Stjepan Batinović

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
Stjepan Batinović
Datoteka:Stjepan Batinovic.jpg
Rođen 26. prosinca 1912.
Duži
Umro 18. srpnja 1981.
Hrasno
Zaređen 20. veljače 1938.
Portal: Kršćanstvo

Mons. Stjepan Batinović (Duži, 26. prosinca 1912. - Hrasno, 18. srpnja 1981.) bio je rimokatolički svećenik, dugogodišnji župnik župe Hrasno, urednik časopisa Dumo i njegov narod, te utemeljitelj Svetišta Kraljice mira u Hrasnu.

Životopis

Rođen je u Dužima, tada gradačka, sada neumska župa u Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji. Imao je devetero braće i sestara. Osnovnu je školu pohađao u Topolom, a nižu i višu gimnaziju u travničkom sjemeništu od 1925. do 1933. Bogosloviju je pohađao u Sarajevu od 1933. do 1938.

Za svećenika je zaređen u Sarajevu 20. veljače 1938. Kao kapelan je službovao u Prenju (1938.-1939.) i Stocu (1939. – 1941.) Od 1941. do 1947. službovao je u župi Trebimlja, a 8. siječnja 1947. biskup dr. Petar Čule ga premješta u Hrasno da neko vrijeme upravlja i župom Gradac. Godine 1965. imenovan je dekanom Hrašanjskog dekanata. Na prijedlog biskupa Čule, 24. siječnja 1977. papa Pavao VI. uvršata ga u "papinsku obitelj" počastivši ga naslovom kućnog prelata. Župnikom u Hrasnu ostaje sve do 24. rujna 1980. kada je razriješen službe na vlastitu molbu.

Odlaskom u mirovinu, na rastanku od vjernika, u časopisu Dumo i njegov narod (koji je uređivao) napisao je:

„Nadam se da će čitatelji Vjesnika razumjeti kako sam u ovim časovima duboko potresen. Nije mi se jednostavno rastati s narodom kojemu sam ja u dubini svoje duše bio odan i posvećen sa svim svojim bićem. Za taj narod sam živio i djelovao.”
(Dumo i njegov narod, 1981., 2. stranica)


Umro je 18. srpnja 1981., a pokopan je u svećeničkoj grobnici u svetištu.[1]

Svetište Kraljice mira u Hrasnu

Datoteka:Spomenik don Stjepanu Batinovicu.JPG
Spomenik don Stjepanu Batinoviću
u Svetištu Kraljice mira u Hrasnu
Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Svetište Kraljice mira u Hrasnu

U svom dugogodišnjem radu i nastojanju da župu pretvori u duhovno svetište biskupije uspijeva 1977. kada župa Hrasno postaje biskupijsko svetište Kraljice mira koja se slavi druge nedjelje mjeseca svibnja. Tadašnji mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjski biskup Petar Čule odobrava da se Blažena Djevica Marija slavi kao Kraljica mira u Hrasnu, biskupijskom marijanskom svetištu. Iste godine na vrhu Gradine postavljen je brončani kip Gospe Kraljice mira, rad kipara Ante Starčevića[2] čija uzdignuta ruke simbolizira traženje blagoslova od Boga za svakoga koji joj se utječe. Blagoslovom kipa 8. svibnja 1977. i službeno je otvoreno svetište.

Izdavačka i spisateljska djelatnost

Svećenička grobnica u svetištu

Osim opsežnog pastoralnog rada, don Stjepan se upustio i u spisateljsko-izdavačku djelatnost. Kroz petnaest godina intenzivne izdavačke djelatnosti izdao je 45 knjiga raznovrsna oblika i sadržaja, a niže je izbor iz djela.

O Hrasnu je izdao dvije knjige:

  • "Hrasno sa okolinom kroz vjekove u vjerskom pogledu" (izdao Don Stjepan Batinović, župnik, prigodom 200. godišnjice župe Hrasno, Donje Hrasno, 1964.)
  • "Kraljica mira - Hrasno" (napisao don Stjepan Batinović, izdao Župni ured Mokošice, Donje Hrasno, 1978.)

Bavio se i prevođenjem, uglavnom s francuskoga i njemačkog jezika a od 1965. do 1979. godine izdao je sljedeće knjige i brošure:

  • P. Rosche, "Život u Božjoj ruci" (s njemačkog preveo i izdao don Stjepan Batinović, Donje Hrasno, 1965.)
  • Ferdinand Lelotte, "Božić, naša nada!" (preveo i izdao don Stjepan Batinović, Donje Hrasno, 1967.)
  • Ferdinand Lelotte, "Uskrs, naša radost!" (preveo i izdao don Stjepan Batinović, Donje Hrasno, 1967.)
  • Narodni guslar (don Petar Vuletić-Šjor), "Hrvatsko narodno hodočašće u Rim u »Godini vjere« 1967." (izdao don Stjepan Batinović, Donje Hrasno, 1967.)
  • Dr. Čedomil Čekada, "Crkva, svećeništvo, svećenici." (izdao don Stjepan Batinović, Donje Hrasno-Đakovo, 1967.)
  • Dr. Čedomil Čekada, "Crkva, svećenstvo, svećenici" II. dio. (izdao don Stjepan Batinović, Donje Hrasno-Đakovo, 1968.)
  • Ferdinand Lelotte, "Zvijezdo Jutarnja" (preveo don Mirko Skorin, izdao don Stjepan Batinović, Donje Hrasno, 1969.)
  • don Petar Vuletić-Šjor, "Čuvar Svetog Groba" (pjesmica u narodnom desetercu) (izdao don Stjepan Batinović, Donje Hrasno, 1970.)
  • Dr. Čedomil Čekada, "Kuća na kamenu" (izdao don Stjepan Batinović, Donje Hrasno, 1970.)
  • Dr. Ivo Humski, "Božji svjedoci" (izdao don Stjepan Batinović, Donje Hrasno, 1971.)
  • Ratko Perić, "Iz trebinjskih susreta" (Razmatranja i doživljaji iz župničkih dana u Trebinju (1971.-1974.)). (Izdao Župski ured Donje Hrasno, 1974.)
  • Petar Vuletić, "U se vrijeme godišta" i "Gospin plač". (izdao Župni ured Donje Hrasno, 1975.)
  • Dr. Čedomil Čekada, "Za Crkvu; za Papu!" (izdao Don Stjepan Batinović, Donje Hrasno-Đakovo, 1975.)
  • Dr. Čedomil Čekada, "Pšenica i kukolj na Božjim njivama". (izdao don Stjepan Batinović, Donje Hrasno-Đakovo, 1979.)

Izvori

  1. ↑ U četvrtak promocija zbornika „Stjepan Batinović – svećenik vjere“ (preuzeto 1. veljače 2016.)
  2. ↑ Svetište Kraljice mira na stranicama župe sv. Ivana apostola i evanđelista, Mostar (preuzeto 27. svibnja 2013.)
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Stjepan_Batinović&oldid=200805"