Zavod za ornitologiju

	Zavod za ornitologiju u Zagrebu
	; Zavod za ornitologiju u Zagrebu
Sjedište	Gundulićeva 24, Zagreb
Razred	Razred za prirodne znanosti HAZU
Osnutak	1901. (Hrvatska ornitološka centrala); 1945. (Ornitološki zavod); 1952. (Ornitološki odjel Hrvatskog narodnog zoološkog muzeja); 1961.(Odjel za ornitologiju Instituta za biologiju); 1977. (Zavod za ornitologiju HAZU u Zagrebu)
Ustrojstvo	zbirka ptičjih svlakova i jaja, ornitološka knjižnica, ornitološka postaja na otoku Cresu
Voditelj	Erwin Rössler (1901. - ); Antun Maštrović (1938. - ); Dragutin Rucner (1952. - 1970.); Nikola Ljubešić (2011. - )
Djelatnosti	provođenje ekoloških, faunističkih i taksonomskih ornitoloških istraživanja, koordinacija znanstvenog prstenovanje ptica u Hrvatskoj, zaštita ptica (kroz zaštićena područja i pojedine vrste), zaštita prirode općenito, znanstvena ornitološka edukacija, popularizacija ptica i skrb o hrvatskom ornitološkom nazivlju
Nakladništvo	Prstenovanje ptica u znanosti i zaštiti prirode (2011.), Atlas selidbe ptica Hrvatske (2013), Rječnik standardnih hrvatskih ptičjih naziva (2018.); Larus (godišnjak zavoda)
Službena stranica
Ustrojstvo HAZU
Razredi
	Razred za društvene znanosti; Razred za matematičke, fizičke i kemijske znanosti; (Odbor za fiziku • Odbor za kemiju • Odbor za matematiku); Razred za prirodne znanosti; (Odbor za geokemiju • Odbor za krš • Odbor za primijenjenu genomiku); Razred za medicinske znanosti; (Odbor za alergologiju, kliničku imunologiju i biološke preparate • Odbor za animalnu i komparativnu patologiju • Odbor za aterosklerozu • Odbor za genomiku i proteomiku u onkologiji • Odbor za kardiovaskularne bolesti • Odbor za medicinsku leksikografiju • Odbor za medicinu rada, športa i zdravstvenu ekologiju • Odbor za neuroznanost i bolesti mozga • Odbor za orofacijalne bolesti • Odbor za tumore); Razred za filološke znanosti; (Odbor za dijalektologiju • Odbor za etimologiju • Odbor za hrvatski latinitet • Odbor za leksikografiju • Odbor za onomastiku • Odbor za orijentalistiku); Razred za književnost; Razred za likovne umjetnosti; Razred za glazbenu umjetnost i muzikologiju; Razred za tehničke znanosti
Znanstveno-istraživačke jedinice
	Zavod za povijesne i društvene znanosti u Zagrebu (Odsjek za povijesne znanosti • Odsjek za arheologiju • Odsjek za etnologiju • Odsjek za ekonomska istraživanja) • Kabinet za arhitekturu i urbanizam i Arhiv za likovne umjetnosti • Kabinet za pravne, političke i sociološke znanosti Juraj Križanić • Jadranski zavod • Zavod za povijest i filozofiju znanosti (Odsjek za povijest prirodnih i matematičkih znanosti • Odsjek za filozofiju znanosti • Odsjek za povijest medicinskih znanosti) • Zavod za ornitologiju u Zagrebu • Zavod za paleontologiju i geologiju kvartara u Zagrebu • Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe (Odsjek za povijest hrvatske književnosti • Odsjek za povijest hrvatskog kazališta • Odsjek za povijest hrvatske glazbe) • Zavod za lingvistička istraživanja u Zagrebu • Zavod za imunologiju i genetiku tumora • Antropološki centar • Zavod za promet • Zavod za povijesne znanosti u Zadru • Zavod za povijesne i društvene znanosti u Rijeci • Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku • Zavod za istraživanje korozije i desalinaciju • Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku • Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Splitu • Zavod za znanstveni rad u Varaždinu • Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru • Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Požegi • Centar za znanstveni rad u Vinkovcima • Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Vukovaru • Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Koprivničko - križevačkoj županiji, Križevci • Zavod za biomedicinske znanosti u Rijeci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti • Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Đakovu • Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Velikoj Gorici
Muzejsko-galerijske jedinice
	Gliptoteka HAZU • Kabinet grafike • Hrvatski muzej arhitekture HAZU • Hrvatski muzej medicine i farmacije • Strossmayerova galerija starih majstora • Muzej i zbirka Baltazara Bogišića u Cavtatu • Memorijalna zbirka Maksimilijana Vanke u Korčuli
Druge jedinice
	Arhiv HAZU • Knjižnica HAZU • Arboretum Trsteno • Zaklada HAZU • Nagrada HAZU
Znanstvena vijeća
	Znanstveno vijeće za antropologijska istraživanja • Znanstveno vijeće za arhitekturu, urbanizam i uređenje prostora • Znanstveno vijeće za daljinska istraživanja • Znanstveno vijeće za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava • Znanstveno vijeće za ekonomska istraživanja i hrvatsko gospodarstvo • Znanstveno vijeće za istraživačku infrastrukturu Hrvatske • Znanstveno vijeće za istraživanje odnosa Hrvatske i europskog jugoistoka u povijesnoj perspektivi • Znanstveno vijeće za kazalište, film, radio i televiziju • Znanstveno vijeće za kristalografiju HAZU - Hrvatska kristalografska zajednica • Znanstveno vijeće za mir i ljudska prava • Znanstveno vijeće za naftno-plinsko gospodarstvo i energetiku • Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo • Znanstveno vijeće za poljoprivredu i šumarstvo • Znanstveno vijeće za pomorstvo • Znanstveno vijeće za prirodoznanstvena istraživanja Jadrana • Znanstveno vijeće za promet • Znanstveno vijeće za tehnološki razvoj • Znanstveno vijeće za turizam i prostor • Znanstveno vijeće za zaštitu prirode
Odbori
	Knjižnični odbor Knjižnice HAZU • Odbor projekta Hrvatska i Europa • Odbor za imovinu • Odbor za koordinaciju rada znanstvenoistraživačkih i umjetničko-galerijskih jedinica • Odbor za međunarodnu suradnju • Odbor za nagrade • Odbor za normu hrvatskoga standardnog jezika • Odbor za obnovu i razvitak Arboretuma Trsteno • Odbor za Statut • Odbor za suradnju s hrvatskim sveučilištima i znanstvenim institutima • Odbor za utvrđivanje postojanja djela koje nije u skladu s ugledom i dostojanstvom člana Hrvatske akademije • Odbor za zaštitu dobara od nacionalnog interesa

