Wilhelm von Dommes | |
---|---|
Opći životopisni podatci | |
Datum rođenja | 15. rujna 1867. |
Mjesto rođenja | Göttingen, Pruska |
Datum smrti | 5. svibnja 1959. |
Mjesto smrti | Verden an der Aller, SR Njemačka |
Nacionalnost | Nijemac |
Puno ime | Wilhelm Ernst Justus von Dommes |
Supruga | Elisabeth von Kanitz |
Opis vojnoga službovanja | |
Godine u službi | 1885. – 1919. |
Čin | General bojnik |
Ratovi | Prvi svjetski rat |
Vojska | Njemačka |
Rod vojske | kopnena |
Odlikovanja | Pour le Mérite |
Wilhelm Ernst Justus von Dommes (Göttingen, 15. rujna 1867. - Verden an der Aller, 5. svibnja 1959.) je bio njemački general i vojni zapovjednik. Tijekom Prvog svjetskog rata bio je načelnik stožera više korpusa i Grupe armija Yildirim na Istočnom, Zapadnom i Palestinskom bojištu.
Vojna karijera
Wilhelm von Dommes rođen je 15. rujna 1867. u Göttingenu. Sin je Augusta Dommesa, inače general bojnika u pruskoj vojsci koji je u prosincu 1903. dobio plemićku titulu. Dommes je u prusku vojsku stupio u rujnu 1885. služeću u 5. dragunskoj pukovniji "Barun von Manteuffel". U predmetnoj pukovniji od rujna 1892. obnaša dužnost pobočnika, dok od listopada 1894. pohađa Prusku vojnu akademiju. U ožujku 1895. promaknut je u čin poručnika, nakon čega od srpnja 1897. služi u 10. dragunskoj pukovniji "König Albert von Sachen" smještenoj u Allensteinu. Od travnja 1898. služi u Glavnom stožeru u Berlinu i to do prosinca 1902. kada postaje zapovjednikom eskadrona u 4. ulanskoj pukovniji "von Schmidt". U svibnju 1905. imenovan je pobočnikom načelnika Glavnog stožera Alfreda von Schlieffena koju dužnost obnaša i kada je nakon njegovog umirovljenja na njegovo mjesto došao Helmuth von Moltke. Tijekom navedene službe, u ožujku 1907., unaprijeđen je u čin bojnika. Od svibnja 1910. obnaša dužnost savjetnika cara Wilhelma II. U listopadu 1912. promaknut je u čin potpukovnika, da bi tri mjeseca nakon toga, u siječnju 1913., postao zapovjednikom Gardijske husarske pukovnije smještene u Potsdamu.
Prvi svjetski rat
Na početku Prvog svjetskog rata Dommes je imenovan načelnikom političkog odjela Glavnog stožera. Navedenu dužnost međutim, obnaša kratko jer je u listopadu 1914. imenovan načelnikom stožera VIII. korpusa kojim je zapovijedao Julius Riemann. U međuvremenu je, u rujnu, promaknut u čin pukovnika. U veljači 1915. postaje načelnikom stožera Korpusa Marschall koji se pod zapovjedništvom Wolfa Marschalla von Altengotterna nalazio na Istočnom bojištu. Kada je u travnju 1916. Korpus Marschall preustrojem postao Gardijski pričuvni korpus, Dommes je imenovan njegovim načelnikom stožera.
U prosincu 1916. Dommes postaje načelnikom stožera Gardijskog korpusa. Na navedenoj dužnosti nalazi se do lipnja 1917. kada je imenovan načelnikom stožera Grupe armija Yildirim kojom je zapovijedao Erich von Falkenhayn. U ožujku 1918. promaknut je u čin general bojnika, te je imenovan zapovjednikom 66. pješačke brigade. Nakon toga, u lipnju te iste godine postaje zapovjednikom 2. pješačke divizije sa kojom sudjeluje u završnim borbama Prvog svjetskog rata. Istodobno sa tim imenovanjem odlikovan je ordenom Pour le Mérite.
Poslije rata
Dommes je 2. pješačkom divizijom zapovijedao do svibnja 1919. kada je stavljen na raspolaganje, te potom u srpnju umirovljen. Na 25-godišnjicu pobjede u Bitki kod Tannenberga promaknut je u počasni čin general poručnika. Od 1925. do 1932. obnaša dužnost posljednjeg predsjedavajućeg Pruske lige, a od 1932. pa do 1941. i smrti Wilhelma II. nalazi se na čelu Uprave bivše vladajuće pruske kraljevske obitelji. Nakon završetka Drugog svjetskog rata navedenu dužnost obnaša i u razdoblju od 1945. do prosinca 1947. godine. Potom se seli u Verden an der Aller kod brata Georga Dommesa gdje je i preminuo 5. svibnja 1959. u 92. godini života. Od 1912. bio je oženjen sa Elisabethom von Kanitz sa kojom nije imao djece.
Vanjske poveznice
(eng.) Wilhelm von Dommes na stranici Prussianmachine.com
(njem.) Wilhelm von Dommes na stranici Deutsche-digitale-bibliothek.de
(njem.) Wilhelm von Dommes na stranici Deutsche-biographie.de
(njem.) Wilhelm von Dommes na stranici Bundesarchiv.de