Voćni sok ili, češće, sok je bezalkoholno piće obično napravljeno od voća, ali i nekih vrsta povrća, a dobiva se cijeđenjem njihove tekućine. Neke vrste soka su od jabuke, kruške, rajčice, mrkve, manga, grožđa, lubenice, od citrusnog i tropskog voća, npr. od limuna i naranče tzv. "juice". Većina prirodnih voćnih sokova važna je za zdravlje kao koristan izvor vitamina i minerala.
Voćni sok je voćni mošt tretiran dopuštenim sredstvima i postupcima (konzerviranje, hlađenje, filtracija i dr.) koji sprječavaju početak alkoholne fermentacije.[1]
Bistri i mutni sokovi
U pravilu, postoje dvije vrste voćnih sokova, a to su bistri i mutni sok. Bistri sokovi su oni koji se dobivaju bistrenjem i filtriranjem voćnog soka i imaju manji udio voća. Mutni sokovi se dobivaju filtriranjem voćnog soka uz dodatak čestica voća i mogu imati minimalan talog koji obično nestaje prilikom blagog mješanja. U sokove se dodaju i emulgatori, čija je funkcija dobijanja odgovarajuće boje, ukusa soka. Neki sokovi koriste konzervanse, a u neke se dodaje i šećer. Sokovi se uglavnom pakiraju u specijalnu, plastičnu, atraktivnu ambalažu.
Zdravstveno djelovanje
Sokovi se često konzumiraju zbog dobrog utjecaja na zdravlje ljudi, za primjer, narančin sok sadrži vitamin C, a i dokazano je da sok brusnice može spriječiti neke infekcije, ali, ipak, previše konzumiranja soka može dovesti do gojaznosti. [2] ,[3] a sok od velike količine fruktoze u pretjeranim količinama dovodi do dijabetesa tipa II. [4]
Izvori
- ↑ Narodne novine Pravilnik o voćnim vinima, NN 73/2006., Donositelj: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Republike Hrvatske (pristupljeno 19. prosinca 2016.)
- ↑ http://www.medikus.hr
- ↑ Juice alert - National - smh.com.au
- ↑ Sugar, high-fructose corn syrup and type II diabetes