U fizici i matematici, tenzor je poopćenje skalara i vektora. Za dani konačnodimenzionalni vektorski prostor
nad poljem
, s dualnim prostorom
linearnih funkcionala iz
u
. tenzor tipa
je multilinearno preslikavanje

Alternativno, tenzor tipa
je element tenzorskog produkta
odgovarajućeg broja primjeraka vektorskog prostora i njegovog duala.
Ako je zadana baza
vektorskog prostora
, tada kovektori
čine bazu dualnog prostora, a vektori
gdje
čine bazu vektorskog prostora
koji je dimenzije
.
Broj
nazivamo i red tenzora. Vektori su dakle tenzori prvog reda, a skalari su tenzori nultog reda.
Kako za konačnodimenzionalne vektorske prostore vrijedi
to se tenzori tipa
poistovjećuju s linearnim operatorima i u zadanoj bazi opisuju kvadratnom matricom. Često se tenzor tipa
može odrediti kao
-dimenzionalna hiperkubna matrica brojeva (elemenata u polju) koji se s obzirom na promjenu koordinata među vektorima ponašaju na određeni način. Te brojeve zovemo komponentama tenzora u danoj bazi. U terminima multilinearnih funkcionala, komponente tenzora
tipa
su brojevi
.
Naime kod promjene baze
dualna baza se mijenja kontragredijentno,
,
a komponente tenzora
u novoj bazi su
.
Primjeri tenzora 2. reda u fizici su tenzor inercije u dinamici čvrstog tijela, tenzor polarizacije u optici, tenzor napetosti u teoriji elastičnosti, tenzor energije-impulsa u teoriji polja i Faradayev tenzor u elektrodinamici (u relativističkom formalizmu 4-vektora).