Razlika između inačica stranice »Azerbajdžan«

Inačica od 23:47, 21. prosinca 2021.

PREUSMJERI Predložak:Infookvir zemlja svijeta

Azerbajdžan, službeno Republika Azerbajdžan, država je u južnom Kavkazu s izlazom na Kaspijsko jezero. Na sjeveru graniči s Rusijom, na zapadu s Gruzijom i Armenijom, na jugu s Iranom. Azerbajdžanska eksklava Nahičevan graniči na sjeveru s Armenijom, na jugu s Iranom i na zapadu s Turskom.

Azerski jezik kojim govori većina stanovništva je član turkijske jezične skupine (najpoznatiji član ove skupine je turski). Najzastupljenija religija je Islam, a većina muslimana u Azerbajdžanu su šijiti.

Povijest

Tragovi ljudskih naselja u području Azerbajdžana potječu iz mlađeg kamenog doba. Tada je stanovništvo vjerovalo u goreći izvor nafte u blizini Apšerona. Početkom prvog milenija na jugu Azerbajdžana osnovana je neovisna država Manejaca, koja je u 7. stoljeću pr. Kr. došla pod vlast Medijskog Carstva, odnosno u 6. stoljeću pr. Kr. Ahemenidskog Perzijskog Carstva. Pobjedom Aleksandra Makedonskog nad Perzijancima osnovana je polusuverena državica Medija Atropatena. U 2. stoljeću osvojili su je Parti. Godine 226. počinje se nazivati Aderbajganom ili Azerbajdžanom.

Dana 28. travnja 1920. nastaje Azerbajdžanska SSR, a 1991. neovisna država Azerbajdžan.

Zemljopis

Oko polovine teritorija zauzimaju planine. Masiv Kavkaz (4 480 metara) diže se sjevernom, a Mali Kavkaz (3 722 metara) s Karabaškim visočjem u jugozapadnom dijelu republike. Obala Kaspijskog jezera je slabo razvedena. Klima je kontinentska, ponegdje suptropska. Glavne rijeke su Kura i Aras.

Demografija

Azerbajdžan ima ukupno 9 165 000 stanovnika. Prema procjeni, u odnosu na prethodnu 2013. godinu, broj stanovnika porastao je za 0,99%. Prema posljednjem popisu iz 2009., najviše ima Azera, 91,6%. Među značajnije nacionalne manjine spadaju Lezgi, kojih ima 2%, potom Armenci i Rusi kojih ima 1,35% i Tališi kojih ima 1,26%. Gotovo svi Armenci žive u faktički neovisnom Gorskom Karabahu, koji je predmet spora između Armenije i Azerbajdžana.

Nacionalni sastav Azerbajdžana znatno je izmijenjen nakon rata u Gorskom Karabahu. Gotovo sve armensko pučanstvo je protjerano, izuzev na području faktički neovisnog Gorskog Karabaha. Istovremeno je protjerano i sve azersko pučanstvo s područja Armenije i Karabaha.

U Azerbajdžanu također živi 0,29% Tatara, 0,28% Tata, 0,24% Ukrajinaca, 0,14% Cahura, 0,11% Gruzina, 0,07% Kurda, 0,04% Udina, 0,1% Židovi i 0,11% ostalih.

Prema vjerskom sastavu, 93,4% pučanstva Azerbajdžana su muslimani. Od toga, 85% njih su šijiti, a 15% suniti. Kršćana ima 4,8%. Među njima najbrojniji su pripadnici Ruske pravoslavne Crkve koji čine 2,5% ukupnog pučanstva, te potom pripadnici Armenske apostolske Crkve, koji gotovo isključivo žive u Gorskom Karabahu i čine 2,3% ukupnog pučanstva Azerbajdžana.

Prema podatcima iz 2011., 53,6% stanovništva čini urbano pučanstvo, dok stopa urbanizacije iznosi 1,64% godišnje, prema procjenama 2010. – 2015. Očekivana životna dob žene je 75,26, a muškarca 68,92 godina.

Vidi još

Stanovništvo Azerbajdžana

Promet

Podrobniji članak o temi: Promet Azerbajdžana

Značajnija jezerska luka za međunarodni promet je Baku.

Gradovi

Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis gradova u Azerbajdžanu

Baku - glavni grad
Gandža - drugi najveći grad
Naftalan - ime nosi po ljekovitom ulju kao i hrvatski Naftalan Ivanić Grad
Stepanakert - glavni grad nepriznate armenske države Gorski Karabah
Güzdǝk

Vidi i

Izvori i bilješke

Vanjske poveznice

Sestrinski projekti

	U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Azerbajdžan
	U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Azerbajdžan
	Pogledajte rječničku natuknicu Azerbajdžan u Wječniku, slobodnom rječniku.

Predložak:Vijeće turkofonih država

Nedovršeni članak Azerbajdžan koji govori o državi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.

@@ Redak 24: / Redak 24: @@
    neovisnost                  = Od [[Sovjetski Savez|Sovjetskoga Saveza]]<br />[[30. kolovoza]] [[1991.]]|
    BDP_PKM_godina              = 2011. |
-   BDP_PKM                     = 94.318 milijardi $<ref name="imf2">{{cite web|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2011/01/weodata/weorept.aspx?sy=2008&ey=2011&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=912&s=NGDPD%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC%2CLP&grp=0&a=&pr.x=45&pr.y=0 |title=Azerbaijan:Report for Selected Countries and Subjects|publisher=International Monetary Fund|accessdate=April 12, 2011}}</ref> |
+   BDP_PKM                     = 94.318 milijardi $<ref name="imf2">{{Citiranje weba|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2011/01/weodata/weorept.aspx?sy=2008&ey=2011&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=912&s=NGDPD%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC%2CLP&grp=0&a=&pr.x=45&pr.y=0 |title=Azerbaijan:Report for Selected Countries and Subjects|publisher=International Monetary Fund|accessdate=April 12, 2011}}</ref> |
    BDP_PKM_rang                = 88. |
    BDP_PKM_per_capita          = 10,340 $<ref name=imf2/> |

nacionalnost	brojnost	postotak
Azeri	8 172 800	91,6%
Lezgi	180 300	2,02%
Armenci	120 300	1,35%
Rusi	119 300	1,35%
Tališi	112 000	1,26%
Avari	49 800	0,56%
Turci	38 000	0,43%