Vjekoslav Vidović (Varaždin, 14. ožujka 1919. – Zagreb, 31. listopada 2006.), hrvatski pravnik.
U mladosti je sudjelovao u Drugom svjetskom ratu, na strani partizana. Nakon rata diplomirao je pravo u Zagrebu, a potom radi kao sudac u Varaždinu i Zagrebu.[1] Inicirao je i utemeljio prvu Udrugu sudaca tadašnje socijalističke Hrvatske i izravno je sudjelovao u pisanju ustavnih amandmana na Ustav bivše Jugoslavije.[2] U to doba jednoumlja, na razne se načine suprotstavljao diktatima centralnog partijskog komiteta Hrvatske i Jugoslavije, a za ilustraciju, jedan od njegovih takvih odvažnih poteza dogodio se kad je kao raspravni sudac u jednom predmetu prisilio 1969. godine Josipa Broza Tita, čelnog čovjeka Jugoslavije, da vrati trofejnu lovačku pušku, jer je bila kupljena na nezakonit način.[2] Dao je ostavku s mjesta suca Okružnog suda 1972. godine odbivši sudjelovati u organizaciji političkih procesa sudionicima i pristašama Hrvatskog proljeća. Od 1973. do 1990. radi kao odvjetnik u Varaždinu.
Uspostavom hrvatske države postaje predsjednikom Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Vidović je u svojstvu predsjednika Vrhovnog suda organizirao i nadgledao provedbu prvog referenduma o samostalnosti RH 19. travnja 1991. godine temeljem kojeg je RH donijela Deklaraciju o neovisnosti 25. lipnja iste godine.[2] Međutim, s mjesta predsjednika Vrhovnog suda otišao je već početkom 1992. godine, ne želivši protupravno zadržati predsjednika Hrvatske stranke prava Dobroslava Paragu u zatvoru.[3] Od 1995. do 1996. glavni je tajnik Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava (HHO), a od 1997. do 2001. bio je predsjednik tog odbora. Za njegova su mandata objavljeni kontroverzni nalazi HHO-a o zločinima nad civilima za vrijeme vojno-redarstvene akcije "Oluja".[1] 1999. godine zauzeo se za pokretanje ustavne procedure opoziva predsjednika Republike Hrvatske Franje Tuđmana[3].
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Vidović, Vjekoslav. Proleksis enciklopedija online. Pristupljeno 8. listopada 2014.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 U SPOMEN VJEKOSLAVU VIDOVIĆU (1919- 31.10.2006.) PRVOM PREDSJEDNIKU VRHOVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE 1990-1992. GODINE! Hrvatsko pravo online. Pristupljeno 8. listopada 2014.
- ↑ 3,0 3,1 http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20061108/kolumne03.asp Slobodna Dalmacija, članak: "Heroj civilnog društva", autor: Damir Pilić, srijeda 8.11.2006.