Vladimir Vranić (rođen 10. studenog 1896. godine – preminuo 3. kolovoza 1976. godine) je bio hrvatski matematičar. U svoje vrijeme bio je jedan od najpriznatijih profesora na Zagrebačkom sveučilištu. Količina njegovih znanstvenih radova je veoma velika a najvažnija su iz polja vjerojatnosti i statistike.
Biografija
Vladimir je bio sin oca Ignaca i majke Line . Otac mu je bio direktor banke inače sin židovskog trgovca koji se doselio iz Austrije u Koprivnicu. Vrlo rano otac mu se rastavio od majke što je obitelj dugo vremena tajila jer su raskidi brakova u to vrijeme bili nepojmljivi u društvu te je Vladimir tek u gimnazijskim danima saznao za oca jer je do tada smatrao po majčinoj priči da je umro. Zbog toga 1918. godine Vladimir i brat mijenjaju prezime i dvije godine poslije i vjeru te time iskazuje hrvatski patriotizam ali i namjeru da se riješi insinuacija prema svome židovskom podrijetlu. Brat mu 1939. godine pogiba u zrakoplovnoj nesreći na Velebitu.
Uspješno je završio doktorat znanosti iz matematike i fizike na Filozofskom fakultetu, a 1924. godine prijavio se za privatnog docenta na Višoj tehničkoj školi, kasnijem Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Godine 1935. godine je bio imenovan za nastavnika Ekonomsko-komercijalne visoke škole, gdje je radio do 1941. godine kao privatni docent, usprkos tome što je održavao nastavu i ispite, te pisao skripte nije primao plaću od Sveučilišta. Od 1922. do 1942. godine radio je kao prokurist i predstojnik za životno osiguranje, te kao glavni aktuar kod Jadranskog osiguravajućeg društva. Zbog zaoštravanja rasne segregacije u NDH obitelj i profesionalni put Vladimira Vranića dolazi na razna iskušenja:
- 1941. godine otac mu stradava u sabirnom logoru Jasenovcu a ženinu braću odvode na Pag gdje su ubrzo i ubijeni
- 24. lipnja 1941. godine izgubio posao na Zagrebačkom sveučilištu
- u siječnju 1942. godine bježi iz Zagreba u Crikvenicu
- u ljeto 1942. godine prebačen u logor u Kraljevici
- 1943. godine oslobođen iz logora
- 1944. godine se iz Visa prebacio preko Barija u Taranto gdje je radio kao prevoditelj za Engleze.
- U listopadu 1944.g. prebačen je iz Barija, prvo na rad u Odjel financija u ZAVNOH-a. Gdje se njegove ideje o gospodarstvu nisu slagale s komunističkom gospodarskom ideologijom, te je zbog toga bio prebačen u Povjerenstvo prosvjete, a kasnije na mjesto profesora gimnazije u Drnišu.
- 1945. godine se vratio u Zagreb gdje su mu u poslijeratnoj Hrvatskoj su mu sva akademska vrata bila otvorena. Bio je redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Tehničkog fakulteta i Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta. Također je bio i dekan na oba fakulteta. Najviše je volio nastavu iz statistike, tako da je bio honorarni nastavnik Prirodoslovno-matematičkog fakulteta sve do 1971.godine.
- Godine 1956. godine je postavljen za direktora Centra za numerička istraživanja JAZU. Vjerovao je da će računala odigrati veliku ulogu u razvoju matematike dok je veliki dio njegovih kolega smatrali su računala nekom vrstom matematičke prostitucije. Isposlovao je dobijanje prvog računala za Zagrebačko sveučilište. To je računalo bilo veličine sobe i trebalo ga je neprekidno popravljati. Zbog toga s drugim kolegama zaslužan za pokretanje modernizacije Zagrebačkog sveučilišta, što je rezultiralo time da Sveučilište ima odličnu, modernu računalnu tehnologiju.
Često je nedjeljom išao je na Sljeme i s vremena na vrijeme planinario po slovenskim Alpama. U dobi od 50 godina starosti obolio je od dijabetesa tipa 2 te je s vremenom postao ovisan o inzulinu.
