Wikipedija:Kafić/Arhiv 41
Ne mijenjajte je!
Anonimusi i Fausto
Neki nogometaši, pa čak i juniori su daleko poznatije osobe u Hrvatskoj od zapravo velikog anonimusa Ante Vlastelice i pitam se jel postoji neki intimni razlog za inzistiranje na članku o tom nastavniku? Onda i načelnik mog sela također zaslužuje članak o sebi na Wikipediji, a zašto ne i drage Tete u vrtiću, one tako pametno uče i čuvaju našu djecu, a neke pišu i knjige s potporom Ministarstva. Osim toga tamo u Wikipedija:Kriteriji stoji: "Dakle, nećemo ograničiti wikipediju samo na članke koji postoje u papirnatim enciklopedijama, ali ljudima koje najpopularnija tražilica ne nalazi nema mjesta na wikipediji, pa čak i ako ih nalazi, valjalo bi da su dotični objavili više knjiga (ne u vlastitom izdanju), ili na neki drugi način zaslužili ući u enciklopediju (npr. osvojivši neku državnu nagradu). Vrhunski sportaši, znanstvenici, predsjednici vlada, svima je njima mjesto u enciklopedijama, pa tako i u wikipediji. No nećemo od wikipedije raditi popis svih diplomiranih inženjera, znanstvenika s magisterijem ili predsjednika svih političkih stranaka u Hrvatskoj."
Predlažem ti Fausto da napišeš zbirni članak o svim nastavnicima dotične srednje škole (MIOC) i neka stoji na jednoj stranici, zbog čega diskirminiraš ostale kolege tog nastavnika? --Antonhen 16:25, 3. listopad 2007. (CEST)
- Što, stvarno vas je toliko zaboljelo da ima netko, tko se javno usudi iznijeti osobni stav, da mu je nogomet dosadan, pa se već drugi buni? :) Da ste pročitali više od jedne rečenice, vidjeli biste da ja svoj osobni stav nipošto ne namećem drugima, nego baš naprotiv. Pogledaj: Razgovor:Mate Maleš.
- Mogu shvatiti averziju prema srednjoškolskim nastavnicima, jer većina korisnika, suradnika pa valjda i administratora wikipedije su dovoljno mladi, da se svojih problema s njima sjećaju, ili su čak još u srednjoj. :( Pogotovo siroti Ante, koji lumenima iz MIOC-a predaje nešto tako zaludno, kao filozofija! :((
- Međutim, osobna averzija nije argument. Ono što citiraš, spominje "više knjiga", spomenuti Ante (ne, nemam osobnih razloga - ne poznam ga) objavio je dvije, ne u vlastitoj nakladi. To, valjda, vrijedi kao dvije minute igre za makedonsku reprezentaciju? Da ne spominjem juniore 'Ajduka…
- Napišite konačno jedan fini članak o MIOC-u, jer svakako je potreban! Pa stavite i sve profesore (koji, bar koliko je meni poznato, nisu objavili knjige - ako pak jesu, dapače, neka budu članci!), pa i sve učenike, ili barem one koji igraju nogomet za reprezentaciju škole - meni ni iz džepa, ni u džep.
- A zašto "anonimusi"?--Fausto 16:44, 3. listopad 2007. (CEST)
3-2!
Moram priznati da ponekad ipak pomislim, kako vrijedi malo pažnje toj igri posvetiti! :-) --Fausto 14:22, 5. listopad 2007. (CEST)
Jezične ikone
U Kategorija:Jezične oznake imamo duple predloske za dobar dio jezika.
Jesmo li o ovome vec negdje pricali i postoji li neki dogovor o imenu predlozaka. xx ili xx-icon? --Pancho W. Villa (razgovor) 10:15, 4. listopad 2007. (CEST)
Bitka na Lijevča polju: problemi kopirajta, ali i vandaliziranja
Pogledajte recentna zbivanja oko članka Bitka na Lijevča polju. Čovjek je digao galamu zbog kopirajta na koji navodno ima pravo, jer je podatke o bici navodno iznio u jednom radu, kojeg je pak objavio na nekom forumu (trenutno nedostupnom). Ja sam pak našao opis na forum.hr. (pogledajte Razgovor:Bitka na Lijevča polju#Gospodinu "Autoru" , koji stalno briše članak).
Sad, moglo bi se razgovarati, da on bijesno ne briše čitav sasržaj članka, uključivo i dijelove koje sam ja napisao na osnovu literature i s kojima on nema veze, a tek negdje peti-šesti put kad je vraćeno ostavio je nekakvo objašnjenje. Osim toga, dotični gospodin iz Australije početkom ove godine poslao mi je jedan bjesomučni emajl, koji je valjda i sudski utuživ jer sadrži prijetnju smrću.
Nisam se nikad susreo s takvim problemom, ali predmijevam, da je teško inzistiraiti na pravu na kopirajt za nešto objavljeno na forumu, a da pri tome još ne kažeš svoje ime, čak ni nick (tko traži kopirajt? Duh iz mašine?).--Fausto 16:20, 4. listopad 2007. (CEST)
Arhive
Da li su potrebne sve arhive? Možda eventualno zadnjih pet ili nešto, a na ostale jedna poveznica. -- Dvorsky 15:26, 5. listopad 2007. (CEST)
- Posljednjih 5 arhiva bi opet zauzimale neki prostor, a nema potrebe da se suradnici gube po različitim stranicama kad se može napraviti da sve vide odmah ovdje. (inače, ovo je pitanje za
- Preusmjeri Predložak:Pp, ne za kafić ) --MayaSimFan ☎ 15:39, 5. listopad 2007. (CEST)
aramejski
U članku "Wikipedija / svi pisani oblici" pogrešno stoji "aramejski". Trebalo bi: aromunski" (jezik Aromuna, tzv. Cincara u Albaniji, Grčkoj, Makedoniji i u iseljeništvu u Rumunjskoj), te "occitan", treba: okcitanski. Aramejski nije zaveden, a nalazi se u popisu na engl. Wikipediji. Čini mi se da je krivo i "sundanese" (valjda bi trebalo: sundski), "somalijski"(somali ili somalski), "nauruan" (naurski), "sicilijski" (sicilski), "punjabi" (pendžabski), "malaylam" (malajlamski), "tamil" (tamilski), "čuvaš" (čuvaški), "sanskrit" (sanskrt), te "swahili" (svahili). Za "urdu" se na hrvatskom tako uobičajilo - ne znam, možda može: urdski? Za "telugu" mislim da bi ispravnije bilo teluški. Koliko sam na brzinu mogao uočiti, nisu unešeni, primjerice, ni škotski i (škotski) gaelski, (gaelski) irski, (engleski) velški i (kimrički) velški, a ni neki drugi jezici. Vidim da je članak davno ažuriran pa će ovo posljednje biti zbog toga. Wikipedija je prava stvar! Pozdrav!Giovanni Lovrich 15:44, 5. listopad 2007. (CEST)
Aramejski jezik nije isto što i aromunski. Aramejskim je govorio Isus Krist. Govorio se na području Izraela. Fraxinus 23:20, 7. listopada 2007. (CEST)
- Točno, a danas se ako se ne varam jedino još govori u jednom selu u Siriji. --Flopy 08:37, 9. listopad 2007. (CEST)
Webfestival 2007 – Nawikni se na wiki!
U tijeku su prijave za Webfestival 2007, natjecanje autora web sadržaja koje se ove godine bavi wikijem i odvija se pod sloganom Nawikni se na wiki! Zainteresirani se mogu prijaviti putem online obrasca. Webfestival tradicionalno prati CUC - CARNetovu Konferenciju Internet korisnika., a cilj mu je autorima koji objavljuju sadržaje na Webu pružiti priliku da prezentiraju svoja postignuća. Svatko je pozvan izraditi nove ili prijaviti već postojeće wiki stranice na natjecanje. Na natjecanje se možete prijaviti do 15. listopada 2007. godine u tri kategorije: Wiki Labos (obrazovni i znanstveni sadržaji), Wiki Atelje (umjetnost, kultura, stvaralaštvo, kreativne aktivnosti i sl.) i Wiki (Re)Publika (zajednica, društvo, društvene aktivnosti).
Ocjenjivački sud Webfestivala će odabrati tri najbolja u svakoj kategoriji, a pobjednicima će vrijedne nagrade biti dodijeljene u studenom, u sklopu CUC konferencije. Više o Webfestivalu 2007 saznajte na adresi http://webfestival.carnet.hr. SpeedyGonsales 11:33, 9. listopad 2007. (CEST)
Pozdrav i oproštaj
Ovdje Fausto. Nisam očekivao, da će kraj mojeg sudjelovanja na hrvatskoj wikipediji doći tako naglo i tako beznačajnim povodom. No, sve u životu ima svoj početak i svoj kraj.
Administrator Suradnik:Suradnik13 me je blokirao, zbog rasprave oko jednog beznačajnog teksta, Ante Vlastelica. Ostao sam "u zraku" usred rada na članku Blaženi Alojzije Stepinac . Tako nažalost i moj rad na članku Draža Mihailović, pa onda sustavni rad na hrvatski filozofima (došao sam do Vladimira Filipovića) ostaju nezavršeni. Pa, tim gore sa wikipediju! Meni su ove dvije godine, u kojima sam napisao 260 članaka (ali avaj, nisam shvatio da se prava slava postiže brisanjem…), bile korisne. Potakle su men na razna istraživanja, što je dovelo i do dva objavljena članka (ne naravno pod ovim nickom) i ambicioznim planovima za budućnost.
