Vladimir Škrobo Baja (1965.[1]), hrvatski gospodarstvenik i čuvar tradicijske baštine baranjskog kraja te skupljač narodnog blaga. Enološki je i gastronomski stručnjak.[2] Pionir je baranjskog turizma, jer je prepoznao rodnu Baranju kao kraj pun mogućnosti i skrivenih ljepota.[1] Dolazi iz Kotline kod Kneževih Vinograda[3], odnosno iz Karanca[4], gdje je vlasnikom tamošnjeg etno restorana Baranjske kuće.[4]
Životopis
U Kneževim Vinogradima išao je u osnovnu školu, u srednjoj u Osijeku je završio za medicinskog tehničara, a na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku ratarstvo. Zaposlio se je kao kao tehnolog na odjelu za duhan u Belju. Tu je radio do rata, pa je otišao u vojsku. Vrativši se u Belje, uskoro je dao otkaz jer je htio pokrenuti svoj posao. 2003. je u okviru svog obrt za ugostiteljstvo i turizam pokrenuo jedan od prvih u Baranji i jedan od najpoznatijih restorana u Baranji, Baranjsku kuću. Uskoro je pokrenuo i objekte gdje gosti mogu prenoćiti. Krenula je proizvodnja vlastitih poljodjelskih proizvoda i njihovih prerađevina (ajvar, džem...). Širenjem posla, dao se u organiziranje manifestacija u Karancu.[1]
Tu je natjecanje u topljenju čvaraka Čvarakfest i održava se u studenome.[1] 2008. je prvi počeo organizirano peći čvarke što je bio početak Čvarakfesta u Karancu. Poslije su mu se pridružili prijatelji. Broj sudionika je bio sve veći te je festival premješten na inu lokaciju, livadu kod crkve sv. Donata, i stekao natjecateljski karakter.[5] Zatim je tu Proljetni vašar. Održava se svake Cvjetnice, a na njemu se prodaju domaći proizvodi i bira najteža slanina. Naljepša se proglašava princezom pušnice.[1] Na jednom izdanju vašara bio je tvorcem najveće slanine u Slavoniji. Na Proljetnom vašaru u Karancu 2015. bio je vlasnikom najveće slanine, Kaput slanine. Slaninu su napravili od tristokilogramskog bravca, a nakon prvotnog sušenja bila je 200 cm visoka i 130 cm široka. Škrobo je za ovu slaninu pobijedio u kategoriji Princeza pušnice, za najljepšu slaninu.[2] Akademija blata se održava u srpnju u sklopu etnografske zbirke Ulice zaboravljenog vremena, koja je u dvorištu Baranjske kuće.[1] U svezi s Akademijom, nekoliko je godina uključen u projekt osječkog Građevinskog instituta.[6] Proljetni i Zimski vašar pokrenuo je skupa s Udrugom čuvara starih zanata, a u sklopu njih su Čvarak fest i Izbor princeze pušnice.[6]
Nagrade i priznanja
Dobitnik je Nagrade Vicka Andrića za 2023. godinu za doprinos lokalnoj zajednici, za iznimno zalaganje u skrbi i očuvanju tradicijske baštine. [4] Za nagradu ga je nominirao osječki Konzervatorski odjel Ministarstva kulture.[6]
2024. je na Danima hrvatskog turizma dobio godišnju Nagradu Antona Štifanića, za svoj doprinos očuvanju tradicijske baštine i promociji ruralnog turizma, a njegov etno-restoran u središtu Karanca preko 20 godina povezuje tradiciju, gastronomiju i ruralni turizam. [7] Nagradu je dobio u kategoriji u kategoriji ruralnog turizma Baranjske vinske manifestacije.[8]
Škrobin projekt Ulica zaboravljenog vremena je zbirka od preko tisuću etnografskih predmeta koja je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Ljubitelji povijesti i posjetitelji Karanca njome doživljavaju autentičnu Baranju. [7] Zbirku tradicijskih predmeta čini više tisuća predmeta datirajućih s kraja 19. i početka 20. stoljeća,, od kojih je 847 predmeta stručnjački obrađeno. Cilj projekta jest formirati muzej na otvorenom koji će prikazati i sačuvati od zaborava sve obrte neophodne za seosku svakodnevnicu, danas zaboravljene ili nestale. Zbirka je u dvorištu Baranjske kuće, pored Obrtničke ulice u kojoj je izrađen prvi kulen. U dvorištu su i male gospodarske zgrade (ambar, mlin, ledara...), poljodjelski alati i strojevi.[9] Svaki ambar posvećen je jednom tradicijskom obrtu, a to su klomparski, lončarski, stolarski, bačvarski, kovački, košarački i mlinarski obrt.[6]
Od Hrvatske turističke zajednice dobio je nagradu Čovjek - ključ uspjeha u turizmu. Za Akademiju blata nagrađen je Suncokretom ruralnog turizma. Restoran mu je uvršten u 100 najboljih u Hrvatskoj, zatim je tu nagrada Dvije toge Gaullt & Millau žirija i tako dalje. [6]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 Mirela Belaj: Vladimir Škrobo Bajo: Pionir baranjskog turizma i osnivač priznatog restorana s tradicionalnim jelima. SiB. 10. ožujka 2024. Pristupljeno 10. lipnja 2025.
- ↑ 2,0 2,1 Ivana: Princeza pušnice prodana za tisuću eura . Agroklub. 1. svibnja 2015. Pristupljeno 10. lipnja 2025.
- ↑ U istom loncu. TVprofil. Pristupljeno 10. lipnja 2025.
- ↑ 4,0 4,1 4,2 Dobitnici „Nagrade Vicko Andrić“ za 2023. godinu . Ministarstvo kulture i medija RH. 21. kolovoza 2024. Pristupljeno 9. lipnja 2024.
- ↑ Tamara Jednašić Gugić: Održan Čvarakfest i Zimski vašar uz rekordan broj posjetitelja . Radio Baranja. 27. studenoga 2023. Pristupljeno 9. lipnja 2023.
- ↑ 6,0 6,1 6,2 6,3 6,4 Ivica Getto: Originalnim je idejama Vladimir Škrobo Baranju učinio prepoznatljivom. Glas Slavonije. 8. listopada 2024. Pristupljeno 10. lipnja 2025.
- ↑ 7,0 7,1 Ivana Radman: Trijumf na Danima turizma: nagrade Baranjskoj kući i vinskim projektima . Lokalni.hr. 7. prosinca 2024. Pristupljeno 10. lipnja 2025.
- ↑ Alan Srčnik: Nagrade u hrvatskom turizmu: Baji dva prva mjesta! Donna ambasadorica turizma!. Osijek Express. 23. studenoga 2024. Pristupljeno 10. lipnja 2025.
- ↑ “Ulica zaboravljenog vremena” od zaborava spašava tradiciju Slavonije i Baranje . Turističke priče. 19. listopada 2023. Pristupljeno 10. lipnja 2025.
Vanjske poveznice
Bajo iz Karanca meštar je za čvarke: po njih hrle sladokusci sa svih strana, dao nam je recept za najbolje na Balkanu, Slobodna Dalmacija