Tupian – Hrvatska internetska enciklopedija

Tupian je velika porodica južnoameričkih Indijanskih jezika rasprostranjena osobito uz atlantsku obalu Brazila i amazanskom slivu, pa na jug do Chaca u Paragvaju i sjevernoj Argentini. Velika porodica Tupian, sastoji se od više porodica, a glavna i najveća je Tupi-Guarani. Prema mitu bijahu dva brata Tupi i Guarani. Oni se raziđoše. Tupi je ostao više na sjeveru, a drugi brat Guarani poveo je svoj narod na jug. Njegovi potomci su današnji paragvajski Guarani. Porodice ove Velike porodice su:

Plemena i jezici porodice su (uvijek dobivaju ime po plemenu, ili lokalnoj skupini): Aizuare, Amanage, Amoipira, Amundáwa, Anambe, Anta, Apairande, Apapokuva, Apiaca, Apoto, Ararandeuara, Arauine, Arauiti, Arechane, Aricobe, Arupai, Asurini, Auetö, Avachiripa, Avahuguái, Bonama, Caeté, Caiabi, Caingua, Camacom, Camaiura, Canoeiro, Carima, Catanduva, Catuquinaru, Cauaiua, Chane (Bolivija), Cheiru (Brazil, Praragvaj), Chipaia, Chiriguano (Bolivija, Argentina), Chiripa (Brazil, Paragvaj), Cocama (Peru), Cocamilla (Peru), Cubenepre, Cuperob, Curuaia, Curuzicari, Cussari, Emerillon (Francuska Gijana), Guaiapi, Guaja, Guajajara, Guaracaio, Guarani (Paragvaj, Argentina, Brazil), Guarayu (Bolivija), Guayana (Brazil, Paragvaj), Guayaqui (Paragvaj), Itatin, Itogapuc, Ivapare, Ivytygua, Jacunda, Juruna, Kepkiriwát, Makuráp, Manitsaua, Maue, Mbya, Miranho, Mundurucu, Muriapigtanga, Nhengahiba, Odiahuibe, Oguiva (Oguauíva), Oiampi (Brazil, French Guiana), Omagua (Brazil, Peru), Pacaja, Paguana, Paiguassu (Paiguaçú), Paiquipiranga, Panh, Paracana, Paranae (Paragvaj), Paranauat, Parintintin, Pauserna (Bolivija), Potiguara, Ramarama, Siriono (Bolivija), Soliman, Tacunhape, Taioba, Taipechichi, Takwatíp, Tamoia, Tamoio, Tanygua (Tañguá), Tapanhuna, Tape, Tapiete (Bolivija, Paragvaj), Tapirape, Tarumã, Tembé, Timimino, Tobajara, Tobatin (Paragvaj), Torá, Tupí, Tupi-Kawahib, Tupina, Tupinambá, Tupinambarana, Tupiniquin, Turiuara, Uaraguassu, Uirafed, Urubu, Zo'é, Zoró. (Brazil ako ne stoji drugačije)

Etnolingvistička klasifikacija

Tupi (70 jezika)

Arikém (1)

Karitiâna Rondônia, Brazil. 200 (2000 SIL).

Awetí (1)

Auetö Rio Culiseu, Xingú Park, Brazil. 90 (2000 SIL)

Mawe-Satere (1)

Maue rijeke Andirá i Maués, između donjeg Tapajósa i donje Madeire, Brazil, 9,000 (1994 SIL).

Mondé (6 jezika*)

Arara do Aripuanã (Arara do Beiradão), Mato Grosso

Aruá* rijeke rio Branco i Guaporé, Rondônia, Brazil. 40 (2000 C. Jensen).

Cinta Larga* ili Široki Pojas, zapadni Mato Grosso, Brazil. 1,000 (1995 SIL).

Gavião do Jiparaná* ili Digüt (Brazil)

Mondé* , rijeka Apidia, Rondônia, Brazil. 30 (1995 AMTB).

Suruí do Jiparaná*, duž granice Rondônia-Mato Grosso, Brazil. 800 (1994 SIL).

Mundurukú (2)

Kuruáya . Pará, Brazil. 147 (1995 AMTB)

Mundurukú Pará i Amazonas, 22 sela, Brazil. 2,000 ili više (1995 SIL).

