Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Smiljan Reljić

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Smiljan Reljić (Šibenik, 23. veljače 1958.), hrvatski političar. Bivši ravnatelj Službe za zaštitu ustavnog poretka (SZUP-a, današnje SOA-e), pomoćnik ministra unutarnjih poslova te voditelj Nadzorne službe Ureda za nacionalnu sigurnost (UNS-a). Po struci diplomirani pravnik.[1][2]

Životopis

Djed po ocu Josip Reljić Vizzulin doselio je iz Kaštela u drniški kraj gdje se počeo baviti vinarstvom i ugostiteljstvom. Vjerojatno pod utjecajem narodnjaštva je samo prezime Reljić. U Drnišu završio osnovnu školu, u Šibeniku srednju školu, Pravni fakultet u Zagrebu. Od 1985. u Drnišu radi u lokalnom kamenolomu Kalun. Jedan je od prvih članova HDZ-a. U Drnišu je osnovao krajem 1989. HDZ-ovu podružnicu u Drnišu. Na prvim slobodnim i demokratskim izborima u Hrvatskoj uvjerljivo je pobijedio u svome kraju i postao saborski zastupnik u Vijeću općina. U Drnišu je bio tajnik za opću upravu. Godine 1990. izabran je za predsjednika Izvršnog vijeća općine Drniš. Kad je izbila balvan-revolucija, imenovan je predsjednikom drniškog Kriznog štaba. 1. rujna 1991. preselio se u Zagreb na nagovor predsjednika Tuđmana jer je dobio posao u MUP-u kao pomoćnik ministra za javnu sigurnost. Dva tjedna potom Drniš je okupiran. U MUP-u je bio osnivač i šef kriminalističke policije, a od 1992. godine na čelu SZUP-a. Za njegova mandata ističu se dvije akcije, operacija Labrador i akcija Zenit. Bio je jedan od pregovarača na zadnjim pregovorima s pobunjenim Srbima pred kraj rata, s njim su bili Ivić Pašalić, Vesna Škare-Ožbolt, general Stipetić. Uvečer 3. kolovoza vratili su se s neuspješnih pregovora u Ženevi gdje s pobunjenici nisu pristajali na uvjete čak i uz nerazumno širokogrudni plan Z4, na što je predsjednik Tuđman najavio Oluju. Promjenu vlasti 2000. godine je preživio na položaju i ostao je policiji. U jednom od mnogih proživljenih prevrata, u kojima je nekako i on bio i sudionik i osobno ga se diralo, odlučio je da više ne želi raditi taj posao te svojom voljom umirovio se 2002. godine. Nakon odlaska u mirovinu, Reljić se posvetio vinogradarstvu i vinarstvu. Uzgaja pošip na južnim stranama planine Promine. Godine 2015., za svoj pošip Vizzulin na Zavodu za vinarstvo dobio je ocjenu vrhunskoga vina.[1]

Izvori

  1. 1,0 1,1 Šibenski Priča iz Drniša Bivši ravnatelj Tuđmanove Službe za zaštitu ustavnog poretka prisluškuje kako njegov pošip vrije i otkriva zašto je iz politike otišao u vinograd. Razgovarala Meri Šilović. 20. kolovoza 2017. (pristupljeno 18. studenoga 2017.)
  2. Maxportal Smiljan Reljić, bivši šef tajne službe: ”Pratili smo novinare jer su surađivali s agresorom Razgovarao Ivica Marijačić/Hrvatski tjednik. 17. siječnja 2016. (pristupljeno 18. studenoga 2017.)