Inzistirao sam na nekim razjašnjenjima, ali nitko od administratora, osim Suradnika13, nije raagirao, pa moram zaključiti, da on govori u ime svih. Tako sam eto moramo konstatirati, kako sam, naivan bio i u 6. desetljeću života, inzistirajući na javno objavljenim kriterijima i načelima o tome, što wikipedija jeste. (Stalno se pojavljuju novi nadobudni, koji me poučavaju da pročitam kriterije. Hvala, jesam. I više puta napisao, da vidim problem kršenja objavljenih kriterija.)
Teško mi je ipak shvatiti, kako to, da je brisanje članaka važnije od pisanja? O brisanju članaka do prije mjeseca dana nikad nisam ni razmišljao. Neke sam loše članke malo dopunio. Onda se pojavi predložak za brisanje, na kojem piše da će članak biti obrisan "ako ne dobije podršku zajednice"? Što to točno znači, kako se to utvrđuje? Jedan čovjek napiše članak, drugi kaže da ga treba izbrisati - i ako se nitko više ne javi, članak se briše??? Pa naravno da se velika većina "zajednice" nikad neće javiti - kažem, meni uopće ta problematika na pamet nije pala preko dvije godine ovdje!
Rečeno je negdje, također, da wikipedija nije demokracija, ne odlučuje se glasovanjem. Traži se konsenzus, a on, tako ja to kao bezazleni filozof shvaćam, pretpostavlja, da razgovaramo na osnovu nekih kriterija, a ne hira. (S time da je rečeno također, da su kriterij podložni preispitivanju - ali, opet se javlja dosadni filozof u meni: preispitivanju sa stajališta mogućih boljih kriterija, a ne hira, odnosno snage.) Eh, ali zašto na to gubiti vrijeme, kad se s administratorom ne smije zafrkavati, jer on nosi veliku batinu! :(
U rečenom slučaju, gospodina Ante Vlastelice (ne, nisam nikakav fan, čovjeka ne poznam, mlađi je od mene), on zadovoljava kriterij za biografije živih osoba, naime da je napisao više od jedne knjige, i to ne u vlastitoj nakladi. Ali gle, iznenada iskrsava dodatni kriterij: on je srednjoškolski nastvnik, a o njima nema članaka!!! (uz dodatne osobne opservacije bivših učenika) Pa se onda o tome glasuje, i ukupno su četiri glasa (od, koliko, suradnika?), pa se on zaista i izbriše.
Ja sam pogledao par minuta i našao primjere biografija (gore su negdje): nogometaša koji je nekoliko minuta igrao za reprezentaciju Makedonije, pevaljke koja "liči" na Cecu Ražjatović, i lika iz Pokemona. Koji, eto, zaslužuju članke - nikom nije palo na pamet, pokrenuti glasovanje o brisanju. A toga ima sijaset. Ljudi pak koji su "filozofski pisci" u Hrvatskoj ima za jednu nogomentu momčad s rezervama, dvije ako oslabimo kriterije - ali eto, postojanje članaka o njima za wikipediju je izgleda štetno.
Koji je dakle kriterij da dvije objavljene knjige ipak nisu dovoljne, a dvije minute igranja za makedonsku reprezentaciju jesu dovoljne? Ni glasa.
Druga stvar, koja se ovdje očituje, je mržnja mlade internet-generacije prema knjigama. O tome sam na na svojoj suradničkoj stranici svojedobno nešto napisao, Suradnik:Fausto#Knjige, kao čovjek koji dva medija nastoji spojiti (širinu i dubinu). Nisam očekivao, da ovako daleko ide, da argument "dvije objavljene knjige" ljudi koji su bar srednji školu završili tako lako odbacuju (čak ne ulaze u raspravu, jednostavno ignoriraju). A sam taj kriterij je zanimljiv; zašto ne piše, recimo, "odigrali barem dvije utakmice za reprezentaciju" ili sl.? Pa je jedan administrator, čak i bez ikakvog glssovanja, izbrisao članak Tko je tko u NDH sa objašnjenjem "Nije važno, obična knjiga". Meni to izgleda užasavajuće, ali očito sam u manjini.
A čak sam uporno uvjeravao neke kolege, sa titualma mr. i dr., da surađuju na wiki. No jasno je, da ne žele biti ponižavani od nadobudnih srednjoškolaca i herostrata. (Hm, postoji li članak Herostrat? Ma koga to zanima…) Svejedno, sve zajedno bilo je zanimljivo i poticajno. Moni članci za wiki pisani, i drugi, pojavit će se svakako, s vremenom, na nekom drugom mjestu u sajberspejsu. Na gubitku je hrvatska wiki, ne ja.
Nemojte slučajno blokirati ovu adresu!! Pišem iz knjižnice.--89.164.39.111 19:33, 11. listopad 2007. (CEST)
- Fausto, stvari nisu crne kako se čine. Priča oko spornog članka ima svoj ritam i nije slika cijele hr Wikipedije. Vjerujem da se nesuglasice oko spornog članka mogu riješiti, a kriteriji i argumenti su tu da se podastru, obrazlože, promijene, dopune. Nadam se da ćete promijeniti sadašnje stajalište po pitanju odlaska i da ćete se nakon isteka vremena blokade vratiti i nastaviti doprinositi hr Wikipediji. --Sanya 20:24, 11. listopad 2007. (CEST)
Nadam se, da ćete se vratiti. Fraxinus, 23:42, 11. listopada 2007. (CEST)
Hvala na podršci. Siguran sam da "nije slika cijele wikipedije", ali pokazuje neke nezdrave tendencije. Sam dotični članak fakat sam po sebi nije važan - napisao sam ga za 15 minuta, značajnijim filozofima posvetio sam više sati - ali je eto postao "slučaj". Naime, teško mi je raditi pod presijom da svaki moj članak može biti izbrisan, ako neko na tome dovoljno uporno inzistira. (Može biti promijenjen, naravno, na to pristajem.) Jer, koliko ljudi ovdje uopće brine za filozofiju?
Nastavljam zanovijetati postavljajući pitanja:
- Kako to, da brisanje ima načelnu prednost pred pisanjem? Kao pisca, to me naprosto vrijeđa. (Nekoliko članaka koje sam napisao, inače, jesu obrisani, i nisam se bunio. Jedan je bio o stvarno irelavantoj osobi, drugi bi se mogao shvatiti kao reklama za jedno poduzeće. Jedan sam bio obrisao i sam.)
- Što to znači "dobiti podršku zajednice"? Kako se to utvrđuje? Koja je procedura, koji je kriterij? Kada se već tu uvodi element demokracije, iako se inače kaže da wikipedija nije demokracija, trebalo bi i precizirati proceduru (ima jedna izreka: "demokracija je procedura"). (Zamislite da ja pogledam članke o recimo baletu i predložim ih za brisanje. Koliko bi se suradnika uopće javilo, da kaže kako ih ne treba brisati? Još nagovorim dva-tri prijatelja, evo recimo ljubitelje nogometa ;-> da se jave i glasuju za brisanje, i članci budu obrisani.) Sama ideja da se glasuje o brisanju članka proturječi načelu da wikipedija nije demokracija, i glasovanje se koristi "u vrlo rijetkim slučajevima" (brisanje članaka nije tu navedeno) Wikipedija:Što ne spada u Wikipediju.
- Kako to, da je kriterij za one koji pišu kinjige toliko stroži nego za ostale? Da dvije minute igranja za nogometnu reprezentaciju Makedonije vrijedi više nego dvije objavljene knjige? (Inače, kad sam već kod toga: Ludwig Wittgenstein je za života objavio samo jednu tanku knjižicu od 70-ak stranica. Henry David Thoreau objavio je dvije, ali jednu u vlastitoj nakladi, prodano manje od 300 primjeraka, a i druga nije slavno prošla. Hmmm… evo, Tonči Erjavec je također objavio samo jednu knjigu… ah ne, ipak dvije, druga su uspomene iz djetinjstva. :) Mario Jareb je napisao samo jednu knjigu, ima doduše 600 stranica, pa mu možda brisači daju popust. :(
- Dodajem tome da je Van Gogh prodao samo jednu ili čak ni tu jednu sliku od svih koje je naslikao.
- Ako kriteriji kažu "više od jedne objavljene knjige", i neka osoba to zadovoljava, kako to da par ljudi ipak inzistira, da se članak obriše?
- Kako to, da jedan administrator inzistira na kriteriju da postoji embargo na članke o ljudima, koji rade kao srednjoškolsko profesori? Da li je to nekada bilo prihvaćeno kao kriterij? Konsenzusom? Postoje li i druge profesije koje su pod embargom? Evo ja bih predložio zubare. ;->
Eh, kad već gledam, vidim uz članak Miroslav Todorović predložak "zahtijeva stilsku doradu". Kada ljudi stavljaju takve predloške, mogli bi dati neko obrazloženje: u čemu je dorada potrebna? Ako je nešto razumno, OK, doradit ću. Inače, povod za taj članak je bila jedna stvarno neobična knjiga koju je čovjek napisao. :-/ --Fausto 13:03, 12. listopad 2007. (CEST)
- Valjda jedan administrator ima pravo na vlastito mišljenje. A čovjek koji kaže da je u zrelim godinama valjda bi to trebao shvatit. Suradnik Fausto sigurno nije pročitao moj zadnji post na dotičnoj stranici za razgovor. Jasno i glasno sam izjavio da je ono stav mene kao suradnika, ne kao administratora, niti se radi o stavu svih administratora. Pitanja koja vi ovdje postavljate su legitimna, ali vjerojatno što god da vam se odgovori, pretpostavljam da neće biti zadovoljni odgovorom, jer jednostavnog odgovora nema. Kao što vi možete postavljati pitanja, tako sam ja postavio pitanje na dotičnom članku. Zar nisam smio?
