Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Srebrov nitrat

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Srebrov nitrat
Strukturna formula
Svojstva
Sistemsko ime Srebrov nitrat
Molekulska formula AgNO3
Molarna masa 169,87 g/mol (bezvodni)
404,00 g/mol (nonahidrat)
Izgled bijeli kristali
CAS broj 7761-88-8
Gustoća 4,35 g/L (bezvodni)
Topljivost u vodi vrlo topljiv (2,16 kg/L pri 20 °C)
Talište 212 °C
Vrelište 444 °C (razgradnja)

Srebrov nitrat (srebrov(I) nitrat) je sol srebra kemijske formule AgNO3. Zbog svoje velike topljivosti u vodi i drugim polarnim otapalima, puno manje osjetljivosti na svjetlost od srebrovih halida, kao i niže cijene zbog manjih troškova proizvodnje, koristi se kao univerzalni prekursor za sintezu mnogih drugih spojeva srebra.

Svojstva

Srebrov nitrat kristalna je tvar bijele boje. Talište mu je pri 212 °C, a vrelište pri 444 °C uz razgradnju na elementarno srebro, dušikov(IV) oksid i kisik

2AgNO3 → 2Ag + O2↑ + 2NO2

Relativno je stabilan na svjetlost. Dobro se otapa u vodi i drugim otapalima. Nije higroskopan, za razliku od npr. srebrovog fluoroborata ili perklorata.

Sinteza

Srebrov nitrat može se jednostavno pripraviti reakcijom metalnog srebra s dušičnom kiselinom:

Ag + 2HNO3 → AgNO3 + NO2↑ + H2O

Reakciju je potrebno izvoditi u digestoru zbog razvijanja dušikovih oksida[1].

Uporaba

Prekursor za sintezu drugih spojeva srebra

Pri izradi fotografskog filma otopina srebrovog nitrata se miješa s otopinom halidne soli natrija ili kalija čime nastaje netopljivi srebrov halid in situ u fotografskom gelu koji se nanosi na vrpce od tri-acetata ili poliestera.
Srebrov nitrat se također koristi za pripravu nekih eksploziva kao što su srebrov fulminat, srebrov azid i srebrov acetilid.
Reakcija srebrovog nitrata s lužinom daje tamno sivi srebrov oksid:

2AgNO3 + 2NaOH → Ag2O + 2NaNO3 + H2O

Odvajanje halidnih aniona

Kation srebra, Ag+, brzo i ireverzibilno reagira s halidnim anionima čime nastaje netopljivi srebrov halid, koji je obično kremasti talog. Ova se reakcija uobičajeno koristi u anorganskoj i analitičkoj kemiji kod odvajanja halidnih aniona:

Ag+ (aq) + X (aq) → AgX (s)

gdje je X = Cl, Br, ili I.

Izvori