Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH) je bilo najviše zakonodavno i izvršno tijelo NOP-a u Bosni i Hercegovini.
Održana su tri zasjedanja ZAVNOBiH-a:
- prvo u Mrkonjić Gradu 25. studenog 1943. (ovaj datum se obilježava kao Dan državnosti Bosne i Hercegovine),
- drugo u Sanskom Mostu 30. lipnja 1944.,
- treće i posljednje u Sarajevu 26. travnja 1945.
Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a
Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a počelo je u Mrkonjić Gradu 25. studenog 1943. u 20 sati. Završeno je iste noći (26. studenog) u 4 sata ujutro.
Ovoj osnivačkoj skupštini prisustvovalo je 247 delegata iz svih krajeva BiH, od kojih 173 sa pravom glasa. Na prvom zasjedanju, ZAVNOBiH je formalno konstituiran kao općtepolitičko predstavništvo Narodnooslobodilačkog pokreta (NOP) Bosne i Hercegovine, ali je u stvarnosti i praksi djelovao kao njen najviši organ vlasti. Odbornici su usvojili Rezoluciju ZAVNOBiH-a i Proglas narodima BiH u kojima se ističe da ubuduće BiH i njene narode, i u zemlji i inozemstvu, mogu zastupati i predstavljati samo ZAVNOBiH i AVNOJ. Ovim aktima istovremeno je izražena odlučnost naroda BiH da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska, bude zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih Srba, Muslimana i Hrvata. Na zasjedanju je izabrana delegacija od 58 članova koja će predstavljati BiH na Drugom zasjedanju AVNOJ-a (29. studenog 1943.) Istovremeno je konstituirano Predsjedništvo ZAVNOBiH-a, sastavljeno od 31 člana, sa dr Vojislavom Kecmanovićem, liječnikom iz Bijeljine, kao predsjednikom.
U Mrkonjić Gradu se nalazi spomen-muzej prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a, kao i dom ZAVNOBiH-a, koji predstavlja centar kulturnog i društvenog života grada, a koji je otvoren 27. studenog 1973. u okviru proslave 30-godišnjice prvog zasjedanja.
Drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a
Drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a održano je od 30. lipnja do 2. srpnja 1944. u Sanskom Mostu na kojem je 1. srpnja 1944. godine donesena deklaracija o pravima građana u BiH u kojoj stoji:
U plamenu pravednog oslobodilačkog rata iskiva se bratstvo Srba, Muslimana i Hrvata, i time se udara siguran temelj slobodne i zbratimljene BiH, ravnopravne federalne jedinice u Demokratskoj Federativnoj Jugoslaviji. Prvi put u povijesti Srbi, Muslimani i Hrvati Bosne i Hercegovine, ujedinjeni u Narodnooslobodilačkom pokretu, stupili su na isti put, počeli izgrađivati svoj zajednički dom, u čije su temelje uzidane kosti njihovih najboljih sinova. Prvi put u povijesti oni su postali kovači svoje sudbine, čvrsto odlučni da jednom zauvijek sahrane vjekovnu mračnu i tešku prošlost i da izgrade državnu zajednicu u kojoj će živjeti u ravnopravnosti, slobodi, miru i blagostanju."
Oličena u narodnooslobodilačkim odborima i ZAVNOBiH-u zajamčuje:
Ravnopravnost Srba, Muslimana i Hrvata BiH koja je njihova zajednička i nedjeljiva domovina; Slobodu vjeroispovjesti i savjesti kao i ravnopravnost svih vjeroispovjesti; Slobodu zbora i dogovora, udruživanja i tiska; Osobnu i imovinsku sigurnost građana, kao i slobodu privatne inicijative u privrednom životu; Ravnopravnost žena s muškarcima, kako u političkom životu zemlje tako i u svim oblastima društvene djelatnosti; Izborno pravo u demokratskoj Bosni i Hercegovini birači će vršiti tajnim glasovanjem na osnovu općteg, jednakog i neposrednog prava glasa; Aktivno i pasivno izborno pravo ima svaki građanin i građanka koji su navršili 18 godina života, a nisu toga prava lišeni na osnovu zakona; Borci narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije imaju to pravo bez obzira na godine starosti; Svakom građaninu zajamčeno je pravo žalbe na rješenje organa vlasti, kao i pravo molbe i pritužbe svim organima državne vlasti; Nitko ne može biti osuđen bez predhodnog sudskog postupka.
Treće zasjedanje ZAVNOBiH-a
Nakon ulazka partizanskih trupa u Sarajevo, 26. travnja 1945. sazvano je i treće zasjedanje ZAVNOBiH-a koje je bilo posljednje ratno i uopće posljednje zasjedanje ovog tijela. Na Trećem zasjedanju u Sarajevu 26.–28. travnja 1945. ZAVNOBiH je bio pretvoren u Narodnu skupštinu i uspostavljena je prva Narodna vlada (Narodna Republika Bosna i Hercegovina).