Zavod za ornitologiju (osnovan 1901. kao Hrvatska ornitološka centrala) znanstvena je ustanova koja sustavno provodi ekološka, faunistička i taksonomska ornitološka istraživanja. Od 1996. u sastavu Zavoda djeluje i Ornitološka postaja na otoku Cresu.

Zavod ima najpotpuniju ornitološku biblioteku u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe (preko 3000 knjiga i 400 časopisa). Sada prima 260 inozemnih i 20-ak domaćih časopisa u zamjenu za godišnjak zavoda Larus (izlazi od 1947.), u kojem se, uza znanstvene radove, objavljuju još i stručni članci, obavijesti i dr.

Znanstvena zbirka ptičjih svlakova i jaja Zavoda vrlo je vrijedna zbog mnogobrojnih primjeraka (preko 8000, od kojih neki potječu iz 19. stoljeća), a prikupljeni su većinom u Hrvatskoj te okolnim zemljama.

Od 1910. godine Zavod provodi i koordinira znanstveno prstenovanje ptica u Hrvatskoj. Prstenovanje se provodi u svrhu spoznavanja i praćenja selidbenih sustava ptica te čitavog niza drugih činjenica iz života ptica (životni vijek, uspješnost gniježđenja, mortalitet, dinamika populacija i dr.). Trenutačno ima oko 60 prstenovača suradnika koji godišnje prstenuju oko 30.000 ptica. Od 1910. do danas prstenovano je preko 600.000 ptica, a ponovno je nađeno njih oko 10.000.

Važne djelatnosti Zavoda su još: zaštita ptica (kroz zaštićena područja i pojedine vrste), zaštita prirode općenito, znanstvena ornitološka edukacija, popularizacija ptica, skrb o hrvatskom ornitološkom nazivlju.^[1]

Povijest

Pod imenom Zavod za ornitologiju egzistira od 1977. godine kao radna jedinica HAZU (ex. JAZU) Razreda za prirodne znanosti. No znanstvena djelatnost Zavoda započela je mnogo ranije.

Dana 22. srpnja 1901. osnovana je Hrvatska ornitološka centrala i kao takva je, dijelom samostalno, dijelom u okvirima Hrvatskog naravoslovnog društva, a dijelom kao dio Hrvatske biološke centrale (odnosno Zavoda za primijenjenu zoologiju) postojala do 1945. godine. U tom je razdoblju organizirano motrenje selidbe ptica i vršena su ornitofenološka opažanja.