- A zašto ti prijatelju kao suradnik (a ne kao administrator, kako to lijepo kažeš, zaista pohvalno) nisi napisao što je to što zahtijeva stilsku doradu ili članak nisi sam doradio? Misliš li da je lijepo pogledati na wikipediji svoj članak i vidjeti da je neka nezrela balavurdija nalijepila okvir "zahtijeva stilsku doradu" preko cijele stranice? Gospodine Fausto, u potpunosti vas podržavam!
- Što se tiče vašeg blokiranja (koje je trajalo 6 sati), blokirao sam vas iz jedinog razloga što ste opetovano uklanjali predložak na kojem lijepo piše "molim da njegovo uklanjane prepustite administratorima", a također sam postavio zamolbu da ga ne uklanjate, budući da rasprava o članku traje (na koncu te predloške nisam ja postavio, nego drugi suradnici, ali budući da sam ja potegnuo to pitanje, naravno da sam najveći krivac pa me se i proziva). Wikipedija NIJE demokracija, ali je podležna benevolentnom nadzoru administratora, koji interveniraju prema potrebi. Kako ste si vi uzeli za pravo sami uklanjati predložak, tako sam si ja uzeo za pravo blokirati vas na 6 sati. Strpite se nekoliko dana. Nitko vas ne tjera, ali morate shvatiti da niste vi jedini na ovoj wikipediji. --Suradnik13 13:39, 12. listopad 2007. (CEST)
- Suradniče13, dragi prijatelju, TI si ili netko od administratora, Faustu stavio predložak "molim da njegovo uklanjane prepustite administratorima", ON ga je izbrisao, TI si ga blokirao, ON tebi ne može ništa. Omjer snaga suradnika i administratora nije valjan pa se postavlja pitanje, uživaš li ti u tome što si tako jak, što imaš moć nad drugima? Je li te majka dovoljno dojila? Ponavljam da podržavam Fausta i tražim da se vrati. Ja sam, očito jedan od rijetkih, čitao neke njegove članke i mislim da su pravi primjer onoga što netko, tko ima malo više godina u guzici od ovih tinejdžera kojima je vrhunac životnog uspjeha biti administrator na wikipediji, želi pročitati.
Svatko ima pravo na mišljenje, ali mene zanimaju kriteriji na kojima se zasniva tvoje mišljenje. Pročitao sam i tvoj zadnji odgovor tamo, i ovdje, pa ništa. S obzirom da se radi o čovjeku koji je objavio dvije knjige (javno obavljen kriterij - mada bi po meni i jedna bila dovoljna), da li je nad-kriterij: A) Zabranjeni su članci o srednjoškolskim profesorima, B), On mi je (ili pak nekolicini bivših njegovih učenika) antipatičan, ili nešto treće?
Slažem se da "jednostavnog odgovora nema". Ej, ne pričaj jednom filozofu takve stvari! :-P Ja bih se zadovoljio, za prvu ruku, bilo kakvim, tek da imamo o nečemu razgovarati.
I ne trebaš mi se obraćati sa "vi", bez obzira na godine, navikao sam na "ti".--Fausto 15:05, 12. listopad 2007. (CEST)
Dakle ovako: ne raspravlja se o anonimcu, nema se o ćemu
- Po klanovima su podijeljeni Škoti, etc.... a mi ne, mi imamo tek nekoliko administratora koje smo sami izabrali, i koji su pod neprekidnim pritiscima netolerancije nekih suradnika, nemaš im na čemu zavidjeti. Kakvi god da jesu, naši su.. a koliko vidim objektivni su kad god moraju nekoga zaštiti od napada drugih suradnika, ali moraju zaštitii i sebe, to im moraš dat za pravo.
Nadalje zna se tko može (od osoba) doći na wikipediju, a tko ne..., anonimusi ne. –Ne znam zašto ti je jedan negativni anonimac vredniji od tvoje blokade od 7 dana. Vredniji nije, i nemoj ga stavljat iznad sebe, jer si ti važniji od nekog negativnog anonimusa, a i mi bi za tebe trebali biti iznad jedne takve osobe.
Treće, mislim da se nisi smio prijaviti pod novim računom, zbog blokade, trebala je pozitivno djelovati. Neka ti to admini oproste!!!
Zato vrati se lijepo nama-wikipediji, a onoga pusti da bude tamo odakle ga je srpska politika iskopala. Budi pozdravljen. --Zeljko 10:28, 20. listopad 2007. (CEST)
Studenog, studenoga, studeni
Postoji članak 5. studenog. Ako se napiše 5. studenoga ili 5. studeni, ne dobije se ništa. To vrijedi za sve dane u studenom. Da li se tu nešto može učiniti? Netko je već pokušao raditi preusmjeravanja, pa se to kasnije obrisalo. Fraxinus, 23.40, 11. listopada 2007. (CEST)
Wikipedijancima pripadnicima islamske zajednice...
Bajram šerif mubarek olsun! Soljanac 10:32, 12. listopad 2007. (CEST)
O citiranju (vrijedi upozoriti opet...)
Ajmo sad o nečemu ozbiljnom, tj. o pisanju, a ne o brisanju. Tj. o stvari koja bi trebala biti elementarna: navođenju izvora, a osobito kad se radi o citatima.
Suradnik:Jasra požalila se, da je neke citate iz članka Blaženi Alojzije Stepinac, koji govožore o njegovom zauzimanju za progonjenje Srbe i Židove i javnom protivljenju rasizmu i šovinizmu, prenijela na jednu drugu wikipediju (valjda poljsku), ali su ih izbrisali, s argumentom da nije naveden izvor. Zamolila je, da se to pregleda i označi. (Razgovor:Blaženi Alojzije Stepinac#Pismo k Paveliću) Pa sam, iako taj članak nisam pisao ali sam se Stepincem bavio, potražio literaturu i odgovarajuće citate. Pokazalo se da ima problema, jer:
- Jedan citat, koliko vidim, uopće nije Stepinčev, nego iz jednog glasila iz doba NDH. Postoji odgovarajući citat na tu temu iz jednog Stepinčevog pisma, pa sam unio.
- Status jednog dokumenta je upitan, pa sam na to i upozorio u članku.
- Neki su citati promijenjeni, jer su citirani iz literature koja je objavljivana u emigraciji, preko višestrukih prijevoda i nesigurnih prepisa.
- Za jedan citat nisam našao odakle potiče (ali ima boljih citata na tu temu iz Stepinčevih govora i pisama).((Razgovor:Blaženi Alojzije Stepinac#Jedan problematični citat)
Dakle, onaj koji je pisao članak obavio je posao previše aljkavo. Izvore treba navoditi, osobito kada se radi o stvarima koje mogu biti sporne, a ovo je naravno izraziti primjer - a neizostavno kada se radi o doslovnim citatima, treba točno označiti odakle je citat. Dodao sam još dosta u članak, a osim toga i u druge povezane članke, pa kreirao i kategoriju "Katolička crkva i NDH". Postoji tu interes suprotstavljanja šovinističkoj srpskoj propagandi koja Stepinca demonizira bez osnove. (Inače, kako sam pripomenuo u svojem članku koji je na stranici za razgovor, ja nisam katolik pa ni kršćanin i osobno me ne zanima, hoće li biti proglašen svetim. To je interna stvar Rimokatoličke crkve. Bez grijeha nije, ali to i nije kriterij - nitko, pa ni svetac, nije bez grijeha. Ali postoji interes za obranu objektivne istine, one famozne "neutralne točke gledišta" - iako, kao filozof, mogu argumentirati da tako nešto zapravo uopće ne postoji.) Suradnik:Kubura ljutio se na mene, što se ne javljam na engleskoj wiki i drugdje i suprotstavljam velikosrpskoj propagandi. Jedan je od razloga taj, da jednako ne volim i hrvatsku šovinističku propagandu, pa se nađem između dvije vatre. Drugi je razlog da se ne stigne na sve. Ja dajem svoj prilog ovako, pa možete to dalje koristiti. Ako mislite da svojim stručnim znanjem i vještinama (te nemodernom ljubavlju prema knjigama), mogu pomoći, javite se. Ne garantiram da ću svaki put odgovoriti, a ponekad će mi trebati vremena (recimo, godina-dvije...) :-( ali u nekim slučajevima mogu pomoći.--Fausto 19:08, 13. listopad 2007. (CEST)
Malo ti olako nešto proglašavaš hrvatskom šovinističkom propagandom, Fausto.
Dalje, ako nisi kršćanin, ne petljaj se u stvari u koje se ne razumiš.
Puno filozofa se oklizlo ondi, jer je ondi govorilo o stvarima koje ne shvaća. Kubura 11:18, 15. listopad 2007. (CEST)
- Ne razumijem što bi trebalo značiti ovo "ne petljaj se u stvari koje ne razumiješ"? I gdje je to "ondi" gdje su se filozofi okliznuli?