Puruborá (1)

Puruborá Rio São Miguel, pritoka desne obale Guaporé, Brazil. 50 (1986 SIL).

Ramaráma (2)

Arára de Rondônia Rondônia i Acre, Brazil. 92 (1986 SIL).

Itogapúk Mato Grosso, Brazil. 95 (1986 SIL).

Tuparí (4)

Kanoé Rondônia, Brazil. 30 (1995 SIL).

Makuráp Pororoca Post, Rondônia, Brazil. 114 (1995 AMTB).

Tuparí Pororoca Post, Rondônia, Brazil. 56 ili više (1986 SIL)

Wayoró ili Ajuru Pororoca Post, Rondônia, Brazil. 40 (1986 SIL).

Tupi-Guarani (49)

Guarani (I) (10)

Aché ili Guayakí (Paragvaj)

Chiriguano (Bolivija)

Chiripá (Paragvaj)

Guaraní, zapadnobolivijski (Bolivija)

Guaraní, paragvajski (Paragvaj)

Kaiwá ili Cainguá, Brazil, Argentina. 15,500 u obje države.

Mbyá (Paraguay)

Notobotocudo vidi Xetá.

Pai Tavytera (Paragvaj)

Paiguassu (Paiguaçú)

Tapieté (Paragvaj)

Xetá Paraná, među Kaingangima, Brazil. 100 do 250 (1986 SIL).

Guarayu-Siriono-Jora (Ii) (3)

Guarayu (Bolivija)

Jorá (Bolivija)

Sirionó (Bolivija)

Kamayura (Vii) (1)

Kamayurá (Brazil)

Kawahíb (Vi) (9)

Amondawa Rondônia, Brazil. 50 (1994 SIL).

Apiacá gornji Rio Tapajos, sjeverni Mato Grosso, Brazil. 65 do 70 (1986 SIL).

Júma Amazonas, Rio Açuã, pritoka rijeke Mucuim, Brazil. 7 (1993 Jornal do Brazil); 300 1940.)

Morerebi Amazonas, Rio Preto i Marmelos, Brazil.

Paranawát, Rondônia, pritoke rijeka Jiparaná (Machado) i Sono River, Brazil. 50 do 100 (1986 SIL). Jezik nestao

Tenharim Rondônia i Amazonas, Brazil. Više skupina. 345 sa 13 Diahói (1994 SIL).

Tukumanféd Rondônia, Brazil, na ušću Cacoala, pritoke Jiparaná. 50 ili manje (1959 D. Ribeiro).

Uru-Eu-Wau-Wau Rondônia, Brazil. 100 (1995 AMTB)

Wiraféd ili Uirafed (Brazil)

Kayabi-Arawete (V) (3)

Araweté (Brazil)

Asuriní do Xingú (Brazil)

Kayabí (Brazil)

Oyampi (Viii) (8)

Amanayé (Brazil)

Anambé (Brazil)

Emerillon (Francuska Gijana)

Guajá (Brazil)

Poturu ili Zo'é (Brazil)

Urubu (Brazil)

Wayampi, Amapari (Brazil)

Wayampi, Oiapoque (Francuska Gijana)

Pauserna (Bolivija)

Tenetehara (Iv) (8)

Asuriní (Brazil)

Avá-Canoeiro (Brazil)

Guajajára (Brazil)

Parakanã (Brazil)

Suruí do Pará (Brazil)

Tapirapé (Brazil)

Tembé (Brazil)

Turiwára (Brazil)

Tupi (Iii) (6)

Cocama-Cocamilla, od Cocama i Cocamilla (Peru)

Nheengatu jezik (Brazil)

Omagua (Peru)

Potiguára (Brazil)

Tupinambá (Brazil)

Tupinikin (Brazil)

Yuruna (2)

Manitsauá (Brazil)

Yuruna-Chipaya (1)

Jurúna (Brazil)

Chipaya ili Shipaya

neklasificirani (1)

Yuqui (Bolivia)

Vanjske poveznice

v • r • u Equatorial:: Tupian

Arikém • Awetí • Mawe-Satere • Mondé • Mundurukú • Puruborá • Ramaráma • Tuparí • Tupí-Guaraní • Yuqui • Yuruna

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Tupian&oldid=517263"