| Zlatko Kostrenčić | |
| Zlatko Kostrenčić | |
| Rođenje | 10. veljače 1915. |
|---|---|
| Smrt | 11. ožujka 1991. |
| Poznat(a) po | građevinarstvo |
| Portal o životopisima | |
Zlatko Kostrenčić (Zagreb, 10. veljače 1915. – Zagreb, 11. ožujka 1991.), bio je hrvatski inženjer građevinarstva, autor brojnih znanstvenoistraživačkih radova, profesor i dekan Građevinskog fakulteta u Zagrebu, jedan od pionira eksperimentalne mehanike u Hrvatskoj i dobitnik državne (republičke) Nagrade za životno djelo. Sin je Marka Kostrenčića i otac Marijana Kostrenčića.
Životopis
Zlatko Kostrenčić rođen je u Zagrebu 1915. godine. Diplomirao je na Građevinskom odjelu Tehničkoga fakulteta u Zagrebu (1939.), gdje je bio asistent od 1945., a doktorirao je 1953. godine. Redoviti profesor na Građevinskom fakultetu u Zagrebu od 1970., dekan 1969.–1973. Predavao je na Sveučilištu u Khartoumu u Sudanu 1957.–1959., nakon čega je imenovan predstojnikom Zavoda za ispitivanje gradiva, koji je bio preteča današnjeg Laboratorija za ispitivanje konstrukcija u Zavodu za tehničku mehaniku Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.[1] Tu je dužnost obnašao sve do 1976. godine i jedan je od trojice istaknutih voditelja uz prof. Timošenka kao njegova osnivača i prof. Čališeva kao njegova nasljednika.
Znanstvena djelatnost
Bavio se područjima otpornosti materijala, ispitivanja konstrukcija, teorije elastičnosti, teorije plastičnosti i drugima. Bio je jedan od pionira eksperimentalne mehanike u Hrvatskoj i proveo je prva mjerenja deformacija konstrukcija elektrootporničkim tenziometrima (1949.).
Objavio je mnogobrojne znanstvene i stručne radove, autor je udžbenika Svojstva lakih betona (1950.) i Teorija elastičnosti (1971.). Ključan je u osnivanju splitskog Odjela zagrebačkog Građevinskog fakulteta.[2]
U razdoblju između 1949. i 1984. godine pojavljivao se sa znanstveno-stručnim radovima u časopisu Građevinaru.[3]
S njemačkoga jezika preveo je djelo Richarda Gruena, Tako se pravi dobar beton (1950.).[4]
Djela
- Zadaci iz nauke o čvrstoći I i II, Zagreb, 1949.
- Svojstva lakih betona. 1, Beton od jednozrnatog agregata, Zagreb, 1950. (udžbenik)
- Naprezanje u tankim elastičnim slojevima na krutoj podlozi, Zagreb, 1953. (doktorska disertacija)
- Djelovanje naknadnog ojačanja betonskih greda za preuzimanje posmičnih sila, Zagreb, 1970.
- Teorija elastičnosti, Zagreb, 1971. (udžbenik)
- Zbirka zadataka i rješenja iz otpornosti materijala. Dio 1, Zadaci, Zagreb, 1972. (udžbenik)
- Teorija elastičnosti, Školska knjiga, Zagreb, 1982. (udžbenik)
Nagrade
Izvori
- ↑ Građevinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu - Povijesni razvoj Laboratorija za ispitivanje konstrukcija, preuzeto 2. studenoga 2015.
- ↑ Sveučilište u Splitu, Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije – Monografija "40 godina visokoškolskog obrazovanja građevinara u Splitu (1971.-2011.)", preuzeto 2. studenog 2015.
- ↑ Bibliografija znanstveno-stručnih radova tiskanih od 1949. do 2008. godine u časopisu Građevinar, Građevinar, br. 61 (2009.) 1, 51-136., str. 85., pristupljeno 22. prosinca 2015.
- ↑ Kostrencic, Zlatko, Skupni katalog knjižnica koje pokrivaju područje tehnike, pristupljeno 22. prosinca 2015.
- ↑ MZOS - Obrazloženja znanstvenog doprinosa za nagrađene znanstvenike državnom nagradom za znanstvenoistraživački rad za 1986. godinu, preuzeto 2. studenoga 2015.
|
Napomena: | Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežne stranice Hrvatske enciklopedije |
| http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=33394 | ||
| koji je klauzulom na stranici http://enciklopedija.lzmk.hr/o_portalu.aspx | ||
| označen slobodnom licencijom CC BY-SA 3.0 | ||
Dopusnica nije važeća! Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje. |