- Evo ja ne razumijem odakle je jedan citat na stranici o Stepincu. Možeš li pomoći, pronaći izvor?--Fausto 21:38, 15. listopad 2007. (CEST)
Ponovno o samovoljnom brisanju članaka
Ovo se tiče bitnih pitanja funkcioniranja wikipedije, pa zato pišem o tome ovdje, da bi svi vidjeli i da bi se moglo diskutirati, pogotovo jer je diskusija tamo gdje spada, na stranici za razgovor o spornom članku, onemogućena.
Diskusija o članku Ante Vlastelica i o predloženom brisanju ima izgleda da na kraju ipak dovede do nekog pozitivnog rezultata, naime da se razjasne kriteriji i procedure oko brisanja članka. Dao sam neke, nadam se, konstruktivne prijedloge na Razgovor o predlošku:Kriteriji
Ali eto, nikako ne može bez skandala. A ovoga puta je slučaj još drastičniji. Dva sata mojeg posla izbrisano, a da nikakva diskusija nije ni započeta.
Načelno sam protiv brisanja, čak i ako je članak takav kakav jest neprihvatljiv, ako postoji mogućnost, da se on popravi. Pa da ne bih samo načelno pričao (a već sam i ranije tako popravljao neke članke i davao im prihvatljiv oblik), počeo sam raditi na članku Milan Tepić, koji je bio predložen za brisanje. Postavio sam predložak "radovi", da ljudi znaju, da netko radi na članku. I onda, usred mog rada, Suradnik:SpeedyGonsales izbriše članak!
Mogu shvatiti njegove osjećaje (radi se o časniku JNA, koji je u rujnu 1991. digao u zrak jedno skladište eksploziva kraj Bjelovara i poginulo je 11 hrv. vojnika), ali to je fakat nekorektno. Čovjek je odigrao važnu ulogu u jednom značajnom događaju, makar i negativnu - Speedy se ponaša, kao da je "imati članak na wiki" samo po sebi počast. A postoji i nekakva obaveza o "neutralnosti" na wiki. Trudio sam se surfati i čitati tekstove sa weba, dodao značajne informacije - Speedy nije ni vidio konačni rezultat, jer je sve obrisao. Ja, zbunjen da što je sad, ponovo postavljam članak sa posljednjim izmjenama, pa usred sam posla, a on odmah sve izbriše i zaključa članak kao praznu stranicu, a zatim zaključa i stranicu za razgovor, na kojoj se u tih par minuta bio javio još jedan suradnik, zaboravih tko, s napomenom da ovo (zaključana prazna stranica) nije rješenje. Moj trud, smatram, zaslužuje bar toliko, da se o njemu prodiskutira. A Speedy očito krši wikijewski "bonton" (ima tamo nešto o dobrohotnosti isl.).
Tako se, ipak, ne smije raditi! Speedy svoj postupak objašnjava ovako: "napisati članak o čovjeku koji je kriv za pogibiju hrvatskih vojnika (a ne radi se o Miloševiću ili Mladiću) je apsurd. Wikipedija je enciklopedija, i kad Mile dobije svoj članak u Hrvatskoj enciklopediji LZ-a "Miroslav Krleža", dobit će ju i na Wikipediji, no ni dana ranije." Dakako, kriterij koji navodi (Hrvatska enciklopedija) je minimalan, a ne obavezujući - ima puno osoba koje tamo nemaju članak, a ovdje imaju. postoji i kategorija "Zapovjednici u srpsko-crnogorskoj agresiji na Hrvatsku", ja sam naravno tako kategorizirao članak - nisam vidio neko upozorenje da je zabranjeno pisanje novih članaka u toj kategoriji. Čovjeka slave Srbi kao heroja, pa će onaj, koji eventualno naleti na njegovo ime i surfa internetom, naći će te napise u kojima se govori o hrvatskim zločinima, ali i neke članke u Srbiji koji mit o njegovom podvigu dovode u pitanje (navedoh to i u svom članku). Pa bi bilo lijepo, da postoji i članak koji daje objektivnu informaciju.
Da bi ljudi mogli procijeniti o čemu se radi, i kako izgleda obrisani članak nakon svih promjena i dopuna koje sam izvršio, ovdje ću coppy/paste. Znam da to nije uobičajeno, ali rasprava tamo, gdje bi trebala biti, apriorno je onemogućena. Nadam se da će se glave malo ohladiti i moći razgovarati.--Fausto 01:25, 14. listopad 2007. (CEST)
tekst prebačen na Milan Tepić
--Pancho W. Villa (razgovor) 09:58, 14. listopad 2007. (CEST)
Hvala na reakciji. Diskusija se može nastaviti tamo na stranici za razgovor.--Fausto 13:17, 14. listopad 2007. (CEST)
- SpeedyGonsales je ponovo izbrisao tekst i zaključao praznu stranicu. Ostavio je nekakvo objašnjenje samo na mojoj stranici za razgovor. On smatra da je time "slučaj zaključen". Očito se tu postavljaju ozbiljni problemi za razmatranje o načinu donošenja odluka.--Fausto 15:13, 14. listopad 2007. (CEST)
- Hrvatska wikipedija funkcionira. Suradnik Fausto je premalo na wikipediji da bi znao nešto o njenim pravilima ili procesima. Temeljna smjernica je: suradnici surađuju dobrovoljno u dobroj namjeri, administratori rade posao moderiranja sadržaja dobrovoljno, opet u dobroj namjeri. Wikipedija nije demokracija, beskonačne rasprave o tome da li nešto treba biti na wikipediji ili ne treba su suprotne svrhi wikipedije, oduzimaju vrijeme koje se može korisno upotrijebiti za nešto drugo. Ako suradnik želi pisati rasprave o Domovinskom ratu, ili ulozi nekih oficirčića mrske JNA, za to postoji projekt Wikiknjige na kome se mogu pisati čak i subjektivna viđenja svijeta oko nas. Wikipedija nije mjesto gdje će suradnici promovirati svoje viđenje svijeta. Molim (po drugi put) da se ova rasprava smatra zaključenom, jer njeno dalje produžavanje ne može se smatrati činom dobro volje! SpeedyGonsales 19:20, 14. listopad 2007. (CEST)
Još jedan neobični fenomen: masa ljudi na wiki, čim nešto prigovoriš, obožava s visoka odgovarati kako ti nemaš blagog pojma o osnovnim stvarima. Pri tome se uopće ne potrude da pročitaju na što odgovaraju, i da malo pogledaju, s kim razgovaraju. Prezrivi komentar "premalo na wikipediji da bi nešto znao (...)" uvredljiv je čak i ako se primijeni na nekog tko je na wiki dva mjeseca, a ne dvije godine. Wikipedija ipak nije kvantna fizika.
Kad se pak radi o ljudima koji imaju određenu moć, pozivanje da "wikipedija nije demokracija" uz dodatak da rasprave nisu poželjne, pokazuje tendenciju da se wikipedija shvati kao autokracija, gdje administratori donose odluke po osobnom nahođenju. Možda mi je nešto promaklo (jer sam eto prekratko ovdje da bih skužio sve finese?), ali još uvijek smatram da to nije prvotna intencija osnivača wikipedije.
Suradnik:SpeedyGonsales rezonira emotivno ("oficirčići mrske JNA"). Što se dogodilo sa politikom nepristranog gledišta? Moram pretpostaviti da Speedy nije ni pročitao ono što sam napisao. Da jeste, vjerujem da bi bio toliko pošten, da mi ne podmeće kako "promoviram svoje viđenje svijeta". Članak je napisan izrazito činjenično. Sadrži relevantne informacije ne samo o događaju iz 1991., nego i o bilježenju tog događaja u Bjelovaru svake godine, i odnosu prema Tepiću u Srbiji, gdje je "narodni heroj", ali ne bez polemika o tome. Radi se o svakako relevantnim činjenicama koje vrijedi na wikipediji zabilježiti (nasuprot npr. panegeriku na sr. wiki), a ni uz najbolju volju ne biste mogli naći da autor teksta negdje promovira neko svoje "viđenje svijeta".
Da bi oni koji pokažu neki interes za ovu temu mogli dobiti relevantne informacije, postavio sam taj članak na svoju suradničku stranicu.--Fausto 20:26, 14. listopad 2007. (CEST)
- Ja kako administrator gledam i ne vidim zašto je Fausto od Speedyja dobio žuti karton. Nikakve navodne "provokacije" ne vidim. Nadalje, ja sam definitivno za to da Milan Tepić, ostane. Članak je, kako i Fausto kaže, napisan maksimalo nepristrano i ja zaista ne vidim nikakvo "viđenje svijeta" nego gole informacije.
- Pored toga, mislim da je bilo kakvo insiuiranje na Faustovom nekakvom "promoviranju svojeg viđenja svijeta" malkice i bezobrazno, a da ne spominjem da je kilometrima daleko od zacrtanog Wikipedija:Pretpostavite dobru namjeru.
- Nadam se da će ovaj spor uskoro završiti i da će Fausto nastaviti pisati super članke kakve je i do sad pisao. --Pancho W. Villa (razgovor) 23:48, 14. listopad 2007. (CEST)
Ovo se razvilo u zanimljivu diskusiju na stranici za razogovor članka Milan Tepić. Speedy nije u pravu bar utoliko, što je proglašavao da se uopće nema o čemu raspravljati. A o tome koji su kriteriji da se nekome dodjeli "žuti karton" i koje su zapravo konzekvence, ne nalazim nigdje neko objašnjenje. :(--Fausto 22:04, 16. listopad 2007. (CEST)
Stanica ili postaja?
