Vinkovačko srebro
Vinkovačko srebro je ostava bogato ukrašenog rimskog srebrnog posuđa s početka 4. st., otkrivena 23. ožujka 2012. u Vinkovcima, prigodom zaštitnih arheoloških istraživanja u Dugoj ulici 26.
Opis
Ostava se sastoji od 46 predmeta: pladnjeva, zdjela, tanjura, čaša, vrčeva i žlica, ukupne mase oko 36 kg, od kojih su neki ukrašeni tehnikama pozlate i niella. Prema prvim procjenama, neki, a možda i svi predmeti iz te stilski homogene ostave izrađeni su u Akvileji, a majstor koji je svoj autorski potpis urezao na jednom od predmeta zvao se Antoninus. To vinkovački nalaz čini jedinstvenim, jer se u vrijeme Rimskog Carstva majstori koji su izrađivali i ukrašavali srebrno posuđe u pravilu nisu potpisivali na svoja djela, nego su u njih ponekad jedino urezivali imena naručitelja tj. vlasnika, npr. kao u slučaju glasovitog Seusova blaga.
Premda je u prvi mah datirano u kraj 4. i početak 5. st., mnogo je vjerojatnije da je Vinkovačko srebro izrađeno sredinom 4. st. U prilog tome govore figuralni motivi dobrog pastira i konjanika u lovu na lava iz središnjih medaljona dvaju velikih pladnjeva, koji su česti u rimskoj umjetnosti prve polovice 4. st., dok kasnije gube popularnost. Naručitelj vinkovačkog posuđa je zacijelo bio poganin, jer ni jedan od ukrasa s posuđa nema isključivo kršćansko značenje, što također može ukazivati na dataciju u rano 4. stoljeće. Premda po masi i broju otkrivenih predmeta Vinkovačko srebro nadmašuje glasovito Seusovo blago, ono svojom umjetničkom kvalitetom ipak bitno zaostaje za glasovitim nalazom iz Barbarige, te se smatra da je moglo nastati u provincijalnoj radionici koja se mogla nalaziti u samim Cibalama, rimskom prethodniku današnjih Vinkovaca. Srebro je zakopao u ostavu neki istaknuti Cibalitanac, vjerojatno za nesigurnih vremena koncem 4. ili početkom 5. st.
Iako čišćenje, konzervacija i znanstvena analiza Vinkovačkog srebra tek predstoji, ipak je već sada jasno da je riječ o jednoj od najvažnijih do danas otkrivenih garnitura ukrašenog rimskog srebrnog posuđa i pribora za jelo, te jednom od najznačajnijih rimskih nalaza ikada otkrivenih na tlu Hrvatske.
Galerija slika
Čaša ukrašena lisnatim i spiralnim ornamentom.
- Vinkovci 3.jpg
Središnji dio pladnja s pozlaćenim prikazom dobrog pastira.
- Vinkovci 9.jpg
Neukrašena zdjela
- Vinkovci 14.jpg
Predmet na kojem je urezano: "AQVILA ANTONINUS FECIT" tj: "Načinio Antonin Akvila"
- Vinkovci 16.jpg
Ulomci razlomljenih posuda
Literatura
- Flego, Miroslav: Senzacionalno otkriće u Vinkovcima - Rimsko blago na restauraciju, Večernji list, br. 17334, Zagreb, 30. ožujka 2012., str. 22
- Garmaz, Željko: Senzacija u Vinkovcima - Otkrili blago antičkih tajkuna, 24 sata, br. 2496, Zagreb, 29. ožujka 2012., str. 1-5
- Garmaz, Željko: Vinkovačko srebro - Ukleto blago, 24 sata, br. 2497, Zagreb, 30. ožujka 2012., str. 1, 14-15
- Schug-Wille, Christa: Bizant i njegov svijet, Rijeka, 1970., str. 22-23
- Srebro antičkih Vinkovaca - Arheološki nalaz ostave blaga, Zagreb, 18. svibnja - 10. lipnja 2012., deplijan izložbe u Muzeju za umjetnost i obrt