Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Trava iva

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Trava iva
Trava iva
Trava iva
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Tracheophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Lamiales
Porodica: Lamiaceae
Rod: Teucrium
Vrsta: T. montanum
Dvojno ime
Teucrium montanum
L.

Trava iva (planinski dubačac lat. Teucrium montanum) je puzeći polugrm iz porodice usnača. Stabljika je djelomično drvenasta, listovi lancetasti, sa donje strane dlakavi i svjetlije boje, a sa gornje tamnozeleni. Cvjetovi su blijedožuti.

Raširenost

Raste po kamenitim tlima, u brdovitim planinskim predjelima, od Španjolske, Francuske, Italije i Balkana, pa do Krima i Male Azije. Raste i u srednjoj Europi (južna Njemačka, Švicarska, Poljska, Austrija) te u Sjevernoj Africi.

Kod nas je ima od Učke, planina riječkog zaleđa (Obruč), Velebita, Biokova, pa na jug sve do planina dubrovačkog zaleđa (Sniježnica Konavoska).

Omiljena je među travarima, ali i u narodu, dovoljno je spomenuti skoro svima znanu uzrečicu "Trava iva od mrtva pravi živa", odnosno u varijanti iz 16. stoljeća, u stihovima hrvatskog pjesnika, benediktinca Mavra Vetranovića "A čto e trava iva, ke e kripos tolika, od martva bi živa vratila čovika".

Ljekovitost

Trava iva, botanička ilustracija, Flora Graeca, vol. 6.

Trava iva djeluje antiseptički (uništava patogene mikroorganizme) i uklanja štetne tvari iz crijeva i želuca, regulira probavu, a djeluje i kao sredstvo za jačanje te pospješuje izlučivanje mokraće.[1] Dobra je i za bolesti kože i pluća. Djelotvorna je također i kod bolesti usta i grla, kod raznih infekcija, gljivica i afti. Po nekim novijim znanstvenim istraživanjima mogla bi se koristiti i kod tumora prostate i dojke.[2][3][4] Koristi se i u hortikulturi.

Sadržaj makro i mikroelemenata u nadzemnoj biljci

Od makroelemenata (mg/g) identificirani su kalij (6,47), kalcij (3,89), natrij (0,058), magnezij (1,43) i željezo (107 μg/g).

Od mikroelementa (μg/g) identificirani su aluminij (133), nikl (125), cink (14,9), mangan (25,9), bakar (3,60), stroncij (3,77), krom (0,386), kobalt (0,059) i olovo (6,02).[5]

Dodatna literatura

Forenbacher, S. Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb 2001.

Kušan, F. Naše ljekovito bilje, Zagreb 1947.

Vanjske poveznice



Izvori

  1. Alternativa „Trava iva od mrtva pravi živa“
  2. https://repozitorij.ktf-split.hr/islandora/object/ktfst:101/preview Pristupljeno 25.06.2018.
  3. https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0367326X06001122
  4. https://www.scienceopen.com/document_file/8934508c-4791-4d45-ab29-ca8f9afda736/PubMedCentral/8934508c-4791-4d45-ab29-ca8f9afda736.pdf
  5. Elemental characterisation of the medical herbs Salvia officinalis L. and Teucrium montanum L. grown in Croatia Microchemical Journal 03/2013; 107:185-189., DOI:10.1016/j.microc.2012.06.013 Iva Juranović Cindrić · Michaela Zeiner · Eva Glamuzina · Gerhard Stingeder , str.188