Sušćepan (Herceg Novi, Crna Gora)

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Za druga značenja, pogledajte Sušćepan.
Sušćepan
Položaj
Sušćepan na zemljovidu Crna Gora
Sušćepan
Sušćepan

Sušćepan na karti Crne Gore
Regija Boka kotorska
Općina/Grad Herceg Novi
Najbliži (veći) grad Herceg Novi
Zemljopisni podaci
Površina km2
Nadmorska visina 0 m
Koordinate 42°28′03″N 18°30′27″E / 42.4675°N 18.5075°E / 42.4675; 18.5075
Stanovništvo
Broj stanovnika (2003.)
Ostalo
Pošta

Sušćepan je naselje u crnogorskoj općini Herceg Novome.

Povijest

Naziv mjesta sugerira da je izvorna predromanička crkva bila posvećena sv. Stjepanu. Arhivski izvori koji ju spominj nisu sačuvani. U selu se nalazi crkva sv. Stjepana. Kad je građena u 19. st., pronađeni su fragmenti predromaničke kamene plastike datirani u 11. stoljeće. Izvorni položaj crkve nije poznat. Kad je crkva rekonstruirana 1898. ploče koje su bile u zvoniku premještene su postolje stola u porti crkve te poslije u zapadni dio sjevernog i južnog zida crkve. Ploče krasi pleter.[1]

Selo nema svoje pravo središte. Seljani su se okupljali u prošlosti oko izvora Bostanja, danas kaptirana, a prostora oko njega popločana i s pižulom za sjedenje. Blizu tog izvora su izvori Smokovac i Zirine.[2]

Legende i teorije

Prema legendi, bosanski kralj Tvrtko je gradio crkvu sv. Stjepana u središtu Herceg Novoga, grada koji je osnovao. Za to je angažirao najpoznatije majstore iz Kotora i Dubrovnika. No kamen za građu je nestao jednog dana a pojavio se na oko poldrug kilometra od grada, na današnjem mjestu. Kralja su svjetovali neka tu da izgraditi crkvu što se i napravilo. Legenda kaže da je oko crkve niklo naselje koje je dobilo ime po sv. Stjepanu.[2]

Arhitekt Marin Đurašin (1954. – 2000.) smatrao je da je cijela Boka kotorska bila drevna Troja, a Sušćepan njenim središtem. Svoju tezu zapisao je u knjigu, ali je umro pa nije dospio objaviti knjigu. Teza je ostala bez jačeg odjeka u javnosti.[2]

Stanovništvo

Broj stanovnika prema popisima:[3]

  • 1948. 98
  • 1953. 102
  • 1961. 108
  • 1971. 95
  • 1981. 113
  • 1991. 132 130
  • 2003. 556 492

Nacionalni sastav po popisu 2003.[4]

  • Ukupno: 492
  • Srbi - 253
  • Crnogorci - 90
  • Romi - 30
  • Muslimani - 10
  • Hrvati - 8
  • Jugoslaveni - 8
  • Bošnjaci - 5
  • Slovenci - 1
  • Mađari - 1
  • Makedonci -1
  • Albanci - 1
  • nepoznato - 33

Izvori

  1. Miloš Daković: Sušćepan kod Herceg Novog, Crkva Sv. Stefana, skulptura, anonim (XI v.).. Leksikon likovne umjetnosti Crne Gore. CANU. Pristupljeno 16. studenoga 2025.
  2. 2,0 2,1 2,2 S. Kosić: Selo Sušćepan centar drevne Troje? . Boka News. 28. lipnja 2020. Pristupljeno 16. studenoga 2025.
  3. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2003, podaci po naseljima. Podgorica: Republički zavod za statistiku. rujan 2005. COBISS-ID 8764176.
  4. Knjiga 1, Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Podgorica, rujan 2004, ISBN 978-86-84433-00-0