Paula Preradović (Beč, 12. listopada 1887. – Beč, 25. svibnja 1951.), poznata i kao Paula von Preradović i Paula Molden, bila je austrijsko-hrvatska pjesnikinja i pripovjedačica.
Životopis
Paula von Preradović rodila se u Beču 1887. godine. Njezin je otac Dušan Preradović sin hrvatskog književnika Petra Preradovića.[1] Djetinjstvo i mladost od 1889. do 1901. godine i od 1905. do 1913. godine provela je u Puli gdje je njezin otac služio kao austrougarski mornarički časnik.[1] Katolički internat pohađa u Sankt Pöltenu od 1901. do 1905. godine a po povratku u Pulu piše prve pjesme koje su objavljene u prijevodu na hrvatski jezik (Iz pjesama Paule pl. Preradović, Zagreb, 1910.) a potom u njemačkoj zbirci Südlicher Sommer, 1929. godine.[1] Godine 1916. udala se za austrijskoga novinara i povjesničara Ernsta Moldena, s kojim će poslije imati dva sina (Otto Molden, političar, i Fritz Molden, izdavač). Živjela je u Kopenhagenu a od 1920. u Beču, gdje su je 1945. godine uhitili nacisti zbog sudjelovanja u pokretu otpora.[1][2]
Umrla je u Beču 1951. godine.
Književno stvaralaštvo
Za života objavila je nekoliko zbirki poezije i proze, a posmrtmno joj je 1995. godine objavljen dnevnik u kojem je opisala posljednje dane Drugoga svjetskog rata u Beču. Ipak, najpoznatija je kao autorica teksta nove austrijske himne Land der Berge, Land am Strome (Gorovita zemljo, zemljo na rijeci).[2][3] Za to autorsko djelo je 1947. godine nagrađena s 10.000 šilinga. Napisala je autobiografski roman Kindheit am Meer u kojem se prisjeća svoga djetinjstva u Puli, svojoj "izgubljenoj domovini", a objavljen je u knjizi Ernsta Moldena Paula von Preradović. Porträt einer Dichterin, 1955. godine.[1]
Otac Paulin Dušan bio je veliki hrvatski rodoljub te je u tom duhu odgajao i svoju kćer Paulu.[4] Gotovo sva Paulina prozna djela, a i neka pjesnička, uzeta su iz hrvatske prošlosti.[4] Prvu pjesničku zbirku, Südlicher Sommer (Južno ljeto, 1929.) posvetila je svome pradjedu, djedu i ocu a posveta u prijevodu glasi:
- "Vama, moji oci,
- Tebi, Ivane Preradoviću, legendarni oficiru
- U Pappenheimovoj četi,koji si pao
- od švedske kugle;
- Tebi, Petre Preradoviću, djede moj, blagoslovljeni
- pjesniče svoga naroda;
- i tebi oče moj, Dušane Preradoviću,
- mornaru i istraživaču; uspomeni tvoje ljubavi
- i neizmjerne gorčine, koja ti je pala u dio:
- Vama posvećujem ove pjesme."[4]
Očev povijesni rad Eine normanische Landung in Dalmatien 1075 (Normansko izkrcavanje u Dalmaciji 1075.) nadahnuo je Paulu na pisanje kraljevske legende o Slavčevoj sudbini (Königslegende, 1950., hrv. prijevod Legenda o kralju Slavcu, Beč, 1972.), sudbini jednog od posljednjih hrvatskih vladara, koji, po očevoj tvrdnji, nije bio ubijen, nego prognan na jedan pusti otok u Jadranu.[4]
Djela
Lirika
- Iz pjesama Paule pl. Preradović, Zagreb, 1910.
- Südlicher Sommer: Gedichte (Ljeto na jugu), zbirka pjesama, München, 1929.
- Dalmatinische Sonette (Dalmatinski soneti), zbirka pjesama, Berlin-Wien-Leipzig, 1933.
- Lob Gottes im Gebirge, Salzburg-Leipzig, 1936.
- Ritter, Tod und Teufel, Innsbruck, 1946.
Proza
- Pave und Pero: Roman, roman, Salzburg, 1940., (u romanu opisuje tragične događaje iz života svojega djeda Petra Preradovića i njegove prve supruge Pavice)[1] (hrv. izd. Pave i Pero: roman, Zagreb, 1940., prevela Božena Begović,[5] tal. izd. Pave e Piero / Paula von Preradović, Torino, 1942.; Milano, 1994.)
- Königslegende, Innsbruck, 1950., (hrv. prijevod Legenda o kralju Slavcu, Beč, 1972.; preveo i uvod o spisateljici napisao Mirko Čović)
- Die Versuchung des Columba: novelle, Salzburg, 1951., (hrv. izd. Kolumbova kušnja, Split, 1972.)
- Gesammelte Werke, sabrana djela, Beč, 1967.
- Wiener Chronik 1945, Beč, 1995.
Spomen
- U Puli je na kući u kojoj je živjela, u spomen na Paulu von Preradović, prigodom 50. obljetnice njezine smrti, postavljena spomen-ploča.[1]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 Istrapedia.hr: Preradović, Paula von, preuzeto 3. veljače 2012.
- ↑ 2,0 2,1 Gradska knjižnica i čitaonica Metel Ožegović - Varaždin: 25. svibanj, 1951. umrla je Paula von Preradović/ch, preuzeto 3. veljače 2012.
- ↑ Proleksis enciklopedija: Preradović, Paula von, preuzeto 3. veljače 2012.
- ↑ 4,0 4,1 4,2 4,3 Branislava Zaradić, Paula pl. Preradović i književna tradicija obitelji, Nova Istra, preuzeto 5. veljače 2012.
- ↑ Knjižnica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: Pave i Pero : roman / Paula pl. Preradović ; prevela Božena Begović. - Zagreb : A. Velzek, 1940. - 360 str. ; 20 cm . - (Svjetski pisci), preuzeto 29. listopada 2013.
Vanjske poveznice
- Tihomil Maštrović, Romansirani životopis Petra Preradovića u romanu Pave i Pero Paule pl. Preradović. Vječno šume vode oko Lukorana..., Vijenac, br. 635, 5. srpnja 2018.