More actions
| Vrčevo | |
|---|---|
  Vrčevo Vrčevo na zemljovidu Hrvatske | |
| Država |  Hrvatska
|
| Županija | Datoteka:Zastava zadarske zupanije.gif Zadarska |
| Općina/Grad | Sukošan |
| Najbliži (veći) grad | Biograd na Moru (10 km) Zadar (23 km) |
| Nadmorska visina | 213 m |
| Zemljopisne koordinate | 43°58′N 15°26′E / 43.96°N 15.43°E |
 Brdo Vrčevo
| |
Vrčevo je visoravan u sjevernoj Dalmaciji, na području Ravnih Kotara, u selu Gorica u općini Sukošan.
O Vrčevu
Vrčevo obiluje čempresima, borovima, crnikom, zelenikom i smrikom. Ogoljene stijene i smrike nalaze se u nižim dijelovima visoravni. Kamene stijene sastoje se od kamena škriljca i kamena vapnenac. Vrčevo se nalazi u lancu od nekoliko visoravni među kojima su: Torine, Čičikan i Debeljak. Najviši mu je vrh istomeni, na 213 m nadmorske visine.
Vrčevo kroz povijest
Vrčevo je, među višim kotama u regiji, kroz povijest činilo važno strateško mjesto za vojsku, kako za Hrvatsku u vrijeme Domovinskog rata tako i za Osmansko Carstvo koje se od 15. do 16. stoljeća proširili na prostore srednje i sjeverne Dalmacije. Dokaz o važnosti Vrčeva kao strateški važne pozicije leži u tom da se na Vrčevu mogu pronaći brojni rovovi koje je napravila HV kao i stara "Turska kula", još iz doba Ilira, a koju su kao svoju utvrdu koristili i Turci. Po većem dijelu Vrčeva također je moguće pronaći stare ostatke ćupova i posuda za čuvanje namirnica i vode. Samo ime Vrčevo dolazi od riječi vrč čijim ostacima visoravan obiluje.
Svetište
Uz pomoć lokalnog stanovništva na Vrčevu je izgrađena kapelica BDM od krunice. U spomen hodočašća iz Međugorja, svake godine 7. listopada održava se procesija. Nakon ovog događaja mještani Gorice dodijelili su Vrčevu novo ime, Gospino brdo. Na sjeveroistočnoj strani je izgrađen put sa postajama križnog puta, koji vodi sve do kapelice. [1]