Sjeverni Donjec
 | |
| Duljina | 1.053 [1] km |
| Nadm. visina izvora | 980 m |
| Prosječni istjek | 360 m3/s |
| Površina porječja | 96.900[1] km2 |
| Izvor | 50°57′52″N 36°54′9″E / 50.96444°N 36.9025°E Belgorodska oblast, Rusija |
| Ušće | 47°36′1″N 40°53′48″E / 47.60028°N 40.89667°E Rijeka Don, Rostovska oblast, Rusija |
| Države |  Rusija,  Ukrajina
|
| Gradovi | Belgorod, Lisičansk, Kamensk-Šahtinsk[1], Sjeverodonjeck |
| Slijev | crnomorski |
 | |
Sjeverni Donjec (ukrajinski: Сіверський Донець, ruski: Северский Донец) je četvrta po duljini rijeka u Ukrajini, te desna pritoka Dona. Važna je za prijevoz ugljena iz Donjeckog bazena.
Hidrografija
Sjeverni Donjec izvire na Srednjoruskoj visoravni u Belgorodskoj oblasti, zatim teče prema jugu kroz Istočnoeuropsku nizinu. Nakon što prođe grad Belgorod ulazi u Ukrajinu, dotiče istočno od Harkova, gdje naglo zavija prema jugozapadu i ponovo se vraća u Rusiju. Nakon toga ponovo pravi veliki luk i teče na jugoistok praveċi velike meandre kroz istočnu Ukrajinu.
U svom donjem dijelu toka nekih 50 km, rijeka tvori granicu između Ukrajine i Rusije, sve do grada Donjecka kod kojeg ulazi u Rusiju. Kod mjesta Ust-Donjeck u Rostovskoj oblasti ulijeva se u rijeku Don.
Sliv rijeke sa pritokama zauzima površinu od oko 98.900 km2 i proteže se od Belgorodske Oblasti u Rusiji, preko istočne Ukrajine do Rostovske Oblasti i drugi je po površini riječni sliv u Ukrajini.
Zbog pomanjkanja dotoka vode u ljetnim mjesecima, duž rijeke izgrađena su brojna akumulacijska jezera, a 1970-ih izgrađen je sustav kanala do Dnjepra, kojim se dio voda prebacuje u Sjeverni Donjec.
Rijeka je zaleđena od prosinca do kraja ožujaka.
Plovnost
Izgradnjom 6 ustava omoguċena je plovnost ove rijeke sve do ukrajinskog grada Sjeverodonjecka nekih 220 km prije svog ušća u Don.
Izvori
Vanjske poveznice
| |||||||||||||
Nedovršeni članak Sjeverni Donjec koji govori o rijeci treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.