Veljko Džakula

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Veljko Džakula na konferenciji za novinare.

Veljko Džakula (Pakrac, 19. ožujka 1955.) hrvatski je političar srpske narodnosti.

Životopis

Osnovnu školu završio je 1970. godine u Pakracu, a četiri godine kasnije i srednju školu. Diplomirao je šumarstvo i inženjerstvo na Sveučilištu u Beogradu 1979. godine.[1]

Radni vijek započeo je 1981. u Moroviću. Godine 1982. preselio se u Pakrac i radio u struci do 1986. godine. Godine 1987. postao je ravnatelj Šumarstva Pakrac, gdje je ostao do 1991. godine. U Srpskom demokratskom forumu djelovao je od 1995. godine. Prvo je obnašao dužnost glavnog tajnika, a 1997. postao je predsjednik Upravnog odbora.[1]

Politička karijera

Republika Srpska Krajina

U politiku je ušao 1990. godine. U lipnju iste godine osnovao je odbor Srpske demokratske stranke u Pakracu, zatim postao predsjednik Regionalnog odbora SDS-a za Slavoniju, Baranju i Zapadni Srijem te član Glavnog odbora SDS-a. Od izbora 1992. bio je potpredsjednik Vlade Republike Srpske Krajine.[2] Radio je na normalizaciji odnosa s Republikom Hrvatskom, a bio je i potpisnik Daruvarskog sporazuma 1993. godine. Nakon potpisivanja Sporazuma suspendiran je sa svih dužnosti, što je kulminiralo sukobom s Milanom Martićem i Milanom Babićem. Zbog toga je neko vrijeme proveo u zatvoru u Glini.[3]

Hrvatska

Na šestim parlamentarnim izborima 2007. godine, zajedno sa Svetozarom Livadom, predstavljao je listu Zajednice Srba u Republici Hrvatskoj u 12. izbornoj jedinici.[4] Na izborima je osvojio 4 % glasova.[5]

Osnivanjem Demokratske stranke Srba u kolovozu 2009. izabran je za predsjednika programskog vijeća.[6] Sa svojom strankom i uz podršku Srpske narodne stranke i Nove srpske stranke kandidirao se za predsjednika Republike Hrvatske na predsjedničkim izborima 2009./2010., prikupivši 10.557 potpisa građana. Povukao je kandidaturu prije prvog kruga izbora.

Bio je jedan od osnivača Koalicije "Srpsko jedinstvo" krajem 2010. u Virovitici.[7] Na izborima za zastupnike u Hrvatski sabor 2011. godine predstavljao je stranku na listi Koalicije srpskih stranaka u 12. izbornoj jedinici, gdje je osvojio 16 % glasova, što nije bilo dovoljno za ulazak u Sabor.[8]

Povodom 17. obljetnice operacije Oluja, na Dan pobjede, 5. kolovoza 2012., prisustvovao je proslavi u Kninu, postavši tako prvi Srbin i predstavnik Srba iz Hrvatske na toj proslavi.[9][10]

Svjedočenje na Haaškom sudu

Na Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju u Haagu, početkom 2006. svjedočio je kao svjedok optužbe protiv Milana Martića, posljednjeg predsjednika Republike Srpske Krajine.

Izvori

  1. 1,0 1,1 Veljko Džakula - Predsjednički izbori. Izbori.dnevnik.hr 0. Pristupljeno 20. kolovoza 2012.
  2. Документи и Устав Републике Српске Крајине. Документи Владе и Скупштине Републике Српске Крајине у прогонству 0. Pristupljeno 18. kolovoza 2012.
  3. Legalis - hrvatski pravni portal. Legalis.hr 0. 17. siječnja 2006 1. Pristupljeno 20. kolovoza 2012.
  4. Архивирана копија. Pristupljeno 27. travnja 2012.
  5. IZBORI 2007. Izbori.hr 0. Pristupljeno 20. kolovoza 2012.
  6. I Srbi moraju dobiti dvostruko pravo glasa. Metro-portal.hr 0. 19. veljače 2010 1. Pristupljeno 14. ožujka 2012.
  7. Vecernji.hr - Srpska sloga protiv Pupovčeva SDSS-a, Regije, podravina i bilogora. Pristupljeno 4. svibnja 2012.
  8. Izbori Za Zastupnike U Hrvatski Sabor. Izbori.hr 0. 13. prosinca 2011 1. Pristupljeno 14. ožujka 2012.
  9. Veljko Džakula bit će prvi srpski predstavnik koji će u Kninu nazočiti proslavi Oluje. Dnevno.hr 0. Pristupljeno 20. kolovoza 2012.
  10. Džakula: Oluja će biti legitimna kada budu priznate sve žrtve, Aktualno, hrvatska. Vecernji.hr 0. Pristupljeno 20. kolovoza 2012.