Tripo Kokolja
- PREUSMJERI Predložak:Infookvir likovni umjetnik
Tripo Kokolja (Perast, Boka Kotorska, 28. veljače 1661. - Korčula, 18. listopada 1713.), ponekad zvan i Trifun Kokoljić ili po mletački Cocoglia, bio je hrvatski kasnobarokni slikar, uz Mateja Ponzonija-Pončuna najznačajniji predstavnik baroknog slikarstva u Dalmaciji.
Život i djelo
I danas se vrlo malo zna o životu i školovanju Tripe Kokolje, znamo samo to da je bio skromnog porijekla, i da je živio u sjeni svog mecene i velikog naručitelja barskog nadbiskupa Andrije Zmajevića. Predpostavlja se da je školovan u Veneciji (ali možda je to bilo i negdje daleko južnije u Italiji). Veći dio svog relativno kratkog života (52 godine) proveo je u Boki Kotorskoj, gdje je naslikao i najveći dio svog opusa od 70 -tak slika i oltarnih pala. [1]Posljednje godine svog života proveo je na Korčuli slikajući ciklus slika s apoteozom Sv. Dominika i dominikanskim svecima ispod pjevališta dominikanske crkve na Bolu na Braču. Bio je kum na vjenčanju Vicka i Jele Bujović. S Vickom se 1705. zamijenio za kuću, pa je u kuću Vicka Bujovića iznad crkve sv. Ivana Kokolja preselio iz svoje obiteljske kuće kraj crkve sv. Ivana. Poslije Bujovićeva ubojstva, napustio je na neko vrijeme Perast zbog nesigurnih okolnosti.[2]
Opus u crkvi Gospa od Škrpjela
Njegova najznačajnija djela nalazi se u crkvici Gospe od Škrpjela; u gornjem dijelu bočnih zidova, nalaze se četiri velike slike: Očišćenje sv. Ane, Silazak Duha Svetoga, Smrt sv. Marije i Krunidba sv.Marije. [3] Posljednja je najslabija slika iz tog ciklusa velikih kompozicija, loše nacrtane perspektive, i pomalo prenatrpana. Slika prikazuje klečeću Mariju, okruženu apostolima, svecima i anđelima koji sviraju. Ono što je čini posebnom je portret Andriju Zmajevića, barskog nadbiskupa, između sv. Jerolima i sv. Antuna Padovanskog na desnoj strani slike. Na stropu je naslikao Uznesenje sv. Marije na nebo, uokolo su raspoređeni prizori iz Marijina i Kristova života, na deset oktogonalnih kaseta (Rođenje Kristovo i Marijino, Prikazanje Kristovo i Marijino u hramu, Navještenje...). Sve su slike uokvirene drvenim izrezbarenim okvirima s cvjetnom ornamentikom, koji povezuju slikanu dekoraciju u jedinstvenu cjelinu.
Tripo Kokolja ukrasio je i zidove crkvene lađe, freskama podijeljenim u tri reda. U donjem zdesna stoji osam, a slijeva šest slika proroka sa Sibilama. Izgleda da su mu to bili prvi slikarski uradci, jer se na njima vidi sirovost crteža i loše nacrtane perspektive u usporedbi s velikim gornjim slikama i slikarijama na stropu. Proroci su prikazani frontalno, okrenuti promatraču, kojemu pokretom ruke pokazuju na značenje ispisanih tekstova na svicima i knjigama.[3]
Zbog velike koločine vlage i soli, slike Tripe Kokolja bile su u vrlo lošem stanju oko 1880. zbog tog je općinsko poglavarstvo Perasta, kao patron svetišta, raspisalo je natječaj za restauraciju slika, na natječaju je pobijedio slikar franjevac iz Zadra Josip Rossi, s njim je poglavarstvo sklopilo ugovor 1. rujna 1883. godine. Sve slike, osim one na stropu, prenesene su u Zadar u Rossijev atelijer, gdje su za svotu od 2000 forinti restaurirane do 1885. [4] Ono što je žalosno je to da su slike vrlo loše restaurirane.
Ostala djela Tripe Kokolje
Tripo Kokolja je svojim slikama ukrasio i crkvu sv.Nikole (1616.) i Palaču Zmajević u rodnom Perastu.[5] Pored nje ukrasio je crkve u Dobroti, Kotoru i Prčanju u Boki Kotorskoj. Pred kraj života odselio se na Korčulu, tako da je oslikao i neke crkve i palače u Dubrovniku, Korčuli (crkva Svih Svetih[6]) i u Bolu na Braču. Osobito je vrijedan rad - Apoteoza sv. Dominika, na kasetiranom stropu kora iz 1713. u dominikanskoj crkvi u Bolu na Braču.[7]
Freske u crkvi Sv. Nedjelje u Kumboru kraj Herceg-Novoga, nastale između 1704. i 1709., pripisuju se Kokolji, a naručio ih je Vicko Bujović.[2]
Značaj slikarstva Tripe Kokolje
Tripo Kokolja je bio prvi domaći barokni slikar od formata koji je djelovao u domaćoj sredini nakon niza stoljeća isključivog uvoza slika iz Mletaka. Njegov doprinos baroknom slikarstvu Dalmacije bio je u tome što je prvi uveo pejzaže i mrtve prirode kao samostalne slikarske teme. Čak i danas je ime Tripe Kokolje za mnoge nepoznanica, iako mnogi kažu da je Gospa od Škrpjela naša Sikstinska kapela.[4]
Izvori
- ↑ Tripo Kokolja sa portala kamo.hr
- ↑ 2,0 2,1 Tomić, Radoslav (2009); Kokolja, Tripo, Hrvatski biografski leksikon LZMK
- ↑ 3,0 3,1 Gospa od Škrpjela, Crna Gora, Slikarstvo Tripa Kokolje
- ↑ 4,0 4,1 Mate Pejić: SLIKAR FRA JOSIP ROSSI
- ↑ Perast, Boka Kotorska, Crna Gora
- ↑ CRKVE U KORČULI - TURISTIČKI VODIČ
- ↑ Kultura i turizam sa portala Hotel Ivan, Bol