Jel radio stanica ili radio postaja? [1] -- Dvorsky 23:47, 14. listopad 2007. (CEST)
- Prema riječnicima, Radiostanica. Objašnjenje temo.--Fausto 23:57, 14. listopad 2007. (CEST)
Radijska postaja. Može i krugovalna postaja.
Usput, u lokativu množine, glasi "rječnicima". A "Radiostanica" nije vlastita imenica, pa ju pišemo malim slovom. Za doba Jugoslavije, pisalo se "radio-stanica". Kubura 10:28, 15. listopad 2007. (CEST)
Evo sa HRT-ove stranice. Radio Split Povijest.
U tekstu stoji "radiopostaja", ali bi glede pravila da mi ne tvorimo imenice kao u germanskim jezicima, onda moramo imenicu "radio" preinačiti u pridjev "radijska". Kubura 10:38, 15. listopad 2007. (CEST)
- Tu raspravu treba voditi na stranici za razgovor članka Hrvatske radio postaje. Ja sam citirao dva rječnika hrvatskoga jezika u korist "radio stanica". "Postaja" se počelo koristiti po kriteriju "glavno da se razlikujemo od Srba".--Fausto 21:51, 15. listopad 2007. (CEST)
- "Kaj god!" kako bi Zagrepčani rekli. Kako volim kad ljudi olako odbacuju hrvatske riječi jer smetaju njihovim zamislima bratstva i jedinstva. Pogotovo kad su ljudi nestručnjaci i ne znaju o čemu pričaju. Ne može nikako biti "radio stanica" jer se prefiksoid "radio-" uvijek piše sastavljeno s riječi na koju se odnosi! To može potvrditi i kolegica Abyssus koja je lokalni jezični guru. Inače, kolega Kubura je u pravu kad kaže da bi trebalo biti radijska postaja ili krugovalna postaja. Bolje je porabiti pridjev "radijska" nego pisati "radiopostaja" po uzoru na strane jezike koji nisu flektivni ili su manje flektivni od hrvatskoga. Izraz "krugovalna postaja" rabi se recimo u mome gradu gdje imamo "Krugovalnu postaju Zaprešić" na 99.5 MHz. --Marko Pojatina 12:04, 17. listopad 2007. (CEST)
Bilo bi stvarno lijepo, da se ova diskusija vodi na dotičnoj stranici za razgovor. Tamo sam citirao dva postojeća hrvatska rječnika. Nažalost ljudi, koji vole koristiti kao argument podmetanja kao oponent nije "dobar Hrvat", hrvatske knjige jednostavno ignoriraju.
Da, piše se zaista zajedno, "radiostanica". Ovdje sam napisao pogrešno, jer ovo je kafić pa se piše na brzinu i ponekad prave greške (kao kad napišem "riječnik": kao i mnogi Hrvati, nemam prirodni osjećaj za dugi i kratki refleks glasa jat), ali u citiranju rečenih rječnika, nisam. "Krugovalna postaja" se kori sti, ali manje od "radiostanica" i "radiopostaja".--Fausto 14:56, 17. listopad 2007. (CEST)
A svoju lokalnu radio stanicu očito baš ne slušaš mnogo, jer je promijenila ime, odnosno valjda vratila staro: Radio Zaprešić --Fausto 02:16, 18. listopad 2007. (CEST)
Jezične zvrzlame
Potkrao nam se propust u prijevodu porabničkog sučelja Wikipedije. Naime, kad se uspoređuju dvije promjene piše "trenutna inačica", a trebalo bi biti "sadašnja inačica" jer "trenutna" je neispravno - trebalo bi biti "trenutačna", ali ta riječ ima drugačije značenje (brza, strjelovita, časovita). Pridjev "sadašnja" u potpunosti odgovara značenju engleskoga "current", a "trenutna" ne bi trebala postojati u hrvatskome jeziku.
Nadalje, može li netko već jednom premjestiti članak Crnogorska pravoslavna Crkva na Crnogorska pravoslavna crkva s malim "c"? Po tko zna koji put, riječ "crkva" piše se velikim početnim slovom samo i isključivo kad stoji samostalno, tj. kad zamjenjuje puni naziv crkve. Tako je "Katolička crkva", ali "Crkva" u izrazu "papa je poglavar Crkve" jer se tu misli na određenu crkvu (katoličku), ali se ne navodi puni naziv. Isto je, primjerice, i s Hrvatskim zagorjem i Dalmatinskom zagorom ("Bio sam u Hrvatskom zagorju/Zagorju ili u Dalmatinskoj zagori/Zagori").
Znam da cjepidlačim, ali ne mogu si pomoći - imao sam sjajnu profesoricu u gimnaziji koja mi je "isprala mozak". Šalim se, naravno, iako nije toliko daleko od istine. --Marko Pojatina 12:25, 17. listopad 2007. (CEST)
- Crnogorska pravoslavna Crkva, kao i Katolička Crkva i Srpska pravoslavna Crkva tako su napisane na hrvatskoj Wikipediji, jer je takav pravopisni običaj u hrvatskoj teološkoj i ekleziološkoj znanosti, što ima i svoju teološku podlogu, te se razlikuje Crkva od crkve, pa tako postoji i Katolička Crkva, ali i katolička crkva. Takav je slučaj u hrvatskom ekleziološkom nazivlju. U nekim drugim sličnim jezicima piše se u tom slučaju "crkva". Pravilo o takvom pisanju velikog slova može se provjeriti u svim hrvatskim izdanjima stručne literature (bilo koje izdanje Kršćanske sadašnjosti). Za početak (i možda kao šire dostupna publikacija) može se provjeriti način pisanja u "Katekizmu Katoličke Crkve", koji se upravo tako zove.--Donatus 17:27, 20. listopad 2007. (CEST)
Što wikipedija jest (zaključci iz diskusije o brisanju članaka)
Razvila se zanimljivua diskusija na stranici za razgovor članka Milan Tepić. Pokazalo se, i to je za mene određena satisfakcija, da se ipak ima o čemu raspravljati. (Vidi gore, Ponovno o samovoljnom brisanju članaka. A osobno sam konačno došao do nekih uvida, koji su mi dosad izmicali, pa ih želim i s drugima podijeliti, jer vjerujem da bar poneko doživljava iste zablude nedoumice kao što je to bio slučaj i samnom u ove dvije godine.
Završetak događanja: stranica je opet izbrisana, a njen dio je uklopljen u članak Bitka za vojarne; izbrisana je i stranica za razgovor, pa ta diskusija više nije zajednici dostupna. Kroz diskusiju, neke su se stvari razjasnile.
- 1. Predložak:Kriteriji navodi, da će članak biti izbrisan ako ne dobije "podršku zajednice". Postavio sam još 27. rujna pitanje što to zapravo znači (Wikipedija:Kafić/Arhiv 40#Kako se donosi odluka o brisanju članka?). Tek sad sam dobio odgovor. Glasovanje je bilo 5-4 za brisanje, ali jedan od administratora (koji je glasovao protiv brisanja) objasnio mi je, da je to samo "anketa", jer odlučuje "dogovor administratora", a ostali mogu biti samo konzultirani.
- 2. Ja sam mislio da je "zajednica" širi pojam, ali eto prevario sam se. Ova procedura je naime suprutna onome što se može pročitati u članku Wikipedija:Glasovanje.
Te, zatim:
- 3. Glede pozivanje na "kriterije" na tom predlošku: nije obavezno, za odluku administratora, da se precizno navede koje kriterije članak ne zadovoljava; nije obavezno da to budu neki kriteriji koji su zapisani i objavljeni na Wikipedija:Kriteriji; nije obavezno da se makar naknadno ti kriteriji jasno formuliraju i ostatku "zajednice" stave na znanje. (To bi bilo, spomenuto je, previše "birokracije", a Wikipedija to nije).
- 4. Konsenzus, za koji sam ja smatrao da je od ključnog značaja, vrijedi, u najboljem slučaju, samo za dogovaranje administratora. To znači da wikipedija nije, kako sam ja pretpostavio, "konsenzualna demokracija" (ne glasovanje, nego konsenzus, uz uključenost svih članova zajednice; o tome sam svojedobno dosta pisao, naravno ne ovdje).
- 5. Iz točaka 1. do 4. slijedi razriješenje problema koji me je mučio i iritirao, naime da mi stalno "s visoka" stavljaju na znanje da ja ne razmijem neke elementarne stvari o funkcioniranju wikipedije, uz povremeni dodatak da "gledam svoja posla". Nervirao sam se, jer sam već prije dvije godine sve o politici wikipedije pročitao, iako se tada nisam u to udubio, mislio sam da razumijem. Poanta, koja mi je izmicala, jest: u funkcioniranju wikipedije postoje nepisana pravila, koja su važnija od onih pisanih. S obzirom da sam se ja dosad bavio gotovo isključivo pisanjem članaka, a ne razmišljanjem o uređivanju i politici wikipedije, nisam eto to znao, a podrazumijeva se, izgleda, da svatko tko započne neku diskusiju to već unaprijed treba znati. Pa su onda drugi bili podjednako (i opravdano!) iritirani mojim neshvaćanjem i "provociranjem".
- 6. Iz točaka 1. do 4. slijedi također odgovor, koji se zainteresiranome postavlja kad čita poglavlja "Što wikipedija nije" u članku Wikipedija:Što ne spada u Wikipediju; navodi se naime da nije anarhija, demokracija ni birokracija. Ali onda: Što wikipedija jest? Prema onome što mi je objašnjeno, u terminima političkih znanosti, zaključujem: wikipedija je (barem ova hrvatska?) oligarhija, kojom upravljaju administratori.
