Tel Beer Ševa

Biblijske ruševine Megido, Hazor i Tel Beer Ševa
	Svjetska baština – UNESCO
	Izrael ; ; Tel Beer Ševa Lokacija Tel Beer Ševe u Izraelu
Godina uvrštenja:	2005. (29. zasjedanje)
Vrsta:	Kulturno dobro
Mjerilo:	ii, iii, iv, vi
Ugroženost:	ne
Poveznica:	http://whc.unesco.org/en/list/1108 UNESCO

Tel Beer Ševa (hebrejski: תל באר שבע) je ruševina drevnog grada u pustinji Negev, u južnom Izraelu, istočno od modernog grada Beer Ševa i zapadno od beduinskog naselja Tel Ševa. Za njega se vjeruje da je biblijski grad Be'er Ševa^[1] koji se više puta spominje u Tanakhu kada se opisuje rasprostiranje Izraelske zemlje (Eretz Yisrael): "od Beer Ševe do Dana" (Knjiga o Sucima 20:1-3 i Prva knjiga o Samuelu 3:19-21).

Ime grada potječe od hebrejskih riječi Tel ("gradina"), Be'er ("bunar") i Ševa što može značiti "sedam" ili "prisega".

Povijest

Arheolozi su pronašli dokaze o naseljenosti od bakrenog doba (oko 4000. pr. Kr.) do 16. stoljeća. Ovakva dugotrajna naseljenost je potrajala zahvaljujući obilju podzemnih voda, o čemu svjedoče mnogi bunari u okolici.

Beer Ševa se spominje u Knjizi Postanka (Post 21,22-34) gdje piše o Abrahamu i njegovu savezu s Abimelekom. Izak je sagradio oltar u Beer Ševi (Post 26,23-33). Jakov je sanjao ljestve koje dopiru do neba nakon napuštanja Beer Ševe (Post 28,10-15 i 46,1-7). Beer Ševa je pripadala teritoriju plemena Šimunova i Judina (Jš 15,28 i 19,2). Prorok Ilija je u Beer Ševi potražio sklonište nakon Izabeline naredbe da ga smaknu (1 Kr 19,3). Sinovi su proroka Samuela u Beer Ševi bili suci (1 Sam 8,2). Prorok Amos spominje Beer Ševu u govoru o idolatriji (Am 5,5 i 8,14).

Sama utvrda s citadelom potječe iz vremena Judejskog kraljevstva oko 10. stoljeća pr. Kr. Ulice tog grada su pravilna mreža s odvojenim područjima uprave, vojske, trgovine i stanovanja. Zbog toga se smatra prvim planiranim naseljem u ovom području. Znamenita je i velika cisterna i raskošan sustav navodnjavanja koji su isklesani u stijenama ispod grada. Na lokalitetu je otkriven i veliki "rogati" oltar koji je rekonstruiran, a koji ima nekoliko bogato ukrašenih kamenja koja su kasnije rabljena na drugim građevinama. On je vjerojatno ostatak starijeg paganskog hrama kojeg je tijekom vjerskih reformi porušio kralj Ezekija (Druga knjiga o Kraljevima 18:4).

Posljednji stanovnici Beer Ševe bili su građani Bizanta koji su napustili grad u sedmom stoljeću. Turci, koji su upravljali područjem Palestine od 16. stoljeća, nisu pokazivali veliko zanimanje za Beer Ševu. Grad je danas nacionalni park Tel Beer Ševa, a 2005. godine je, zajedno s gradovima Hazor i Megido, upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji.

Turistički vidikovac iznad Tel Beer Ševe
Gradska vrata
Rekonstrukcija "rogatog" oltara
Skladište
Podzemni kanal za vodu

Izvori

↑ Do ovog zaključka došao je arheolog prof. Yohanan Aharoni, koji je iskapao na ovom lokalitetu od 1969.-1976. god., zajedno s prof. Ze'ev Herzogom sa Sveučilišta u Tel Avivu

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Tel Beer Ševa.

[1] Do ovog zaključka došao je arheolog prof. Yohanan Aharoni, koji je iskapao na ovom lokalitetu od 1969.-1976. god., zajedno s prof. Ze'ev Herzogom sa Sveučilišta u Tel Avivu

[1]

Biblijske ruševine Megido, Hazor i Tel Beer Ševa
Svjetska baština – UNESCO

Izrael Tel Beer Ševa Lokacija Tel Beer Ševe u Izraelu
Godina uvrštenja:	2005. (29. zasjedanje)
Vrsta:	Kulturno dobro
Mjerilo:	ii, iii, iv, vi
Ugroženost:	ne
Poveznica:	http://whc.unesco.org/en/list/1108 UNESCO