Skok s motkom je atletska sportska disciplina koja podrazumjeva upotrebu savitljive motke kako bi se preskočila letvica postavljena na što većoj visini. Skakanje s motkom poznavali su drevni Grci, kao i Krećani i Kelti. Skok motkom je jedina disciplina u kojoj se upotrebljava pomagalo kako bi se preskočila određena visina. Kako povijesničari tvrde, podrijetlo ove discipline možemo pratiti do drevnih vremena Stare Grčke. Postaje službeno disciplina 1812. godine, u vrijeme održavanja prvih atletskih susreta u Engleskoj, a pojavljuje se i u prvenstvima sveučilišta Cambridge, 1857. godine. Skok s motkom je dio olimpijskog programa od prvih Olimpijskih igara 1896. Skok motkom za žene je postala olimpijska disciplina u Olimpijskim igarama 2000.
Današnje motke za skakanje se izrađuju slaganjem slojeva fiberglasa obloženih plastikom oko metalne jezgre. One su blago iskrivljene da bi atletičaru dale veći odraz.
Svjetski rekorder u konkurenciji muškaraca je Renaud Lavillenie koji je 2014. godine u Donjecku u Ukrajini preskočio 6,16 metara, čime je oborio dugovječni rekord Sergeja Bubke. [1]Bubka je držao rekord sa skokom preko 6,15 metara još od 1993., a Francuz je visinu od 6,16 u njegovoj Ukrajini preskočio iz prvog pokušaja. Svjetski rekorder među ženama je Jelena Isinbajeva koja je 2008. u Zürichu skočila 5,06 m.
