Turanska nizina

Turanska nizina
Lokacija	Kazahstan Turkmenistan Uzbekistan
Visina	922 m
Geografija
Koordinate	43°27′10″N 62°04′08″E

Turanska nizina (kazaški: Тұран ойпаты, Тұран жазығы, ruski: Туранская низменность, Туранская равнина, uzbečki: Turon tekisligi, Turon pasttekisligi) velika je nizina koja se prostire na području Kazahstana, Turkmenistana i Uzbekistana.

Zemljopis

Duljina Turanske nizine iznosi oko dvije tisuće kilometara. Turanska se nizina preko Turgajske doline povezuje sa Zapadnosibirskome nizinom. Sir-Darja unutar Kazahstana dijeli Turansku nizinu na sjeverni i južni dio. Ustjurt i druge visoravni izmjenjuju se s relativnima nizinama, od kojih se pojedine nalaze ispod razine mora, poput Karagije koja se nalazi na nadmorskoj visini od -132 metara. Veliki dio nizina zauzimaju pustinje Karakum, Kizilkum, Mujunkum i dr; visine na Turanskoj nizini dostižu visine do 922 metara.

Klima Turanske nizine je kontinentalna i pustinjske. Na jugu Turanske nizine prisutna su suptropska područja. Prevladava pelinsko-solnjačka, psamofilna i efemerna pustinjska vegetacija. Od tla prisutna su sivo-smeđa, niskokarbonatna, karbonatna, svijetla i obična siva tla.

U sjevernoj polovici karakteristične su glinaste, pješčane, stjenovite pustinje, mjestimično solončaci i takiri, a u južnoj polovici šumsko-glinaste, pješćane, stjenovitepustinje, solončaci i takiri.

Poljoprivreda se razvila umjetnim navodnjavanjem. Nizina se također koristi kao pašnjak. Pronađena su nalazišta nafte i zemnoga plina.

Turanska nizina nastala je na ploči epipaleozoičke platforme. U njenima početcima prevladavale su hercinske strukture, među kojima su predbajkalski i bajkalski masivi. Između zapadnoga dijela Sarijarke i struktura sjevernoga dijela Tanšana nalaze se zakopane kaledonske stijene. Turanska ploča dijeli se na dva dijela – Sjevernoturanska ploča i Južnoturanska ploča, koje se odnose na dva naborana pojasa, Uralsko-tanšanskome i Sredozemnome.

U pliocenu i pleistocenu, područje suvremene Turanske nizine nalazilo se na dnu velikoga Turanskoga mora koje je u nekima razdobljima bilo povezano sa Zapadnosibirskim jezerom, Crnim i Sjevernodvinskim morem. Razdvajanje Turanskoga mora na suvremeno Kaspijsko jezero i Aralsko more dogodilo se prije dvije ili tri tisuće godina.

Granice

• Na sjeveru – Turgajska visoravan
• Na sjeveroistoku – Sarijarka
• Na istoku – Odjeljena od pustinja uz porječja Balhaškoga jezera i Alakola zbog povišenoga istočnoga ruba Betpak-Dale i Ču-ilijskih planina
• Na jugoistoku – Tanšan i Pamir-Alaj
• Na jugu – Kopet-Dag i predgorja Paropamisusa
• na jugozapadu – istočna obala Kaspijskoga jezera
• Na sjeverozapadu – južne izbočine i istočno podnožje Mugodžarija

Vidi još

• Turan
• Turanska rasa
• Prikaspije
• Aralsko-kaspijska nizina
  • Kursko-arakska nizina
  • Prikaspijska nizina

Vanjske poveznice

• Turanska nizina, Hrvatska enciklopedija
• Туранская низменность, Enciklopedijski rječnik Brockhausa i Efrona
• Туранская низменность, Velika sovjetska enciklopedija
• ТУРА́НСКАЯ НИ́ЗМЕННОСТЬ, Velika ruska enciklopedija
• Туранская равнина.
• Туранская Равнина Витченко А. Н. Физическая география СНГ (Азиатская часть).