Somalijski građanski rat naziv je za niz dugogodišnjih, međusobno kratkotrajno isprekidanih oružanih sukoba od kraja 1980-ih do danas s elementima građanskoga rata u istočnoafričkoj državi Somaliji. Početak dugotrajnog sukoba predstavlja tzv. Somalijski ustanak, dvadesetogodišnji gerilski rat islamskih ekstremističkih skupina protiv komunističke vojne hunte na čelu sa diktatorom Siadom Barreom. Unutardržavni sukob intezivirao se ponovno 2006. godine, djelovanjem združenih islamističkih snaga Al-Kaide i Islamske Države protiv mirovnih misija Afričke unije i međunarodnoga savezništva na čelu sa Sjedinjenim Državama u sklopu Svjetskog rata protiv terorizma
Sukobu pogoduje i netrepeljivost većinskog muslimanskog i arapskog stanovništva prema vjerskim i etničkim manjinama, napose etiopskim kršćanima, kao i granični i međudržavni sporovi sa susjednim državama (pitanje Somalilanda i drugih samoproglašenih teritorija), Arapsko proljeća, uspon Islamske Države i radikalnog islamskog terorizma.
U razdoblju između 1991. i 2011. prema procjenama je poginulo između 350 i 500 tisuća vojnika i civila, a raseljeno je i prognano više od milijun ljudi, pretežno Somalijaca i Etiopljana.