za-rivot-i-vjeka&Itemid=148 Pristupljeno 11. 7. 2010
- ↑ "Zahtevi Sarajevske rezolucije skupštine „El-Hidaje“". Sarajevo. 5. 6. 2007. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. 12. 2010. http://www.rijaset.ba/index.php?Itemid=148&catid=206:za-rivot-i-vjeka&id=1189:sarajevska-rezolucija-el-hidaje&option=com_content&view=article Pristupljeno 9. 7. 2010
- ↑ Script error: The function "harvard_citation_no_bracket" does not exist.
- ↑ Script error: The function "harvard_citation_no_bracket" does not exist.
- ↑ Script error: The function "harvard_citation_no_bracket" does not exist.
- ↑ Script error: The function "harvard_citation_no_bracket" does not exist.
- ↑ Script error: The function "harvard_citation_no_bracket" does not exist.
- ↑ Script error: The function "harvard_citation_no_bracket" does not exist.
- ↑ 17,0 17,1 "Godišnjica smrti Kasima ef. Dobrače". 31. 10. 2009. Inačica izvorne stranice arhivirana 30. 5. 2010. http://www.islambosna.ba/index.php/tekstovi-i-knjige/oziljci-vremena/7769-godinjica-smrti-kasima-ef-dobrae Pristupljeno 12. 7. 2010
- ↑ "Boja povjesti". str. 249. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. 12. 2010. http://www.islambih.net/knjige/BoJaPoViJeStI/m_03.html Pristupljeno 12. 7. 2010. "„"
Vanjske povezice
- Tekst Sarajevske rezolucije, objavljen na stranici Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini(Arhivirano 24. 9. 2015)
| |||||