- 7. S obzirom na točku 6, uzimajući u obzir točku 5 (nepisana pravila važnija su od pisanih), povijesni model organizacije i odlučivanja, koji je najbliži onome kako sam sad funkcioniranje wikipedije sagledao (moguće je naravno da postoje i druga "nepisana pravila" koja još ne znam, a znaju ih "upućeni"), jest radna organizacija i njen Radnički savjet u modelu socijalističkog samoupravljanja. S time sam ima iskustva: kao mladi radnik ("zaposlenik" u današnjoj terminologiji), početkom 1980-ih, također sam se nervirao, jer nisam razumijevao da postoje nepisana pravila koja ne razumijem (pozivao sam se na tadašnji pisani zakon, ali se pokazalo da je u procesu "samoupravog dogovaranja i sporazumijevanja" dozvoljeno dogovoriti se i da se zakon ne poštuje). Kasnije sam i sam bio član Radničkog savjeta, pa znam, o čemu govorim.'
U redu. Toliko sam dosad sagledao, i to mi je zasad dovoljno. Malo sam razočaran, jer to nije ono što sam zamišljao; ali s druge strane, ovo je zanimljivo iskustvo i spoznaja za moj istraživački rad van Wikipedije, također i poticaj da istraživanje nastavim, jer je u skladu s nekim mojim van-wikipedijskim zanstvenim interesima. Tako je to u životu, nešto izgubiš, nešto dobiješ. Ima još jedan detalj koji želim razjasniti, ali u načelu vraćam se pisanju članaka; iako sam filozof, također sam i dobar šljaker.--Fausto 13:35, 17. listopad 2007. (CEST)
Suradnik:Sombrero (administrator), ostavio je na mojoj stranici za razgovor komentar, koji svojim tonom i tezama odlično potvrđuje ispravnost ove moje analize. Plus, udijelio mi je "žuti karton", zbog moje poruke drugom korisniku, na njegovoj stranici za razgovor! LOL. Da nije smiješno, bilo bi žalosno. Na kakve sve poslove taj marljivi administrator troši svoje vrijeme: pregledava što suradnici pišu jedni drugome! :))
jer on, eto, zna, i bez rasprave, koje su rasprave suvišne. :) (Naravno, svaka se rasprava ovdje može skratiti, jednostavno, nitko nije prisiljen da u bilo kojoj raspravi sudjeluje!) Kako divno tipično za bahatost birokratske vlasti! Kako zanimljivo za analizu! (Usput, vlast "administratora" nosi u politologiji naziv "birokracija". Oligarhija, birokracija, također elementi autokracije jer svaki "administrator" sam briše i kažnjava po svom nahođenju, stvarno, zanimljiv objekt analize.)
- molim te da pročitaš što o administratorima mislim ja u prethodnom obraćanju Faustu (gore), ako me nisu već pobrisali
Sporni Suradnik:Josip65, koji je napisao zanimljiv članak Wikipedija:Načela suradnje koji ranije nažalost nisam bio pažljivo pročitao, pa sam ga jučer pohvalio i time zaradio "žuti karton", jer eto bidan "glumim žrtvu" (po ocjeni Sombrera), postavio je tezu, da su neki suradnici namjerno ubačeni u projekt wikipedije kao provokatori, da ometu njen rad po postavljenim kriterijima i metodama (neutralna točka gledišta i konsenzus: piše eto da je to glavno, ali zapravo nije, sve će biti onako, kako se administratori dogovore, oni se ne moraja držati nikakvih pisanih načela niti "polagati račune" zajednici, a na "filozofiranje" ne treba trošiti vrijme). Ne dijelim takve paranoične teorije, jer imam dovoljno iskustva kako se ljudi i bez vanjskog poticaja, spontano, drastično promijene, kad se dočepaju bilo kakvog oblika moći.
Jučer sam bio napisao da ću se vratiti šljakerskom poslu (cijeli sam život "proleter umnog rada", pa se ne bunim), ali nisam bio dovoljno promislio. Za sada, jednostavno ne uživam više u pisanju, kojim sudjelujem u projektu koji je nešto drugo, nego što sam zamišljao. (Prije nekoliko godina odlučio sam raditi samo ono, što mi pričinjava zadovoljstvo.) Ima mnogo drugih stvari, za koje mogu iskoristiti svoje vrijeme!
Istraživanje, recimo, da li se ovakvo izrođivanje konsenzualne demokracije, kako je prvobitno bila zamišljena od strane pokretača wikipedije, u samovolju oligarha, dogodilo i na drugim wikipedijama. To će rezultirati možda zanimljivim autorskim člankom, koji će mi dati satisfakciju, koje se ovdje zbog načela anonimnosti odričem. A to mogu raditi i ako mi daju doživotni crveni karton. "Raspravljati i filozofirati", to eto volim. I istraživati, i sticati i širiti znanja. A uvijek mogu naći načina da to radim slobodno, bez mača prijetnje nad vratom, da će moj rad biti pobrisan jer je tako netko tko ima adinistrativnu moć samovoljno odlučio. (Prihvatio sam svim srcem načelo da svatko može uređivati svaki članak, pa i mijenjati moj tekst jer i ja to opet mogu raditi i tako na kraju tekst postaje bolji; ali mogućnost da se nešto obriše na temelju pukog hira, to ne.)
Tako će biti manje članaka na hrvatskoj wikipediji, i manje kvalitetnih, iz područja povijesti i filozofije, a i drugih. Spremao sam obimni prikaz Teologije oslobođenja (o kojoj sam inače van wikipedije više puta pisao), na zamolbu jedne suradnice da sadašnji začetak teksta proširim, ali to će biti objavljeno negdje drugdje. Čitam i razmišljam o Alojziju Stepincu, ali i to će biti objavljeno negdje drugdje. Gubitak za wikipediju, ne za mene. Ne glumim ja nikakvu žrtvu, naprotiv, svo ovo vrijeme koje sam projektu wikipedije u posljednje dvije godine posvetio, i ovo posljednje iskustvo, bilo je vrlo zanimljivo, plodonosno i poučno.
E vidiš, možda pokrenem "faustopediju"!? :-0 Istina, već sam 15 godina aktivan na BBS-ima i webu, a nisam još postavio svoje mrežno sjedište.
Naravno, wikipedija će preživjeti i rasti i bez mene, i bez suradnika65 i nekih drugih. Velika većina suradnika krotko prihvaća oligarhijsku vlast - takva je nasljeđe naše autoritarne kulture. Pa, **beš projekt koji nema svoje disidente! :) Svima, koji i dalje ovdje rade, uključivo i admine, želim sve najbolje u radu i životu! (A uostalom, možda mi s vremena na vrijeme ipak bude zadovoljstvo, da nešto napišem, ako me naravno ne blokiraju zbog toga što ovako bezobrazno nastavljam raspravljati i filozofirati.) --Fausto 12:50, 18. listopad 2007. (CEST)
Eh, evo gledam okolo ova dva sata, čitajući diskusije koje su vođene tijekom proteklih otprilike pola godine. Zadivljujuće! Obilje dokaza, da sam sa svojom dijagnozom bio u pravu i više, nego što sam mislio. Pokazalo se, koliko sam naivan bio brinući samo o pisanju i misleći da je to najvažnije. Živio sam kao idiot u izvornom grčkom smislu riječi, naime čovjek, koji se ne brine za politiku, tj. život zajednice. Kako je do ove žalosne situacije došlo, potrebuje dalja istraživanja, dva sata naravno nisu dovoljna. Šteta, wikipedija je zaista zdrava ideja (znao sam nupediju i vidio odmah, da to neće ići), ali nadam se, da druge grane nisu tako bolesne, kao ova naša.--Fausto 14:47, 18. listopad 2007. (CEST)
- Blokiran na sedam dana zbog kolektivnog vrijeđanja administratora. Izvrsno! Moje čestitke administrtorima na odlučnom radu! Što on tu ima postavljati glupa pitanja i pravit se pametan! Trebase znati, tko je vlast!--Antifausto 07:26, 20. listopad 2007. (CEST)
Tražene stranice
Trebalo bi osvježiti Tražene stranice. Posljednji put je to bilo 3. rujna. Fraxinus 22:53, 17. listopada 2007. (CEST)
Wikipedija u tisku
O Wikipediji piše u noven broju časopisa "Nexus", na osam velikih stranic, od 11.-18. stranice. Kubura 08:07, 18. listopad 2007. (CEST)
Postavljanje vanjskih poveznica i drugi oblici suradnje na Wikipediji
Je li Suradnik 13 ispravno postupio obrisavši linkove koje sam postavio na članke Alpe i Cordoba zato što ne pristajem na korištenje svojih tekstova za Wikipediju? (možete pogledat razgovore na njegovoj i mojoj stranici). --Marijan 23:11, 18. listopad 2007. (CEST)
- Budi sretan što nisi proglašen spamerom (i to i za linkove koje uopće nisi postavio) koji nije ništa napisao, a kamoli napravio članak. :-/ --Ivan Bajlo 23:28, 18. listopad 2007. (CEST)
Zar si postavio poveznice sa "problematičnih" stranica? Koliko vidim, Alpe i Cordoba nisu neki anonimci koji koriste Wikipediju za samoreklamiranje, nego planinski lanac i grad u Španjolskoj. U čemu je bio problem? Kamarad Walter 23:50, 18. listopad 2007. (CEST)
- Prvo sam odgovorio na suradničkoj stranici, ali vidim da je i ovdje obavijest.
