Taupo
| |
|---|---|
 | |
| Lokacija | Sjeverni Otok |
| Površina | 616 km2 km² |
| Zapremina | 59 km3 km³ |
| Najveća dubina | 186 m m |
| Najveća širina | 33 km km |
| Najveća dužina | 46 km km |
| Vrsta jezera | kratersko jezero, oligotrofsko |
| Države |  Novi Zeland
|
Taupo je jezero smješteno na Sjevernom otoku Novog Zelanda. Sa površinom od 616 km2 je najveće novozelandsko jezero i drugo slatkovodno jezero po površini u Oceaniji iza jezera Murray na Novoj Gvineji.
Jezero ima opseg od oko 193 km, a najveća mu je dubina 186 m. Najveće su mu pritoke rijeke Waitahanui, Tongariro i Tauranga Taupo. Poznat je po pastrvama, uključujući uvežene potočne i kalifornijske pastrve. Na jezeru se nalazi otok Motutaiko od 11 hektara.[1][2]
Stvaranje jezera i vulkanske aktivnosti
Taupo se nalazi u kalderi koju je stvorila supervulkanska orupcija prije otprilike 26.500 godina. Prema geološkim nalazima, vulkan je erumpirao 28 puta u 27.000 godina. Uglavnom je izbacivao riolitsku lavu, iako je Mount Tauhara stvorena od dacitske lave.
Od svih tih erupcija je najpoznatija Hatepe erupcija iz 180. čije su efekte zabilježili kroničari u tadašnjoj Kini i Rimskom Carstvu.
Vanjske poveznice
Izvor
- ↑ Motutaiko Island, Department of Conservation.
- ↑ Laurence Cussen (1887). Lake Taupo, pp 328–331 in Notes on the Physiography and Geology of the King Country, Transactions of the Royal Society of New Zealand, 20, 317–332.