Umro je 3. kolovoza 1976. godine od trbušnog krvarenja uzrokovanog dijabetičkom arterosklerozom.
Znanstveni rad
U bogatoj profesinalnoj karijeri Vladimir Vranić je napisao popriličan broj knjiga i litografiranih predavanja, znanstvenih radova, stručnih rasprava, kritika i recenzija u području znanosti kojom se bavio.
Knjige i litografirana predavanja
- Zbirka poučaka i formula iz diferencijalnog i integralnog računa (litografirano) – Udruženje slušača Kraljevske tehničke visoke škole, Zagrebu, 1920. godine.
- Matematika II. Zbirka formula (litografirano) – Udruženje slušača Kraljevske tehničke visoke škole, Zagreb, 1921. godine.
- Osiguranje života (suradnički rad s dr. Grossmannom), Praktični liječnik, Zagreb, 1927. godine
- Politička aritmetika (litografirano predavanje na 176 stranica), Ekonomsko-komercijalna visoka škola, Zagreb, 1940. godine
- Osnovi financijske i aktuarske matematike (knjiga na 320 stranica), Naklada Zadruge studenata Zagreb, Zagreb, 1946. godine
- Tablice financijske i aktuarske matematike, (30 stranica), 1946. godine
- Osnovi više matematike (litografirana predavanja na 125 stranica), Sveučilišna litografija, Zagreb, 1949. godine
- Osnovi više matematike, II. izdanje (137. stranica), 1950. godine
- Privredna matematika, (knjiga na 267 stranica), Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb, 1949. godine
- Matematika za ekonomiste I. i II. (knjiga na 511 stranica), Školska knjiga, Zagreb, 1954. godine. Ova knjiga je 1958.godine doživila 2.izdanje, 1962. godine 3. izdanje (prerađeno izdanje u suradnji s dr. Ljubom Martićem) a 1967. godine i 4. izdanje.
- Tablice financijske i aktuarske matematike (32 stranice), 1954. godine s reizdanjima 1958., 1965. i 1967. godine.
- Vjerojatnost i statistika (knjiga na 318 stranica), Tehnička knjiga, Zagreb, 1958. godine s izdanjima još iz 1965. i 1971. godine.
- Statističke metode ( knjiga iz suradnje s dr. Vladimirom Serdarom na 159 stranica), Školska knjiga, Zagreb, 1960. godine.
Stručni radovi
- Razvoj pojma entropije, Revue chemique (Zagreb) 1 iz 1921. godine (na stranicama 166 – 172 i 190 – 196)
- Moderni problemi analize (Habilitaciono predavanje), Nastavni vjesnik 32 iz 1923. – 1924. godine ( na stranicama 9 – 20)
- O nomografiji, Tehnički list 7 iz 1925. godine (na stranicama 329 – 334 i 347 – 350)
- Zakon slučaja, Nastavni vjesnik 35 iz 1926. – 1927. godine (na stranicama od 44 – 57)
- O računanju otkupnih kapitalizacionih vrijednosti u osiguranju života, Glasnik udruženja aktuara Kraljevine Jugoslavije 1 iz 1937. godine (na stranicama od 103 – 110)
- Ratni riziko u osiguranju života, Glasnik udruženja aktuara Kraljevine Jugoslavije iz 1940. godine
- Osiguranje, Enciklopedija leksikografskog Zavoda Jugoslavije iz 1953. godine
- O statističkim metodama, Nastava matematike i fizike 4 iz 1955. godine (na stranicama od 65 – 76)
- O metodi najmanjih kvadrata, Nastava matematike i fizike 5 iz 1956. godine (na stranicama od 163 – 170)
- O graničnim teoremima teorije vjerojatnosti, Izabrana poglavlja iz matematike, Beograd iz 1961. godine
- Diferencijalna geometrija, Tehnička enciklopedija, JLZ, Zagreb 1969. godine (na stranicama od 251 – 265)
- Diferencijalne jednadžbe, tehnička enciklopedija, JLZ. Zagreb 1969. godine (na stranicama od 265 – 273).