Trebovec
Trebovec | |
---|---|
Trebovec na zemljovidu Hrvatske | |
Država | Hrvatska |
Županija | Zagrebačka županija |
Općina/Grad | Ivanić-Grad |
Najbliži (veći) grad | Ivanić-Grad |
Površina | 14.84 km² |
Nadmorska visina | 90 m |
Zemljopisne koordinate | 45°43′N 16°23′E / 45.71°N 16.38°E |
Stanovništvo (2001.) | |
- Ukupno | 376 |
- Gustoća | 25.34 st./km² |
- Broj domaćinstava | 122 |
Pošta | 10310 Ivanić-Grad |
Pozivni broj | +385 (0)1 |
Autooznaka | ZG |
Trebovec je naseljeno mjesto u Republici Hrvatskoj u Zagrebačkoj županiji. Nalazi se u sastavu grada Ivanić-Grada. Naselje se proteže na površini od 14,84 km². Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2001. godine Trebovec ima 376 stanovnika koji žive u 122 kućanstva. Gustoća naseljenosti iznosi 25,34 st./km².
Trebovečki hrast
Josip Klobučar, piše u Gospodarskom listu, XIV. 1866., br. 16, 19. IV., str 90, priču o "Trebovačkom hrastu" koja će se pamtiti još generacijama:
Naše nam novine češće donose pokoji članak opisujući do čuda golemog divotu prekrasne prirode i njezinih plodinah. Nedavno čitah u jednih ovdješnjih novinah opis ogromnosti njekog hrasta u Engleskoj se nalazećeg! Ako novine zvanje svoje vrše time, što nam opisivaju krasotu inih, nam tudjih zemljah, to time više neka jim bude zadaća na vidik iznašati ono, što nam u njedracih naša mati, naša domovina, sakriva. Dulje vremena imadoh priliku takova gorostasa duba promatrati u bližnjoj nam Posavini, po imenu u selu Trebovcu. Ali jadan preživio se taj starac; od nezgodah vriemena, od igranja lomnih i groznih strielah, a i od velike starosti sagnuo je eto gorostas svoju ponositu glavu k crnoj zemljici. Od svega, što je neizmjernim svojim želud-plodom izpitao mnogu mastnu životinjicu, mnogi krat vašarskim šatorom bio kišobran, putniku opet pružao hlad preko volje, za sve oto eto mu sada plaća: da će izgorjeti u seljačkoj pečici – te nikad mu više traga. Al neće tako biti spominjanjem na njega. Trebovčani, vrli tamošnji puk, sjećat će ga se dok bude i jedne trebovačke dušice tamo i one kapelice, kod koje je upravo taj krošnasti orijaš stajao, u koju vrlo marljivo tamošnje pučanstvo hrli, kad ga pozove čedno zvonce iste kapelice sv. Benedikta. Ovi će ga se sjećati dugo i dugo; jer u istinu neobično štovanje pokazivahu prema ovom starini, a osobiti ponos imadjahu vazda rečeni ljudi š njim. Kako je star taj hrast, tuj nema pametara, koj bi to razjasnio. Da su čitatelji ogromsnost toga hrasta što lasnije pred oči stave, neka jim služi sliedeće: imao je u objemu 30 stopah, krošnat je u toliko bio, da bi mogla na svaku stranu stati tri voza siena; indi u okolo do 12 vozovah, a da nepokisnu. Dok je jošte neoštećen na svom mjestu stajao, cienili su ga, da može iz njega izaći do 28 hvatah drva; nu kad su ga sada posjekli, nemože se označiti potanko, buduć su ga češće obsjekavali, da se nanadano nestrovali, te da nebude uzrokom kakove nesreće. To je bio jedan hrast, kojemu nedvojbeno niema druga u Hrvatskoj, moguće da bi se gdjekoji našao u Slavoniji. Ljudi, koji su vidjeli ovaj, pa onaj, koji se negdje na putu k Bistrici našoj nalazi, davali su trebovačkomu hrastu u svakom obziru prednost.
– Josip Klobučar, "Trebovački hrast"
Nedovršeni članak Trebovec koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.