Wikipedija:Izabrani članci/38, 2018.
Mihovil Kombol (Niš, 23. rujna 1883. - Zagreb, 9. studenoga 1955., bio je hrvatski književnik, književni povjesničar i prevoditelj.
U Rijeci, Sušaku i Senju polazio je klasičnu gimnaziju gdje je 1902. godine maturirao. Studij slavistike i germanistike završio je u Beču 1907. godine doktorskom tezom "O čakavštini hrvatskoga priobalja" kod Vatroslava Jagića.
Predavao je u Zagrebu na Akademiji za kazališnu umjetnost, te na Višoj pedagoškoj školi od 1923. do 1943. godine, kad je postao redoviti profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bavio se starijom hrvatskom književnošću, posebice dubrovačkim književnim krugom. Pisao je eseje i studije. Prevodio je djela sa talijanskog i njemačkog jezika.
Frangeš svoj prikaz Kombolova rada počinje prikazom međuljudsko-stručnih odnosa Kombola i njegovih kolega i suvremenika: Za Kombola ocjenjivača i historičara novije hrvatske književnosti od bitna je i odsudna značenja dugogodišnje drugovanje s Krležom. Kombol preuzima i dalje razvija ideje iznesene u "Fazama"; neke je sudove ublažio ili potanje obrazložio (Gjalski, Novak, Kozarac); nekim je sudovima pomoglo povezivanje s odabranim tekstovima (Kozarac, Kumičić); no u biti, sve tri radnje čine cjelinu i jasno pokazuju kojim bi se smjerom kretala Kombolova razmišljanja da se taj veliki historičar prihvatio pisanja druge knjige povijesti hrvatske književnosti.