Godine 1910. započeto je organizirano prstenovanje ptica, što je samo sedam godina od prvog organiziranog prstenovanja ptica (u Njemačkoj 1903. godine).

Zalaganjem Antuna Maštrovića, koji je bio na čelu Centrale od 1938., osnovan je 1945. Ornitološki zavod koji u početku djeluje samostalno.

Zavod 1947. započinje izdavati znanstveno-stručni časopis Larus, koji je dugo bio jedini ornitološki časopis u ovom dijelu Europe. Ornitološki zavod 1952. postaje Ornitološki odjel Hrvatskog narodnog zoološkog muzeja, a od 1961. je Odjel za ornitologiju Instituta za biologiju Sveučilišta u Zagrebu sve do prestanka rada Instituta 1977. godine.

Kroz cijelo to razdoblje djelatnost Zavoda bili su ornitološki znanstveno-istraživački projekti i primijenjena istraživanja ptica. Zahvaljujući razmjeni publikacija za Larus, na Zavodu se nalazi najveća ornitološka biblioteka u Hrvatskoj.

Godine 2001. Zavod za ornitologiju obilježio je stogodišnjicu rada i postojanja.^[2]

Djelatnosti Zavoda

Tijekom proteklih 100 godina djelatnici Zavoda za ornitologiju provodili su opsežna ornitološka istraživanja diljem Hrvatske. Ervin Rössler provodio je istraživanja na području Srijema, Slavonije, Visa, Mljeta, Palagruže, Velebita i okolice Zagreba. Antun Maštrović istražuje ornitofaunu sjeverne Dalmacije i Slavonije. Konstantin Igalffy proučava ornitofaunu sjeverne Dalmacije, Primorja i Pokupskog bazena. Među brojnim faunističkim istraživanjima koje su Dragutin i Renata Rucner provodili širom Hrvatske ističu se prva sustavna metodološka istraživanja ptičjih zajednica. Ljubica Štromar istražuje gniježđenje galebova klaukavaca i crvenokljunih čigri na jadranskim otocima.

Posljednjih dvadesetak godina provode se istraživanja širom Hrvatske. Zavod istražuje ornitofaunu močvarnih staništa u panonskoj Hrvatskoj i u priobalju, zajednice ptica nizinskih i brdskih šuma, livadna staništa i dr. Provode se i autekološka istraživanja bjeloglavih supova, sova, djetlovki, galebova klaukavaca itd. Djelatnici i suradnici Zavoda sakupili su i obradili podatke o trendovima i veličinama populacija i promjenama areala hrvatskih ptica gnjezdarica. Rezultati tog projekta omogućili su zajedno sa sličnim istraživanjima u ostalim europskim zemljama izdavanje Atlasa ptica gnjezdarica Europe i doprinijeli su novim spoznajama o statusu, ugoženosti i trendu populacija europskih gnjezdarica.

Rezultati istraživanja objavljeni su u velikom broju znanstvenih i stručnih radova.

Zaštita ptica

Značajan je rad i aktivnost Zavoda za ornitologiju na problematici zaštite ptica u Hrvatskoj. Ornitološki zavod bio je pokretački mehanizam donošenja mjera zaštite ptica, odnosno začetnik zakonskih izmjena vezanih uz zaštitu prirode uopće. Davao je inicijativu za proglašenje ornitoloških rezervata kao posebne kategorije zaštite prirodnih i ornitološki zanimljivih staništa. Zasluga je Zavoda što su formirani ornitološki rezervati Krapje Đol kod Jasenovca, Pod Gredom i Prud kod Metkovića, ornitološki rezervat na otoku Krku i dva rezervata na otoku Cresu. Napravljeni su brojni prijedlozi i studije vezane uz potrebe za zaštitom pojedinih, ornitološki vrijednih lokaliteta. Uz to provodi se i aktivna zaštita ugroženih vrsta ptica: npr. organizirana su hranilišta i oporavilište za supove na otoku Cresu, postavljaju se kućice za gniježđenje za šumske sove i jastrebače i dr.

Popularizacija i edukacija

Napori djelatnika Ornitološkog zavoda od samog početka usmjereni su na razvijanje svijesti šireg kruga ljudi o potrebi zaštite i očuvanja hrvatske ornitofaune i prirodne baštine općenito.

Ervin Rössler objavio je velik broj članaka kojima popularizira ornitologiju i zaštitu ptica. Antun Maštrović objavio je niz članaka vezanih uz popularizaciju prstenovanja ptica, ali i članke usmjerene na zaštitu ptica, npr. Ukoliko su škanjac i jastreb štetni lovu, Da li su trčka i fazan štetni poljoprivredi? Renata Kroneisl-Rucner i Dragutin Rucner objavljuju niz popularnih članaka s temom zaštite ptica. Objavili su i knjige Moja knjiga o pticama (Rucner i Kroneisl, 1955.), Ptica i čovjek (Rucner R., 1966.) Praktična zaštita ptica (Rucner R., 1966.).

