Vladimir Vranić

Vladimir Vranić (rođen 10. studenog 1896. godine – preminuo 3. kolovoza 1976. godine) je bio hrvatski matematičar. U svoje vrijeme bio je jedan od najpriznatijih profesora na Zagrebačkom sveučilištu. Količina njegovih znanstvenih radova je veoma velika a najvažnija su iz polja vjerojatnosti i statistike.

Biografija

Vladimir je bio sin oca Ignaca i majke Line . Otac mu je bio direktor banke inače sin židovskog trgovca koji se doselio iz Austrije u Koprivnicu. Vrlo rano otac mu se rastavio od majke što je obitelj dugo vremena tajila jer su raskidi brakova u to vrijeme bili nepojmljivi u društvu te je Vladimir tek u gimnazijskim danima saznao za oca jer je do tada smatrao po majčinoj priči da je umro. Zbog toga 1918. godine Vladimir i brat mijenjaju prezime i dvije godine poslije i vjeru te time iskazuje hrvatski patriotizam ali i namjeru da se riješi insinuacija prema svome židovskom podrijetlu. Brat mu 1939. godine pogiba u zrakoplovnoj nesreći na Velebitu.

Uspješno je završio doktorat znanosti iz matematike i fizike na Filozofskom fakultetu, a 1924. godine prijavio se za privatnog docenta na Višoj tehničkoj školi, kasnijem Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Godine 1935. godine je bio imenovan za nastavnika Ekonomsko-komercijalne visoke škole, gdje je radio do 1941. godine kao privatni docent, usprkos tome što je održavao nastavu i ispite, te pisao skripte nije primao plaću od Sveučilišta. Od 1922. do 1942. godine radio je kao prokurist i predstojnik za životno osiguranje, te kao glavni aktuar kod Jadranskog osiguravajućeg društva. Zbog zaoštravanja rasne segregacije u NDH obitelj i profesionalni put Vladimira Vranića dolazi na razna iskušenja:

1941. godine otac mu stradava u sabirnom logoru Jasenovcu a ženinu braću odvode na Pag gdje su ubrzo i ubijeni
24. lipnja 1941. godine izgubio posao na Zagrebačkom sveučilištu
u siječnju 1942. godine bježi iz Zagreba u Crikvenicu
u ljeto 1942. godine prebačen u logor u Kraljevici
1943. godine oslobođen iz logora
1944. godine se iz Visa prebacio preko Barija u Taranto gdje je radio kao prevoditelj za Engleze.
U listopadu 1944.g. prebačen je iz Barija, prvo na rad u Odjel financija u ZAVNOH-a. Gdje se njegove ideje o gospodarstvu nisu slagale s komunističkom gospodarskom ideologijom, te je zbog toga bio prebačen u Povjerenstvo prosvjete, a kasnije na mjesto profesora gimnazije u Drnišu.
1945. godine se vratio u Zagreb gdje su mu u poslijeratnoj Hrvatskoj su mu sva akademska vrata bila otvorena. Bio je redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Tehničkog fakulteta i Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta. Također je bio i dekan na oba fakulteta. Najviše je volio nastavu iz statistike, tako da je bio honorarni nastavnik Prirodoslovno-matematičkog fakulteta sve do 1971.godine.
Godine 1956. godine je postavljen za direktora Centra za numerička istraživanja JAZU. Vjerovao je da će računala odigrati veliku ulogu u razvoju matematike dok je veliki dio njegovih kolega smatrali su računala nekom vrstom matematičke prostitucije. Isposlovao je dobijanje prvog računala za Zagrebačko sveučilište. To je računalo bilo veličine sobe i trebalo ga je neprekidno popravljati. Zbog toga s drugim kolegama zaslužan za pokretanje modernizacije Zagrebačkog sveučilišta, što je rezultiralo time da Sveučilište ima odličnu, modernu računalnu tehnologiju.

Često je nedjeljom išao je na Sljeme i s vremena na vrijeme planinario po slovenskim Alpama. U dobi od 50 godina starosti obolio je od dijabetesa tipa 2 te je s vremenom postao ovisan o inzulinu.