- Dakle Wikipedija nije skladišta internetskih poveznica i internetskih direktorija. Kako suradnik na wikipediji ne radi ništa drugo nego stavlja poveznice na svoje članke koje je napisao na jednom drugom projektu, uklonio sam ih. Nemam ništa protiv vanjskih poveznica, dapače u konkretnom slučaju radi se o zanimljivim člancima, no kako suradnik kategorički odbija korištenje svojih tekstova (to je njegovo pravo), tako je moje pravo da uklanjam njegove poveznice iz članaka. Poznato je da se wikipedija koristi kako bi se podigao rejting na googlu. Ne proglašavam nikoga spamerom, ali ne podržavam takvu "suradnju" na wikipediji. --Suradnik13 10:06, 19. listopad 2007. (CEST)
- Za tvoju informaciju Wikipedija već skoro godinu dana koristi en:nofollow tag što znači da su svi linkovi sa wikipedije bezvrijedni za bilokakvo poboljšavanje položaja na tražilicama (stvarno imamo informirane admine), a čak i da nema tog taga ako je članak kopiran na wikipediju blesavi Google proglašava orginal za kopiju wikipedije i izabacuje ga iz rezultata pretraživanja, a kopija sa Wikipedije zauzima prvo mjesto, tako da wikipedija sa SEO stanovišta nanosi više štete nego koristi i time završava moja mala SEO lekcija. :-p --Ivan Bajlo 11:07, 19. listopad 2007. (CEST)
- Eto drago mi je da si inforimirao jednog admina. Svejedno neću dopustiti stavljanje vanjskih poveznica suradniku Marjanu, jer je bit suradnje na wikipediji pisanje članaka, a ne stavljanje vanjskih poveznica. Ne bih imao ništa protiv da je nadopunio članke, pa onda eventualno stavio poveznicu (npr. kao izvor), no sudeći po njegovim doprinosima to nije slučaj. --Suradnik13 11:17, 19. listopad 2007. (CEST)
- Prvo i najvažije - Marijanovi tekstovi se ne mogu preuzeti jer stilski ne odgovaraju wikipediji. Pisani su previše neformalno i u obliku putopisa, novinskog članka... kako god, svakako nisu enciklopedijski. Mogu se jedino preuzeti podaci s tih stranica, za što i ne treba dozvola autora. Marijanovi tesktovi su jedino iskoristivi kao vanjske poveznice. Tako da je cijale ova prepirka oko traženja dozvola posve deplasirana.
- Drugo - većina marijanovih vanjskih poveznica su bili (maknuli smo ih) na stranicima koje su tek minorno vezani za temu članka. Marijan je na ovo već upozoren: Razgovor sa suradnikom:Marijan#Nepotrebne vanjske poveznice.
- Unutar teksta koji je bio kao vanjska poveznica na članku Cordoba nalaze se npr. poveznice na tvrtke za sustave grijanja i tvrtku za izradu web stranica, svakim klikom na te "poveznice" raste i bankovni račun "vlasnika" te stranice. Sve stranice koje imaju komercijalnu podlogu nisu poželjne na Wikipediji kao vanjske poveznice, a vanjska poveznica na Alpama bila je na stranicu koja je skromnija nego je sam clanak na Wikipediji. --Roberta F. 14:27, 19. listopad 2007. (CEST)
- E, to već je neki argument. Ali ono što navodi Suradnik 13, nije jer nema temelja u pravilima uređivanja Wikipedije. I zato, ako je Wikipedija ozbiljan projekt, molim nekoga da tu arbitrira, a ne da mi on briše vanjske poveznice s nevažećim argumentom. --Marijan 21:24, 19. listopad 2007. (CEST)
Ivo Vojnović srpski književnik?
SRPSKA WIKIPEDIJA NA SVOJIM STRANICAMA IMA OBJAVLJEN ČLANAK PREMA KOJEMU JE JEDAN OD NAJVEĆIH HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA, IVO VOJNOVIĆ, SRBIN!! U ISTO VRIJEME NA STRANICAMA ZA RAZGOVOR ČLANKA "NIKOLA TESLA" TVRDE DA MI ISKRIVLJUJEMO POVIJEST I DA JE HRVATSKA WIKIPEDIJA SRAMOTNA!!!! http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%98%D0%B2%D0%BE_%D0%92%D0%BE%D1%98%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B
- Ima jedan šta stalno govori da je Napoleon, a nitko mu ne viruje. E, sad, ako ti to baš smeta, dat ću ti ja adresu ustanove, pa mu idi objasnit da nije u pravu. Ja bi ga osobno ostavio u uvjerenju da je Napoleon, a ti kako oćeš. --Pancho W. Villa (razgovor) 16:53, 19. listopad 2007. (CEST)
JOŠ BIH NAJLJEPŠE ZAMOLIO CIJENJENE KOLEGE DA POSJETE OVU STRANICU GDJE SRBI DUBROVNIK, CJELOKUPNU DUBROVAČKU KNJIŽEVNOST I POVIJEST NAZIVAJU SRPSKOM I IZMIŠLJAJU CITATE POZNATIH DUBROVČANA KOJI VELIČAJU SVOJE SRPSKO (??!!??) PODRIJETLO! http://www.srpsko-nasledje.co.yu/sr-l/1998/02/article-15.html
- Narodna poslovica: Nemoj se svađat s budalom jer ljudi neće primjetiti razliku. Pusti ih da žive i njihovom zamišljenom svijetu. Kad ni pošteni Srbi sa sr wiki (ima ih dosta) to nisu ispjeli popravit, nećemo ni mi. Dakle, zamolio bi te da prestaneš, a ovo ćemo za koji sat se pobrisati. --Pancho W. Villa (razgovor) 16:59, 19. listopad 2007. (CEST)
- Sombrero je u pravu, pusti djecu na miru, jer pretpostavljam da znaš onu staru: "Tko s djecom liježe, budi se posran i popišan". Molim također da ne rabiš velika slova prekomjerno na Wikipediji (niti u naslovu, niti u ostatku teksta). Komentar nije nužno brisati, jer ne vrijeđa nikoga, samo notira trenutno stanje. SpeedyGonsales 18:21, 19. listopad 2007. (CEST)
Ljudi ne razlikujedu nacionalnost i jezik. Mi smo svi Hrvati ovdi, ali da tko od nas napiše roman na mandarinskom kineskom jeziku, onda će ta osoba biti i mandarinskim kineskim književnikom. Književnost se odnosi na jezik, ne na državu.
Dalje, bilo je tih Dubrovčana, maleg broja, kojima su roditelji bili pravoslavci iz zaleđa (istočna Hercegovina: Bileća, Nevesinje, Trebinje...), ili su doselili. Neki od njih su, budući su se oženili katoličkim ženama, Hrvaticama, prišli su na katoličku viru. Ali, iako su bili Srbima, neki od njih su bili ideološki Hrvati. Recimo, Kosta Vojnović je bio osoba koja je za dišpet autonomašima, u Splitu, na splitskoj Rivi, prva zavihorila hrvatsku zastavu.
Onda, bilo je tih Dubrovčana (uglavnom intelektualaca), od kojih neki i nisu bili srpskog podritla, ali su iz raznoraznih razloga bili ideologizirani izromantiziranim srpstvom (neki su ujedinjenje južnoslavenskih zemalja vidili kroz vezivanje srpstvo), pa su se izjašnjavali "Srbima katolicima". Ti su bili manjina, ali vrlo utjecajna (gospodarstveno, odnosno novčarski vrlo moćna). Neki od tih Hrvata su se kasnije dozvali pameti, pa su se vratili hrvatstvu, neki su se priklonili jugoslavenstvu kao nacionalnosti.
Sad još triba iskopat kako je Ivo Vojnović zbilja pisao i izjašnjavao se. Vraćamo se na bitno: narodna pripadnost je jedno, a jezik na kojem se piše je druga stvar. Kubura 11:25, 22. listopad 2007. (CEST)
Infokviri sportaša i medalje
U zadnje vrijeme relativno veliki broj suradnika radi na dodavanju i sređivanju infokvira, posebno za biografije, što me i potaklo na Wikipedija:Wikiprojekt predlošci i Upute za odabir predložaka. Jedna od stvari koja mi je najviše bola oči su po dva predloška na nekim stranicama, gdje imamo i infokvir za osobu i dodatni infokvir za medalje. Primjer je sadašnja verzija članka Igor Štimac.
Tražio sam rješenje za ovo i našao ga na engleskoj wikipediji gdje neki predošci jednostavno "pojedu" predloške s medaljama i prikažu ih na dnu.
Rezultat toga je Predložak:Infokvir plivač, a primjer (siromašan podacima, nažalost) je Duje Draganja.
Pozivam suradnike koji se i inače vole igrati sa predlošcima da prilagode postojeće predloške za sportaše (vidi Kategorija:Sportski infokviri) na način da uključuju i medalje. I ja ću se pridružiti poslu, a planiram napraviti i neke nove predloške za sportaše (nemamo ništa za skijaše!).
--Pancho W. Villa (razgovor) 12:41, 21. listopad 2007. (CEST)
Evo i Predložak:Infokvir skijaš, te Janičina stranica prije i poslije uvođenja novog predloška. --Pancho W. Villa (razgovor) 13:23, 21. listopad 2007. (CEST)
Izabrani članci
Gde se na hrvatskoj vikipediji predlažu članci za sjajne?--Vojvodahr 19:01, 22. listopad 2007. (CEST)
Wikipedija:Izabrani_članci/Prijedlozi_za_izabrane_članke. Dalibor Bosits 20:47, 22. listopad 2007. (CEST)
Pomoć?