I posljednjih godina mnogo truda ulaže se u popularizaciju problematike zaštite ptica i njihovih staništa. Prezentirani su mnogobrojni radio i TV prilozi, mnogobrojni članci u dnevnim novinama te u popularnim i stručnim časopisima. Organizirana su i brojna predavanja za učenike, studente i šire pučanstvo. Povremeno smo bili u mogućnosti, u suradnji s nevladinim udrugama koje se bave zaštitom ptica i njihovih staništa, producirati i distribuirati obrazovne knjižice, letke, postere i drugi materijal usmjeren na popularizaciju problematike zaštite ptica i njihovih staništa.^[3]

Znanstvene zbirke

Temelje znanstvenim zbirkama Zavoda postavio je Antun Maštrović ustupanjem svoje privatne zbirke ptičjih svlakova - gotovo 500 primjeraka, 195 ptičjih vrsta. Tijekom sljedećih godina marljivo se radilo na daljnjem prikupljanju i prepariranju ornitološkog materijala i proširivanju ornitološke zbirke svlakova i jaja.

Zavod za ornitologiju danas posjeduje znanstvenu zbirku ptičjih svlakova od oko 6700 primjeraka, 319 vrsta ptica i 4 hibrida, oološku zbirku s polozima i pojedinačnim jajima 143 vrste ptica te zbirke gnijezda, kostura i perja. Materijal je sakupljen na ukupno petstotinjak lokacija uglavnom s područja jugoistočne Europe, a neke ptice potječu i s lokacija u drugim dijelovima Europe te s drugih kontinenata.

Znanstvene zbirke izuzetno su vrijedne kao "taksonomski laboratoriji" koji su jedino mjesto gdje se može s uspjehom, zahvaljujući velikom broju autohtonih primjeraka pojedine vrste s iste ili različitih lokacija, utvrditi točan taksonomski status (vrste, podvrste) ptica s određenog područja. Prikupljeni znanstveni materijal služi i za zoogeografske analize, posebno stoga što velike zbirke poput ove uvijek sadrže primjerke prikupljene u određenim vremenskim rasponima, po pedeset, sto ili više godina.

U zbirci Zavoda čuvaju se primjerci stari i više od jednog stoljeća. Kako se ovdje radi uglavnom o autohtonom materijalu, ponekad je moguće uz pomoć kataloških podataka o svlakovima pratiti nekadašnju rasprostranjenost, promjene brojnosti ili selidbu pojedinih vrsta ptica na ovim prostorima.

Zbog sve veće ugroženosti prirode u naše se vrijeme više zbirke ne obogaćuju tako da se ptice ubijaju, već se za zbirke sakupljaju isključivo ptice koje su nađene uginule, te napuštena gnijezda i jaja.^[4]

Znanstveno prstenovanje ptica

Podrobniji članak o temi: Znanstveno prstenovanje ptica

Našem oku gotovo sve jedinke neke vrste ptica izgledaju potpuno jednako. Tek nakon pažljivog i upornog promatranja uočit ćemo razlike među jedinkama i početi ih raspoznavati. No ako svakoj ptici stavimo mali lagani aluminijski prsten s ugraviranim jedinstvenim brojem, lako ćemo ih međusobno razlikovati, a tada one postaju ptice koje imaju svoju prošlost i budućnost koju možemo pratiti. Taj postupak, naizgled vrlo jednostavan, temelj je programa znanstvenog prstenovanja milijuna divljih ptica širom svijeta.^[5]

Izvori

Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (http://info.hazu.hr/). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.
Dopusnica nije važeća!
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.

Vanjske poveznice

Mrežna mjesta

Zavod za ornitologiju u Zagrebu, službeno mrežno mjesto
Info Hrvatske prstenovačke centrale
Rječnik standardnih hrvatskih ptičjih naziva Zavoda za ornitologiju (arhivirano)

[1] ttp://info.hazu.hr/zavod_za_ornitologiju

[2] ttp://info.hazu.hr/povijest_zavoda_za_ornitologiju

[3] ttp://info.hazu.hr/djelatnosti_zavoda_za_ornitologiju

[4] ttp://info.hazu.hr/znanstvene_zbirke_zavoda_za_ornitologiju

[5] ttp://info.hazu.hr/znanstveno_prstenovanje_ptica

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]