Razlika između inačica stranice »Vitez (naslov)«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (no summary specified) |
||
Redak 19: | Redak 19: | ||
==Vanjske poveznice== | ==Vanjske poveznice== | ||
* [http://ahyco.ffri.hr/seminari2005/vitezovi/vitezovi/index.html Problematika viteštva] Filozofski fakultet u Rijeci | * [http://ahyco.ffri.hr/seminari2005/vitezovi/vitezovi/index.html Problematika viteštva] Filozofski fakultet u Rijeci | ||
* [http://www.hrvatska-povijest.info/index.php/Scriptor/Samozvani-vitezovi-u-Hrvatskoj.html Razlika između viteštva i modernih vitezova] | * [http://www.hrvatska-povijest.info/index.php/Scriptor/Samozvani-vitezovi-u-Hrvatskoj.html Razlika između viteštva i modernih vitezova] |
Trenutačna izmjena od 02:02, 4. studenoga 2021.
Vitez je bilo ime za vojnika koji je slijedio plemića ili ime za plemića koji je slijedio kralja u vojni pohod (rat). U srednjem vijeku, vitezovi čine poseban stalež profesionalnih ratnika, plemića koji imaju pravo na nošenje oružja. Jedan od najučenijih klasičnih pisaca srednjeg vijeka John od Salisburyja godine 1159. u djelu Polikrat vrši razdiobu tadašnjeg društva u kojoj su vitezovi nazvani staležom bellatores (paralelno egzistiraju sa staležima oratores i laboratores).
Stalež vitezova (bellatores) postepeno razvija vlastitu kulturu. Obred inicijacije u stalež vitezova započeo je 1086. godine kada je Vilim Osvajač u Whitsuntideu imenovao svog sina vitezom. Taj čin bio je početak stvaranja određenih običaja vezanih za obred inicijalizacije u stalež vitezova. Do 13. stoljeća obred je obuhvatio i uključivao čišćenje, ispovijed i pričest.
Vitezovi su razradili vlastiti skup pravila ponašanja, tzv. kodeks časti (codes of honour) koja se odnosila na vjernost i čestitost, spoj snage i odvažnosti, hrabrosti i vještine. Taj viteški kodeks je aristokratski, nadilazio je geografske i dinastijske prepreke, uključivao je vjerski element, hranio se ljubavnim pustolovinama i maštom, tako da će se s vremenom početi smatrati da se njegove "četiri petine sastoje od iluzija", ali je on nepogrešivo pripadao, kao i viteški turnir, duhu tog vremena.
John od Salisburyja o funkciji viteštva govori: "Da štiti Crkvu, da se bori protiv izdaje, da poštuje svećenički stalež (oratores), da otklanja nepravdu od siromašnih, da zavodi mir u vašem kraju, da prolije krv za svoju braću i da, ako doista ustreba, položi i svoj život.".
Tijekom drugog svjetskog rata, u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, naslov viteza dodjeljivan je onima koji su bili odlikovani jednim od 11 najviših odlikovanja NDH. Te osobe mogle su dodati naslov svom imenu, kao npr. Slavko vitez Kvaternik.
Danas se u Ujedinjenom Kraljevstvu titula viteza (engleski: knight) dodjeljuje izuzetnim osobama kao priznanje za službu ili za životno djelo. Muškarci koji prime viteštvo (knighthood) oslovljavaju se sa sir, dok žene dobivaju počasni naziv dame (navode se ispred imena).
U Hrvatskoj se ovaj izraz koristi kao neformalna počasna oznaka za hrvatske branitelje u Domovinskom ratu.
Vidi još
Vanjske poveznice
- Problematika viteštva Filozofski fakultet u Rijeci
- Razlika između viteštva i modernih vitezova
- Međunarodna komisija za viteške redove i viteštvo