Može li mi netko pomoći kod prevođenja {{Cite press release}}? Kako prevesti press release? -- Dvorsky 20:09, 23. listopad 2007. (CEST)
Tiskovno izdanje?
Ili, ako ćeš doslovno, "stiskni pa pusti", ha, ha, ha. :) Kubura 10:03, 24. listopad 2007. (CEST)
- Eng. složenica "Press release" u svakodnevnom i poslovnom govoru obično označava hrv. složenicu "Objava za javnost". Osim ukoliko nije riječ o nekom drugom kontekstualnom značenju, predlažem Objavu za javnost. Zoran
To whom it may concern...
...ili onima koji se bave Formulom 1. Molim vas stavljajte međuwikipoveznice na članke koje pišete. I ne bi bilo loše da radite pod suradničkim imenom. Hvala --Suradnik13 23:15, 23. listopad 2007. (CEST)
Wikinews
Zašto ne postoji portal [|http://wikinews.org]. Ako ga netko otvori (do treba tražiti na meti?) molim vas javite. --Hrcko 18:20, 24. listopad 2007. (CEST)
- Prijedlog već odavna stoji na Meti. Ja sam ga pokušao oživiti, ali su me nitko nije htio podržati te je prijedlog opet pao u zaborav. Pogledaj [1] i [2]. -- Dvorsky 20:47, 24. listopad 2007. (CEST)
Ni u ovom trenutku se taj projekt neće podržati. --Roberta F. 14:50, 25. listopad 2007. (CEST)
Zašto BiH ima wikinews, a Hr nemože imati.Ima zainteresiranih. Zašto se ne ZApočne. --Hrcko 18:34, 25. listopad 2007. (CEST)
Pomoć
Sreo sam se s nevjerovatnim stvarima otkad ovdje pišem. Da li je moguće da ni nemamo slijedeće stranice: vijak, matica, klin, poluga, koloturnik, termometar, lanac, lančani prijenos, osovina, ležaj. Ako je netko zainteresiran, bilo bi dobro da ove stranice napravi.--Armchoir 11:54, 25. listopad 2007. (CEST)
Ne očekuj da će drugi napravit te članke.
Nije baš ni u redu imat stav: "...a bilo bi lipo kad bismo to imali, ali kad bi barem netko drugi to napravia...".
Zašto se ti ne bis prihvatia tih članaka, ili barem dijela njih? Kubura 12:04, 25. listopad 2007. (CEST)
- Nemoraš Kubura biti svakom loncu poklopac. Nemamo te članke, ako je netko zainteresiran, napisat će, možda odmah, možda za godinu dana --Suradnik13 12:08, 25. listopad 2007. (CEST)
Postoji stranica Wikipedija:Željeni članci na koju svaki suradnik može dopisati koje članke bi volio vidjeti na Wikipediji, te mu ostaje na slobodnu volju hoće li ih sam napisati ili će neki drugi suradnik u trenutku nedostatka inspiracije pogledati na tu stranicu i ispuniti nekome želju :-) --Roberta F. 14:54, 25. listopad 2007. (CEST)
Pregledavanje nedavnih promjena
U zadnje vrijeme vidim (ili mi se samo cini) da se nesto manje ispravljaju vandalizmi i grafiti, pa me cisto zanima sto je razlog promjene. Mozda su neki koji su to cesce radili prije trenutno zauzeti, a mozda jednostavno imamo vise promjena :).
Ili mozda neki misle da je to posao za admine? Admini imaju "obavezu" (ako takvo nesto kod dobrovoljaca uopce postoji) to raditi, ali nitko ne smeta ni ostalim suradnicima da rade isto.
Zamolio bi one koji pregledavaju NP da se ovdje potpisu ( i eventualno napisu koliko cesto pregledavaju - kolio vremena ili promjena dnevno), tek toliko da ugrubo vidimo kakvo je stanje i je li moj dojam ima nekog temelja.
Hvala svima unaprijed. :)
--Pancho W. Villa (razgovor) 13:15, 25. listopad 2007. (CEST)
- 24h/7d --:o) Dalibor Bosits 13:21, 25. listopad 2007. (CEST), ps, mislim da je više promjena, navala suradnika itd. :o) Dalibor Bosits 13:22, 25. listopad 2007. (CEST)
- kadgod san na hr.wiki, gledan i pratin Nedavne promjene. Ako mi se činidu "sumnjive", onda gledan kakve su, pa vraćan na prithodnu inačicu po potribi ili stavljan "bris". Ipak, to nije svaki put. Ako sam od volje za pisat, "ne skačem" na svaku promjenu, nego se bavim pisanjem članaka. Čim vidim da je admin "u igri", ne bavim se promjenama. Kubura 14:49, 25. listopad 2007. (CEST)
- Bio sam opominjan pa sam izgubio volju... -- Dvorsky 17:41, 25. listopad 2007. (CEST)
- Da Dvorsky, ja sam te opominjala, jer ne valja skakati na članak u izradi, odnosno dok još suradnik radi na njemu, a promjene se mogu pregledavati i starije od nekoliko dana. --Roberta F. 18:41, 25. listopad 2007. (CEST)
- Da Roberta, znam da si me ti opomenula. Al kod tih starijih članaka su moguće već nove izmjene, a i neznam jel ih netko već pregledao. A glupo je 7 puta iznova pregledavat neku izmjenu umjesto da napisemo 2 članka i jednu mrvu... -- Dvorsky 22:27, 25. listopad 2007. (CEST)
- Ja svaki put kad se prijavim uvijek prvo pogledam nedavne izmjene, revertam vandalizme i slično. Ako ima izmjena u člancima iz područja u koje se kužim to obvezno pregledam, ona područja u koja se ne kužim ne diram. --Flopy 08:52, 26. listopad 2007. (CEST)
Važni miljokaz
Pogledajte stranicu na meti wikimedije, [3] - popis svih jezika Wikipedije.
Obično se mjeri "jakost" i "živost" Wikipedije na nekom jeziku po broju članaka, i miljokazi su obično po jubilarnom članku.
Pri temu se zapostavlja jedna važna činjenica, jedan vrlo važni podatak, često puta nepravedno previđen: broj uređivanja.
Ako pogledate tako, onda se vidi koliko je naša življa Wikipedija od nekih koje su isprid nas (neke su po broju članaka isprid, ali ih po uređivanjima pristižemo), a i nekoliko mjesta smo "višje". To znači da se ti članci na hr.wiki i održavaju, obogaćuju i nadograđivaju, nisu obični copy-paste članci sastavljeni od kopiranih i prepravljenih par redaka sa drugih wikipedija.
Tako, hr.wiki u ovom trenutku ima 947.999 uređivanja, i nismo daleko od milijuntog uređivanja. Kubura 14:49, 26. listopad 2007. (CEST)
- Da li u tu brojku ulaze i naše omiljene rasprave bez granica? :-) --Ivan Bajlo 19:38, 26. listopad 2007. (CEST)
- svaki pritisnuti sačuvaj stranicu ulazi u tu brojku :) West Brom 4ever 00:31, 28. listopad 2007. (CEST)
Predložak:Stilska dorada
Mnogo se pričalo o predlošku
- Preusmjeri Predložak:Pp i nejasnoćama oko ovog predloška i što on treba značiti.
Ja sam ga prepravio, pa bi molio sve koji ga postavljaju da pogledaju što na njemi piše i na osnovu toga zaključe kada ga treba postavljati. Nema poveznice na upute, ali bolje i to nego kriva wikipoveznica, kao dosad. --Pancho W. Villa (razgovor) 15:14, 26. listopad 2007. (CEST)
Slažem se, međutim, negdje treba uputiti suradnike na to što je enciklopedijski stil, naravno da postoje ljudi koji to stvarno ne shvaćaju ili se nisu imali prilike susresti s time. Dakle trebala bi biti neka mogućnost referiranja na enciklopedijski stil da se zna što konkretno ne zadovoljava kriterije. Dalibor Bosits 17:23, 27. listopad 2007. (CEST)
WIKIVIJESTI -javite se
Molim sve zainteresirane za wikivijesti da se jave --Hrcko 18:53, 26. listopad 2007. (CEST) i potraže gdje se nalazi stranica za wikivijesti - predložak za naslovnu stranicu. Hvala P.S. Javite se što prije --Hrcko 18:53, 26. listopad 2007. (CEST)
Ja sam apsolutno zainteresiran za to, međutim kako vidim/čujem, vijesti na wikipediji nisu dovoljno razvijene pa kako bi onda to bilo; ipak, postoji i druga strana, ako se wikivijesti (nekako) uspiju razviti skupa s njima će onda i vijesti na glavnoj wikipidije, jer wikivijesti mogu dodatno poslužiti kao pomoćni projekt za vijesti na glavnoj. Dakle, ja sam za, s time da se okupi dovoljan broj suradnika, i to stvarno dovoljan; jer od prikupljenih recimo 10 suradnika, njima pola može splasnuti volja nakon određenog vremena, a što onda, uzalud vam trud svirači, a u međuvremenu se može raditi na naslovnoj za wikivijesti kako je to predložio Speedy; da se uštedi vrijeme poslije, a i po tome će se vidjeti razina volje i zainteresiranosti. Dalibor Bosits 17:31, 27. listopad 2007. (CEST)
Ne mijenjajte je!