Vranica
| Vranica | |
|---|---|
| Visina | Nadkrstac - 2112 m |
| Država / pokrajina | BiH |
| Dio gorja | Dinaridi |
| Planinarski domovi | na Rosinju, Radovini |
| Najbliži gradovi | Uskoplje, Fojnica |
| Ostali vrhovi | Bijela gromila (2071 m), Nadkrstac (2112 m), Krstac (2070 m), Ločike (2107 m),[1] Rosinj |
Vranica je najpoznatija rudna planina u BiH, između gradova Uskoplja na zapadu i Fojnice na istoku.
Položaj
Nalazi se na razvođu između rijeka Vrbasa i Bosne. Najviši vrh Vranice je Nadkrstac na 2112 metara nadmorske visine. To je pitoma planina, s dosta pašnjaka i površinskim vodama. Na njoj se nalazi Prokoško jezero. Prokoško jezero je udaljeno od doma na Rosinju 6 km. Na Vranici se može vidjeti dosta izvora (Vrbasa, Kozičke rike, Sikirskog potoka), mnoštvo slapova (Ždrimački slap, Kozički slap) i mnogo različitih pećina i jama.
Postanak
U zemljopisnom je središtu države Bosne i Hercegovine. Dio je masivna planinskog prostora, drukčijeg izgleda, podrijetla i morfologije od vapnenačkog gorja u Zapadnoj Bosni, na Bjelašnici i južnije u Hercegovini. Vranica je središnja planina tog prostora. Uz najviši vrh, ima još desetak planinskih vrhova visine preko 1500 metara. Bočne izdanke Vranice možemo smatrati i posebnim planinama, ali sve tvore jedinstveni masiv Srednjebosanske rudne planine. Vranica leži na vulkanskom pojasu. Obližnji davno ugasli vulkan je Tethys.[2][3][4][5] Planine su u uglavom građene od nepropusnih paleozojskih škriljaca. Druge po brojnosti su nakupine magmatskih eruptivnih stijena (rudne žile). Tlo je nepropusno. Velika je količina oborina pa na sve strane s planine teku rijeke i potoci. Izvori su nekad vrlo visoko, pa imaju veliki pad, često i slapoviti tok.[3]
Flora i fauna
Na Vranici se mogu naći endemske biljke: vraničko zvonce (bijelo vraničko zvonce)[6], bosanska zvončika[7] i vranička vrkuta[8]. Također, u Prokoškom jezeru živi endemska životinjica triton.
Promet
Kraj je danas izoliran i zabit, jer nema suvremenih prometnica niti većeg gradskog naselja. U prošlosti tako nije bilo jer su ovuda utrti karavanski putevi koji su povezivali istok i zapad, sjever i jug. [3] Važni prijevoji su Sarajevska i Travnička vrata.
Gospodarstvo
U prošlosti je rudarstvo bila važna gospodarska grana. Zbog magmatskih stijena, obiluje mineralima, željezom, bakrom, živom, kvarcem, baritom. Željezo se osobito eksploatiralo, a topilo ga se u Fojnici, Kreševu i Dusini. Ima i toplih mineralnih izvora poput onoj fojničkog. Zlato i srebro se kraće vrijeme eksploatiralo u Bakovićima nedaleko od Fojnice. [3]
Stanovništvo
Na Vranici se nalazi katoličko hodočasničko mjesto Vrankamen, kojem se još od osnutka fojničkog franjevačkog samostana Duha Svetoga hodočasti i gdje prve nedjelje po blagdanu sv. Ilije fratri održavaju tzv. čobansku misu.[9]
Galerija
-
Vikendice uz Prokoško jezero
-
Pogled sa Nadkrstca na Vranicu pod snijegom
-
Vranica zimi
-
Vranica
-
Prokoško jezero na Vranici
-
Vrh Ločika
_na_sev.jpg){kind=link}
,Vranica_0193.jpg){kind=link}
_i_Dobru%C5%A1ka_Vranica_0154.jpg){kind=link}
Izvori
- ↑ Hrvatski planinarski savez I. Rengjeo: Južne hrvatske planine, Hrvatski planinar, br. 8, 1940. str. 232. (pristupljeno 1. prosinca 2018.)
- ↑ Rportal Miro Pavličević: Trijarski vulkan Tethys, dragulj u središtu Rame , 24. listopada 2017. (pristupljeno 29. siječnja 2018.)
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 (boš.) Leteci Holandjanin Ur. Ferid Čengić Putujući Bosnom i Hercegovinom. Srednjebosanske rudne planine - Zlato u centru zemlje, 11. veljače 2011. (pristupljeno 30. siječnja 2018.)
- ↑ Franjevački samostan Duha Svetoga Fojnica Branka Jukić Sv. misa na Vrankamenu. Tumačenje fra Janka Ljubosa. 28. srpnja 2016. (pristupljeno 30. siječnja 2018.)
- ↑ Bljesak.info A.M. I u BiH ima vulkana starih više od 20 milijuna godina, Hazim Hrvatović o vulkanima. 10. rujna 2013. (pristupljeno 30. siječnja 2018.)
- ↑ Godišnji izvještaj 2008 8. str. Bosna RE, preuzeto 29. listopada 2012.
- ↑ Diverzitet vrsta 19. str. mvteo.gov.ba, preuzeto 8. studenog 2012.
- ↑ Crvena lista flore Federacije Bosne i Hercegovine, fmoit.gov.ba, preuzeto 17. kolovoza 2015.
- ↑ Franjevački samostan Duha Svetoga Fojnica Branka Jukić Sv. misa na Vrankamenu, 28. srpnja 2016. (pristupljeno 30. siječnja 2018.)
Vanjske poveznice
- Dinarsko gorje Grupa Vranice
Nedovršeni članak Vranica koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.