Vjekoslav Köröskenyi (Köröskenji) (Varaždin, 8. lipnja 1839. – Zagreb, 22. veljače 1909.) bio je hrvatski geodet i kartograf.
Život
Biografija
Završio je studij tehničkih i gospodarskih znanosti u Grazu i Beču. Doktorirao je 1867. u Rostocku. Godine 1860. postao je asistent na Gospodarsko-šumarskom učilištu u Križevcima. Od 1861. godine radio je kao učitelj, a od 1870. kao profesor. Predavao je aritmetiku, algebru, geometriju, Mjerstvo, graditeljstvo, risanje tlovidno i graditeljsko risanje, te geodeziju. U Ratarnici je predavao geometriju. Godine 1874. povjereno mu je ravnateljstvo i uprava zavoda do 1878. godine kada je bio dodijeljen Kraljevskoj zemaljskoj vladi. Bio je prvi stručni predavač geodetskih kolegija na učilištu, prvoj školi u kojoj se sustavno predavala geodezija. Umirovljen je 1880. godine, a nakon tri godine ponovno je postavljen i dodijeljen Bogoštovno-nastavnom odjelu Kraljevske zemaljske vlade. Godine 1888. bio je konačno umirovljen, ali je od 1897. predavao o pojedinim gospodarskim granama za pravnike.
Djelovanje
Napisao je niz stručnih radova o voćarstvu i vinogradarstvu u raznim časopisima, a osobito u Narodnim novinama od 1880. do 1883. Objavio je i dvije knjige o gospodarstvu te uređivao vinogradarski i šumarski kalendar. Autor je prvog udžbenika iz geodezije na hrvatskom jeziku Geodäsia. Udžbenik je tiskan u Hrvatskoj, a napisan je za slušače na Kraljevskom šumarsko-gospodarskom srednjem učilištu u Križevcima. Udžbenik je koncepcijski bio novina na europskoj razini, jer su prvi puta sve funkcije jednog instrumenta opisane u cijelosti na jednom mjestu. Bio je dopisni član Čeških fizičara i matematičara u Pragu, član Hrvatsko-slavonskog gospodarskog (šumarskog) društva čiji je bio tajnik od 1882. do 1886. Bio je vrstan voćar, pa je sa svojim izlošcima voća stekao odlikovanja na pomološkoj izložbi u Grazu i Zagrebu.
Djela
- Geodäsia. Artističko-tipografski zavod Dragutina Albrechta, Zagreb, 1874., str. 152.
Literatura
- -: Dr. Vjekoslav pl. Köröskenyi. Vijesti Hrvatskog društva inžinira i arhitekta u Zagrebu 1909., 2, str. 42.
- Profesorski zbor Kr. višeg gospodarskog učilišta: Spomenica o pedesetgodišnjem postojanju Kr. višeg gospodarskog učilišta i ratarnice u Križevcima. Zagreb 1910, str. 43.
- N. Neidhardt: Prvi tiskani udžbenik iz geodezije na hrvatskom jeziku. Hrvatska državna izmjera 1942, 6-9, str. 140.-145.
- N. Neidhardt, M. Androić (ur.): Šumarska nastava u Hrvatskoj 1860–1960. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1963, str. 41.
- V. Kušan: Prvi udžbenik iz geodezije na hrvatskom jeziku. Mehanizacija šumarstva 1994, str. 292.-294.
- J. Grabovac: Geodezija i kartografija u okviru šumarske nastave, diplomski rad. Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, 1996.
- V. Kušan: Geodezija, u: Znanost u Hrvata, II. dio, katalog izložbe. MGC, Zagreb 1996, str. 459.
- J. Biškup (ur.): Hrvatski šumarski životopisni leksikon, knj. 2. Tutiz leksika, Zagreb 1997, str. 363.-364.
- K. Mataković: Kartografija i geodezija na izložbi "Znanost u Hrvata", diplomski rad. Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, 1997.
- Š. Meštrović (ur.): Sveučilišna šumarska nastava u Hrvatskoj 1898.–1998., knj. I.
- Sto godina sveučilišne šumarske nastave u Hrvatskoj. Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, 1998, str. 55., 74., 163.
- M. Lapaine, I. Kljajić: Hrvatski kartografi-Biografski leksikon
Ovaj tekst je objavljen s dopuštenjem autora knjige Hrvatski kartografi-Biografski leksikon u skolpu nastave na Geodetskom fakultetu