Razlika između inačica stranice »Žene u Hrvatskoj«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)) |
||
| Redak 4: | Redak 4: | ||
== Demografija == | == Demografija == | ||
Prema popisu stanovništva u Hrvatskoj iz 2011. godine, u Hrvatskoj ima 2,218,554 žena od ukupno 4,284,889 stanovnika. Omjer spolova iznosi 1,06 muškaraca po 1 ženi između porodu i 14 godina starosti, a 0,99 muškaraca po 1 ženi u dobi između 15 i 64 godine. U dobi iznad 64 godine je omjer 0,64 muškarca po 1 ženi. Omjer ukupne populacije iznosi 0,93 muškarca po 1 ženi. <ref name="CIA"/> Očekivani životni vijek za žene u Hrvatskoj je 80,1 godina.<ref name="CIA">{{ | Prema popisu stanovništva u Hrvatskoj iz 2011. godine, u Hrvatskoj ima 2,218,554 žena od ukupno 4,284,889 stanovnika. Omjer spolova iznosi 1,06 muškaraca po 1 ženi između porodu i 14 godina starosti, a 0,99 muškaraca po 1 ženi u dobi između 15 i 64 godine. U dobi iznad 64 godine je omjer 0,64 muškarca po 1 ženi. Omjer ukupne populacije iznosi 0,93 muškarca po 1 ženi. <ref name="CIA"/> Očekivani životni vijek za žene u Hrvatskoj je 80,1 godina.<ref name="CIA">{{Citiranje weba|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/hr.html|title=World Factbook|accessdate=3. listopada 2015.|publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref> | ||
U 2008. godini, glavni uzrok smrti kod žena u Hrvatskoj bile su kardiovaskularne bolesti (57,2%), a slijede ih tumori (21,4%). Ostali značajni uzroci smrti su ozljede, trovanja i drugi vanjski uzroci (3,9%), bolesti probavnog sustava (3,6%), bolesti dišnog sustava (3,5%) i endokrini, prehrambeni i metaboličke bolesti (3,0%).<ref name="DZS-Stat2010">{{ | U 2008. godini, glavni uzrok smrti kod žena u Hrvatskoj bile su kardiovaskularne bolesti (57,2%), a slijede ih tumori (21,4%). Ostali značajni uzroci smrti su ozljede, trovanja i drugi vanjski uzroci (3,9%), bolesti probavnog sustava (3,6%), bolesti dišnog sustava (3,5%) i endokrini, prehrambeni i metaboličke bolesti (3,0%).<ref name="DZS-Stat2010">{{Citiranje weba|publisher=[[Državni zavod za statistiku]]|url=http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2010/SLJH2010.pdf|format= PDF|title=2010. – Statistical Yearbook of the Republic of Croatia|date=prosinac 2010.|accessdate=3. listopada 2011.}}</ref> | ||
==Poznate žene u Hrvatskoj== | ==Poznate žene u Hrvatskoj== | ||
Trenutačna izmjena od 21:48, 9. prosinca 2021.
Žene Hrvatskoj čine polovinu hrvatskog stanovništva i u suvremenoj hrvatskoj kulturi su uglavnom jednake muškarcima.
Demografija
Prema popisu stanovništva u Hrvatskoj iz 2011. godine, u Hrvatskoj ima 2,218,554 žena od ukupno 4,284,889 stanovnika. Omjer spolova iznosi 1,06 muškaraca po 1 ženi između porodu i 14 godina starosti, a 0,99 muškaraca po 1 ženi u dobi između 15 i 64 godine. U dobi iznad 64 godine je omjer 0,64 muškarca po 1 ženi. Omjer ukupne populacije iznosi 0,93 muškarca po 1 ženi. [1] Očekivani životni vijek za žene u Hrvatskoj je 80,1 godina.[1]
U 2008. godini, glavni uzrok smrti kod žena u Hrvatskoj bile su kardiovaskularne bolesti (57,2%), a slijede ih tumori (21,4%). Ostali značajni uzroci smrti su ozljede, trovanja i drugi vanjski uzroci (3,9%), bolesti probavnog sustava (3,6%), bolesti dišnog sustava (3,5%) i endokrini, prehrambeni i metaboličke bolesti (3,0%).[2]
Poznate žene u Hrvatskoj
Hrvatska povijest bilježi nekoliko poznatih žena u Hrvatskoj.
Za vrijeme borba protiv Turaka istakle su se dvije hrvatske mučenice: Mila Gojsalić i Diva Grabovčeva. Jelena Nelipčić je kraljica Bosne. Beatrica Frankopan je bila plemkinja, a brakom je postala nasljednica dvorca Hunjadi. Ana Katarina Zrinska, također iz frankopanske obitelji, bila je plemkinja, zapamćena kao mecena umjetnosti, pisaca i domoljuba. Njezina kći, Jelena Zrinska, smatra se nacionalnom junakinjom.
U umjetnosti, Ivana Brlić-Mažuranić je ostala zapamćena kao najbolji hrvatski pisac za djecu. Slava Raškaj je slikarica koja se smatra najvećim hrvatskim akvarelistom od kraja 19. i početka 20. stoljeća. Dora Pejačević bila je jedan od skladatelja koji su uveli orkestralne pjesme u hrvatsku glazbu, a Paula Preradović je napisala riječi za austrijsku himnu "Land der Berge, Land am Strome". Marija Jurić Zagorka bila je prva profesionalna novinarka i najčitanija hrvatska književnica. Pokrenula je i uređivala Ženski list, prvi hrvatski časopis za žene i Hrvaticu. Borila se protiv društvene diskriminacije, mađarizacije i germanizacije te za prava žena.
U hrvatskoj političkoj povijesti je Savka Dabčević-Kučar postala jedan od najutjecajnijih hrvatskih političarki tijekom komunističkog režima.
Ukupno je 5 žena iz Hrvatske Katolička Crkva proglasila blaženim. To su: Katarina Kosača-Kotromanić, Ozana Kotorska, Jula Ivanišević, Bernadeta Banja i Marija Petković.
Žene u Hrvatskoj vojsci
U Hrvatskoj vojsci ženama je dozvoljeno ravnopravno sudjelovanje s muškarcima. U Domovinskom ratu aktivno je sudjelovalo 23.080 žena[3] što je oko pet posto ukupnog broja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. Ako se toj brojci dodaju i žene koje su na razne posredne načine pomagale obranu od velikosrpske agresije na RH, onda je ta brojka još veća. U ratu je poginulo 127 žena, a njih 1113 su postale trajni invalidi. Samo u obrani Vukovara sudjelovalo je oko 400 žena.
Pravni statusi
- Ravnopravnost spolova je dio 3. članka Ustava Republike Hrvatske.
- Pravobranitelj ravnopravnosti spolova i Ured za ravnopravnost spolova postoje od 2003. godine.[4]
- Pravo glasa za žene uvedeno je za vrijeme druge Jugoslavije, 11. kolovoza 1945.
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 "World Factbook". Central Intelligence Agency. https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/hr.html Pristupljeno 3. listopada 2015.
- ↑ "2010. – Statistical Yearbook of the Republic of Croatia" (PDF). Državni zavod za statistiku. prosinac 2010.. http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2010/SLJH2010.pdf Pristupljeno 3. listopada 2011.
- ↑ vecernji.hr U Domovinskom ratu aktivno sudjelovalo 23.080 žena, pristupljeno 3. listopada 2015.
- ↑ Hrvatski sabor (14. srpnja 2003.). "Zakon o ravnopravnosti spolova". Narodne novine (116/2003). http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/306173.html