Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Trojna točka

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Trojna točka neke tvari je točka u faznom dijagramu određena temperaturom i tlakom na kojoj tvar istovremeno postoji u tri agregatna stanja (plin, kapljevina i krutina) u međusobnoj termodinamičkoj ravnoteži.[1]

Primjeri

Mnoge tvari imaju trojne točke. Na primjer živa je u trojnoj točki pri temperaturi od −38,8344 °C i tlaku od 0,2 mPa.

Tablica trojnih točaka

Tvar T K p kPa
Amonijak 195,40 6,076
Argon 83,81 68,9
Arsen 1090 3628
Butan 134,6 7× 10−4
Ugljik (grafit) 4765 10132
Ugljični dioksid 216,55 517
Ugljični monoksid 68,10 15,37
Voda 273,16 0,611
  • Napomena: za usporedbu tipična 1 atmosfera je 101 325 Pa.

Primjena

Trojna točka vode koristi se za:

  • definiranje kelvina, osnovne jedinice SI za termodinamičku temperaturu tako da je njezin iznos utvrđen kao točno 0,01 °C (273,16K, 32,018 °F).
  • baždarenje toplomjera

Vrela

  1. P. W. Atkins, M. J. Clugston: Načela fizikalne kemije, Školska knjiga, Zagreb, 1996., ISBN 953-0-30908-2, str. 83

Vanjske poveznice


Nedovršeni članak Trojna točka koji govori o fizici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.