Svemirsko prostranstvo
Svemirsko prostranstvo, vanjski svemir ili ponekad samo svemir je praznina između nebeskih tijela, uključujući Zemlju.[2] Nije u potpunosti prazan, nego ga čini vakuum s vrlo malo čestica. Većinom je to vodik i helij u plazmenom obliku, zatim elektromagnetsko zračenje, magnetska polja, neutrina, svemirska prašina i kozmičke zrake. Osnova je temperatura 2,7 kelvina (K), kako je postavljeno pozadinskim zračenjem od Velikog praska.[3]
Za plazmu gustoće manje od jednog vodikovog atoma po prostornom metru i temperature milijuna kelvina u prostoru među galaksijama računa se da je većina barionske tvari u vanjskom svemiru. Lokalne koncentracije kondenzirale su se u zvijezde i galaksije. U većini galaksija promatranja daju dokaz da je 90% mase u nepoznatu obliku, zvanom tamna tvar, koja interaktira s drugom tvari preko gravitacijskih ali ne i elektromagnetskih sila.[4][5] Podatci pokazuju da najveći dio masa-energije u vidljivom svemiru je svemirska vakuumska energija koju astronomi označuju imenom tamna energija.[6][7] Međugalaksijski prostor zauzima veći dio obujma svemira, pa čak i galaksije i zvjezdani sustavi skoro se najvećim dijelom sastoje od prazna prostora.
Vidi
Izvori
- ↑ http://www.srh.noaa.gov/srh/jetstream/atmos/layers.htm
- ↑ Dainton, Barry (2001), "Conceptions of Void", Time and space, McGill-Queen's Press, ISBN 0-7735-2306-5, str. 132–133.
- ↑ Chuss, David T. (26. lipnja 2008.), Cosmic Background Explorer, NASA Goddard Space Flight Center, http://lambda.gsfc.nasa.gov/product/cobe/, pristupljeno 27. travnja 2013.
- ↑ Freedman, Roger A.; Kaufmann, William J. (2005), Universe (seventh ed.), New York: W. H. Freeman and Company, ISBN 0-7167-8694-X, str. 573, 599–601.
- ↑ Trimble, V. (1987). "Existence and nature of dark matter in the universe". Annual Review of Astronomy and Astrophysics 25: 425–472. Bibcode 1987ARA&A..25..425T. doi:10.1146/annurev.aa.25.090187.002233
- ↑ {{
- if:
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},|Citiranje web},
]]}},