Velika Bosna

Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima. Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica.

Velika Bosna je izraz kojim se označava Bosna u čije granice spada slavensko islamsko življe prije Berlinskog kongresa iz 1878. godine.^{[nedostaje izvor]}

Granice Velike Bosne

Velika Bosna bi uključivala sljedeće jedinice:

Jedan od zemljovida tzv. Velike Bosne

• Bosnu i Hercegovinu, međunarodno priznatu državu sa svojim granicama
• Dijelove Republike Hrvatske koji bi uključivali prostor južnog dijela Hrvatske (Dalmacija). Dubrovnik s okolinom, koji bi bio korišten kao veza između Neumske luke i luka na obali Zete;
• Dijelove Republike Srbije koji bi uključivali prostor gdje je muslimansko stanovništvo bilo većinsko prije 1867., s gradovima kao što su Beograd, Smederevo, Užice, Šabac.
• Sandžak koji bi uključivao i:
  • Novopazarski sandžak, koji je ostao pod vlašću Bosanskog pašaluka sve do 1878., i pod Osmanlijskim carstvom do 1912., s relativnom bošnjačkom većinom sve do danas;
  • dijelove Metohije na Kosovu, gdje su Bošnjaci zastupljeni u stanovništvu, primjerice gradove Peć, Prizren, Goru.
  • Crnu Goru, gdje su Bošnjaci činili većinu do 1878. u praktično svim većim gradovima: Podgorica, Nikšić, Kolašin, Bar.
  • Kotorski zaljev, pošto su dijelovi Kotorskog zaljeva ostali pod NR BiH sve do 1947. godine.

Vidi

• Integralno bošnjaštvo
• Bosanski integralizam

Literatura

• Bogavac, Tomislav (1994). Nestajanje Srba. Niš: Prosveta.
• Imamović, Enver (1995). Korijeni Bosne i bosanstva. Sarajevo: Međunarodni centar za mir.
• Imamović, Enver (1999). Historija bosanske vojske. Sarajevo: Art