Velika Gubavica i Mala Gubavica su dva slapa na rijeci Cetini. Jedan od drugog su udaljeni manje od 20 metara. Dijelom su značajnog krajobraza kanjona rijeke Cetine.[1]
Osobine
Velika Gubavica visoka je 49 metara, a Mala Gubavica je visoka 7 metara. Nalaze se blizu Zadvarja. U dijelu nakon njih je prirodna oaza smirena vodotoka na samo nekoliko metara od vodopada. Zbog toga je tu Cetina pogodna za kupanje i ima se bliski pogled na slapove.[1]
Predstavljaju izlaz iz drugog od dvaju najvažnijih kanjona rijeke Cetine. Ovaj se proteže od Blata na Cetini do Zadvarja. Kanjon čiji svršetak čine dvije Gubavice usječen je u kredne i jurske vapnence te je puno homogeniji i strmiji, od prvog. Dubine je više od 50 metara. Budući da su tu nazočne rasjedne zone između slojeva, prouzročile su da na tom dijelu rijeka Cetina skreće oštro tvoreći "lakat". Slapovi Velike i Male Gubavice su na izlasku iz kanjona, na dodiru između krednih vapnenaca i eocenskog fliša.[2]
Gospodarstvo
Vodu ovih vodopada koristi hidroelektrana koja je podignuta 1912. godine.[3] To je HE Kraljevac, protočna visokotlačna derivacijska hidroelektrana snage 46,4 MW, koja koristi vodu rijeke Cetine nizvodno od brane Prančevića, kod ovih dvaju slapova, a ukupni pad vode iznosi 110 m. 1912. godine imala je dva agregata instalirane snage po 12,8 MW te je prema veličini i proizvodnji, tada bila jedna od najvećih hidroelektrana u Europi. Elektrana je bila namijenjena za potrebe tvornice karbida u Dugom Ratu. Stanovništvo se okoristilo strujom od ovih slapova odnosno HE od godine 1924., kad je izgrađen 15 kV-ni dalekovod od Dugog Rata do Omiša, te dvije godine potom 50 kV-ni dalekovod Dugi Rat – Split. 1932. godine, ugrađen je treći i četvrti agregat pojedinačne snage od 20,8 MW i time je s ukupnom instaliranom snagom od 67,2 MW, HE Kraljevac bila najveća hidroelektrana u ovom dijelu Europe.[4]
Slapovi su također velika turistička atrakcija.[3]
Izvori, referencije i bilješke
- ↑ 1,0 1,1 D.D.: VELIČANSTVEN JE Pogledajte kako danas izgleda slap Gubavica nakon što je palo preko 200 litara kiše - Fotografija. Foto: Bernarda Božić. Dalmacija danas. Članak od 5. prosinca 2020. Pristupljeno 21. svibnja 2023.
- ↑ Katarina Pavlek: Recentne geomorfološke promjene korita rijeke Cetine[1]. Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu. 2019. Pristupljeno 21. svibnja 2023. Str. 11.
- ↑ 3,0 3,1 Tanja Radić Lakoš, Ankica Arbutina: Turistička valorizacija rijeke Cetine. Zbornik radova Veleučilišta u Šibeniku 3-4/2017. str. 49.
- ↑ HE Kraljevac. HEP. Pristupljeno 21. svibnja 2023.