Ustanak u sjevernoj Dalmaciji 1684. bio je ustanak hrvatske kršćanske raje u južnim hrvatskim krajevima pod osmanskom vlašću. Podigao ga je jeseni 1684. uskok Ilija Mitrović Janković. Uslijedio je nakon osmanskog poraza u opsadi Beča.[1]
Povodom odmetanja kršćana Mustaj-beg Atlagić i kninski dizdar Mehmed-aga pisali su odmetnutim knezovima da su serdaru Mehmed-begu Durakbegoviću prijavili sve one koji su su se odmetnuli, i prisilno i dobrovoljno odmetnuli te da je to priopćio paši. Pozivali su ih na pokoravanje da budu "careva raja kao i prije", obećavajući da im se ništa neće dogoditi. Pobunjenici su upozoreni da će njima biit na dušu ako im obitelji padnu u ropstvo, stoka oduzeta te da se nakon pisma ne mogu žaliti da im nije javljeno i da je izbor na njima.[2] Da bi kršćane odvratio od pobune i smirio one već pobunjene, livanjski je serdar-beg Durak Begović, koji je bio serdar postrojbi od pet-šest tisuća ljudi, pokušao je diplomatskim putem spriječiti stvari. Knezovima u zagorskom dijelu pisao je 1684. upozoravajuću poruku da se pobunjenim krajevima primiče paša s 10.000 Osmanlija. Serdar pozivlje ih pozivlje u Cetinu jamčeći im da im se neće ništa dogoditi, bez obzira na taj opći ustanak kršćana.[3]
Izvori
- ↑ Udruženje Ključana i prijatelja Ključa, 'Stjepan Tomašević' Ključ, Facebook Povijesna građa Hajduci i uskoci (i narodno blago), 30. kolovoza 2013. (pristupljeno 24. travnja 2016.)
- ↑ Duradbegov Dolac Ahmet Burek: History Duratbegović 2. dio, 3. kolovoza 2008. (pristupljeno 24. travnja 2016.)
- ↑ Geni.com Begović Family History. Prema: Ante Ivanković, publicist. (pristupljeno 24. travnja 2016.)