Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Zgrada Predsjedništva BiH

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Zgrada Predsjedništva
Bosne i Hercegovine
zgrada Predsjedništva
Podignuta: 1886.
Informacije
Lokacija: Sarajevo

Zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine je službena rezidencija Predsjedništva Bosne i Hercegovine od 1996. godine, a nalazi se u Sarajevu na adresi Maršala Tita 16. Zgrada je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine od 2009. godine.

Opis

Unutrašnjost zgrade Predsjedništva Bosne i Hercegovine

Zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine je izgrađena u vrijeme austrougarske uprave, kao zdanje Zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu. Projektirao ju je arhitekt Josip Vancaš nakon odobrenja za gradnju koje je na najvišem mjestu osigurao Benjamin Kallay, ministar Zajedničkog ministarstva financija. Od završetka radova 1886. godine u zgradi djeluju ključna tijela vlasti i razne državne institucije, kako za austrougarske vlasti tako i u vrijeme kasnijih vlasti.[1]

Od 1929. do 1941. godine u Zgradi Zemaljske vlade I je bilo sjedište Drinske banovine. Od 1945. do 1963. godine, u Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji bilo je sjedište Vlade Republike Bosne i Hercegovine, a poslije 1963. godine sjedište Predsjedništva Vlade Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine i Izvršnog vijeća Skupštine Bosne i Hercegovine. U toku rata od 1992. do 1996. godine bila je zgrada Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine. Konstituisanjem Predsjedništva Bosne i Hercegovine, u listopadu 1996. godine, nastavljen je kontinuitet boravka članova kolektivnog šefa države u ovoj zgradi. U zgradi se nalaze: Ustavni sud BiH, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, Arhiva Bosne i Hercegovine, Uprava za geodetske poslove i imovinsko - pravne poslove Bosne i Hercegovine, predsjednik i potpredsjednik Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove, Arhiva Federacije Bosne i Hercegovine, Službe za zajedničke poslove organa i tijela Federacije Bosne i Hercegovine.

Zgrada predstavlja najizrazitiji primjer neorenesanse u Bosni i Hercegovini koji je nastao po uzoru na firentinske palače 15. stoljeća (Palata Pitti, Palazo Ruccelai).[2] Od njih su preuzeti rustika, stepenovane jačine po etažama, kao i podjela fasade vijencima i prozorima.

Nekoliko puta je dograđivana i restaurirana, zadnji put poslije rata 1992-95. godine.

Izvori

Vanjske poveznice