Toggle menu
309,3 tis.
58
18
530 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Vinkovačko srebro

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Vinkovačko srebro je ostava bogato ukrašenog rimskog srebrnog posuđa s početka 4. st., otkrivena 23. ožujka 2012. u Vinkovcima, prigodom zaštitnih arheoloških istraživanja u Dugoj ulici 26.

Datoteka:Vinkovci1.jpg
Pladanj s prikazom konjanika u lovu na lava u središnjem medaljonu, te kazališnih masaka, zoomorfnih i vegetabilnih motiva na obodu.

Opis

Ostava se sastoji od 46 predmeta: pladnjeva, zdjela, tanjura, čaša, vrčeva i žlica, ukupne mase oko 36 kg, od kojih su neki ukrašeni tehnikama pozlate i niella. Prema prvim procjenama, neki, a možda i svi predmeti iz te stilski homogene ostave izrađeni su u Akvileji, a majstor koji je svoj autorski potpis urezao na jednom od predmeta zvao se Antoninus. To vinkovački nalaz čini jedinstvenim, jer se u vrijeme Rimskog Carstva majstori koji su izrađivali i ukrašavali srebrno posuđe u pravilu nisu potpisivali na svoja djela, nego su u njih ponekad jedino urezivali imena naručitelja tj. vlasnika, npr. kao u slučaju glasovitog Seusova blaga.

Premda je u prvi mah datirano u kraj 4. i početak 5. st., mnogo je vjerojatnije da je Vinkovačko srebro izrađeno sredinom 4. st. U prilog tome govore figuralni motivi dobrog pastira i konjanika u lovu na lava iz središnjih medaljona dvaju velikih pladnjeva, koji su česti u rimskoj umjetnosti prve polovice 4. st., dok kasnije gube popularnost. Naručitelj vinkovačkog posuđa je zacijelo bio poganin, jer ni jedan od ukrasa s posuđa nema isključivo kršćansko značenje, što također može ukazivati na dataciju u rano 4. stoljeće. Premda po masi i broju otkrivenih predmeta Vinkovačko srebro nadmašuje glasovito Seusovo blago, ono svojom umjetničkom kvalitetom ipak bitno zaostaje za glasovitim nalazom iz Barbarige, te se smatra da je moglo nastati u provincijalnoj radionici koja se mogla nalaziti u samim Cibalama, rimskom prethodniku današnjih Vinkovaca. Srebro je zakopao u ostavu neki istaknuti Cibalitanac, vjerojatno za nesigurnih vremena koncem 4. ili početkom 5. st.

Iako čišćenje, konzervacija i znanstvena analiza Vinkovačkog srebra tek predstoji, ipak je već sada jasno da je riječ o jednoj od najvažnijih do danas otkrivenih garnitura ukrašenog rimskog srebrnog posuđa i pribora za jelo, te jednom od najznačajnijih rimskih nalaza ikada otkrivenih na tlu Hrvatske.

Galerija slika

Literatura

  • Flego, Miroslav: Senzacionalno otkriće u Vinkovcima - Rimsko blago na restauraciju, Večernji list, br. 17334, Zagreb, 30. ožujka 2012., str. 22
  • Garmaz, Željko: Senzacija u Vinkovcima - Otkrili blago antičkih tajkuna, 24 sata, br. 2496, Zagreb, 29. ožujka 2012., str. 1-5
  • Garmaz, Željko: Vinkovačko srebro - Ukleto blago, 24 sata, br. 2497, Zagreb, 30. ožujka 2012., str. 1, 14-15
  • Schug-Wille, Christa: Bizant i njegov svijet, Rijeka, 1970., str. 22-23
  • Srebro antičkih Vinkovaca - Arheološki nalaz ostave blaga, Zagreb, 18. svibnja - 10. lipnja 2012., deplijan izložbe u Muzeju za umjetnost i obrt

Vanjske poveznice