Umro je 3. kolovoza 1976. godine od trbušnog krvarenja uzrokovanog dijabetičkom arterosklerozom.

Znanstveni rad

U bogatoj profesinalnoj karijeri Vladimir Vranić je napisao popriličan broj knjiga i litografiranih predavanja, znanstvenih radova, stručnih rasprava, kritika i recenzija u području znanosti kojom se bavio.

Knjige i litografirana predavanja

Zbirka poučaka i formula iz diferencijalnog i integralnog računa (litografirano) – Udruženje slušača Kraljevske tehničke visoke škole, Zagrebu, 1920. godine.
Matematika II. Zbirka formula (litografirano) – Udruženje slušača Kraljevske tehničke visoke škole, Zagreb, 1921. godine.
Osiguranje života (suradnički rad s dr. Grossmannom), Praktični liječnik, Zagreb, 1927. godine
Politička aritmetika (litografirano predavanje na 176 stranica), Ekonomsko-komercijalna visoka škola, Zagreb, 1940. godine
Osnovi financijske i aktuarske matematike (knjiga na 320 stranica), Naklada Zadruge studenata Zagreb, Zagreb, 1946. godine
Tablice financijske i aktuarske matematike, (30 stranica), 1946. godine
Osnovi više matematike (litografirana predavanja na 125 stranica), Sveučilišna litografija, Zagreb, 1949. godine
Osnovi više matematike, II. izdanje (137. stranica), 1950. godine
Privredna matematika, (knjiga na 267 stranica), Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb, 1949. godine
Matematika za ekonomiste I. i II. (knjiga na 511 stranica), Školska knjiga, Zagreb, 1954. godine. Ova knjiga je 1958.godine doživila 2.izdanje, 1962. godine 3. izdanje (prerađeno izdanje u suradnji s dr. Ljubom Martićem) a 1967. godine i 4. izdanje.
Tablice financijske i aktuarske matematike (32 stranice), 1954. godine s reizdanjima 1958., 1965. i 1967. godine.
Vjerojatnost i statistika (knjiga na 318 stranica), Tehnička knjiga, Zagreb, 1958. godine s izdanjima još iz 1965. i 1971. godine.
Statističke metode ( knjiga iz suradnje s dr. Vladimirom Serdarom na 159 stranica), Školska knjiga, Zagreb, 1960. godine.

Stručni radovi

Razvoj pojma entropije, Revue chemique (Zagreb) 1 iz 1921. godine (na stranicama 166 – 172 i 190 – 196)
Moderni problemi analize (Habilitaciono predavanje), Nastavni vjesnik 32 iz 1923. – 1924. godine ( na stranicama 9 – 20)
O nomografiji, Tehnički list 7 iz 1925. godine (na stranicama 329 – 334 i 347 – 350)
Zakon slučaja, Nastavni vjesnik 35 iz 1926. – 1927. godine (na stranicama od 44 – 57)
O računanju otkupnih kapitalizacionih vrijednosti u osiguranju života, Glasnik udruženja aktuara Kraljevine Jugoslavije 1 iz 1937. godine (na stranicama od 103 – 110)
Ratni riziko u osiguranju života, Glasnik udruženja aktuara Kraljevine Jugoslavije iz 1940. godine
Osiguranje, Enciklopedija leksikografskog Zavoda Jugoslavije iz 1953. godine
O statističkim metodama, Nastava matematike i fizike 4 iz 1955. godine (na stranicama od 65 – 76)
O metodi najmanjih kvadrata, Nastava matematike i fizike 5 iz 1956. godine (na stranicama od 163 – 170)
O graničnim teoremima teorije vjerojatnosti, Izabrana poglavlja iz matematike, Beograd iz 1961. godine
Diferencijalna geometrija, Tehnička enciklopedija, JLZ, Zagreb 1969. godine (na stranicama od 251 – 265)
Diferencijalne jednadžbe, tehnička enciklopedija, JLZ. Zagreb 1969. godine (na stranicama od 265 – 273).

Izvori