Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Siniša Vuković

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Siniša Vuković (Cambridge[nedostaje izvor], 1. studenog 1973.) hrvatski je pjesnik, esejist, putopisac, dijalektolog, jezikoslovac, prevoditelj, književni i glazbeni kritičar, skladatelj, dirigent.

Životopis

Odrastao je u Selcima na otoku Braču gdje se i školovao. Studirao je hrvatski i talijanski jezik s književnostima na Filozofskom fakultetu u Splitu. Tekstove je objavljivao u najuglednijim hrvatskim listovima i časopisima: dnevnicima Slobodnoj Dalmaciji, Jutarnjem listu i Vjesniku, zatim tjednicima: Nedjeljnoj Dalmaciji, Hrvatskom slovu, Fokusu, Hrvatskom fokusu i Vijencu, te časopisima: Republici, Forumu, Mogućnostima, Dubrovniku, Novoj Istri, Zadarskoj smotri, Quorumu i Hrvatskim obzorjima. U znanstvenom časopisu Čakavskoj riči objavljuje dijalektološke stručne članke i čakavsku poeziju (poema Nisan se rodi za igrat na buće i sonetni vijenac Put križa). Glazbene kritike, osvrte i komentare objavljivao je i na Hrvatskom radiju, te u listu Hrvatskog društva skladatelja Cantus. Član je Društva hrvatskih književnika i Hrvatskog društva skladatelja. U rujnu 2013. godine prvi put je izabran za predsjednika Društva hrvatskih književnika, ogranak Split, a u svibnju 2017. povjeren mu je i drugi mandat. Autor je ukupno 23 knjige.

Knjige

  • Ričnik selaškega govora, Laus, Split, 2001., čakavski rječnik,
  • Diladur, Laus, Split, 2001., zbirka čakavskih pjesama,
  • Kartulina sa škoja, Književni krug Split, Split, 2002., zbirka čakavskih pjesama,
  • Triptih za Verdija, Naklada Bošković, Split, 2002., glazbeni feljtoni, eseji i kritike,
  • Zbor pučkih crkvenih pjevača Podstrane, Podstrana, 2002., etnomuzikološka monografija,
  • Pivači Salone, Solin, 2002., etnomuzikološka monografija,
  • Uzimanje mjere, samizdat, Split, 2003., književne kritike,
  • Lumin pril tabernakulon, samizdat, Split, 2003., zbirka čakavskih pjesama,
  • Verši na Selcih, florilegij selačkog pjesništva XX. stoljeća, samizdat, Selca, 2005.,
  • Kvoška i piplići, Napredak, Split, 2006., zbirka čakavskih stihova,
  • Kušnja pamćenja, Matica hrvatska, Split, 2006., književne kritike,
  • Petrada, Društvo hrvatskih književnika, Zagreb, 2007., zbirka čakavskih stihova,
  • Hrvatsko katoličko glazbeno društvo Podstrana 1907. – 2007., Podstrana, 2008., muzikološka monografija,
  • Partitura i štapić, Naklada Bošković, Split, 2009., glazbeni eseji,
  • Dalmatinsko evanđelje, Slobodna Dalmacija, Split, 2010., feljtoni o dalmatinskim baštinskim temama i
  • Ruža solista, Naklada Bošković, Split, 2011., glazbeni eseji.
  • Aida, Hrvatsko narodno kazalište, Split, 2017., muzikološka monografija.
  • Čakavski pištular I., samizdat, Split, 2018., prijevod dijela Novog zavjeta na čakavski (poslanice).
  • Čakavski pištular II., samizdat, Split-Selca, 2018., prijevod dijela Novog zavjeta na čakavski (poslanice).
  • Čakavski pištular III., samizdat, Split-Bol-Selca, 2018., prijevod dijela Novog zavjeta na čakavski (poslanice).
  • Čakavski pištular IV., samizdat, Split-Solin, 2019., prijevod dijela Novog zavjeta na čakavski (poslanice).
  • Čakavski pištular V., samizdat, Selca, 2019., prijevod dijela Novog zavjeta na čakavski (poslanice).
  • Muka po Mateju i po Ivanu, samizdat, Split-Selca, 2019., etnomuzikološka monografija i partitura.

Uredio je, za tisak pripremio i predgovorom ili pogovorom popratio više zbirki suvremene čakavske lirike, a autor je tekstova niza programskih knjižica za operne premijere u HNK Split. Kolekcionar je Biblija na različitim jezicima i pismima, te njegova privatna biblioteka sadrži oko 300 knjiga na više od 120 jezika i pisama. U sklopu "Dana kršćanske kulture" 4. travnja 2017. u Gradskoj knjižnici "Marko Marulić" upriličio je iznimno zapaženu izložbu ove svoje zbirke pod imenom: "Kip Biblije, tijelo jezika sa sviju kontinenata", koja je bila postavljena i u Državnom arhivu u Vukovaru u ožujku i travnju 2018. godine. Ista izložba bila je predstavljena u bračkim Selcima u srpnju i kolovozu 2018. godine, u Bolu u rujnu, u Zagrebu u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu na Kaptolu u povodu Međunarodnog znanstvenog skupa u povodu 50. obljetnice Zagrebačke Biblije (26. - 28. rujna 2018.), te u galeriji "Zvonimir" u Solinu u travnju 2019. godine. Preveo je na čakavski idiom bračkih Selaca kompletan Novi zavjet, te dio starozavjetne Knjige postanka, Pjesmu nad pjesmama, Tužaljke Jeremije proroka, Propovjednika i Psaltir, povodeći se za latinskom Vulgatom i uz konzultaciju svih hrvatskih, srpskih i slovenskih prijevoda, provodeći podjelu na naslove i podnaslove iz "Jeruzalemske Biblije" fra Bonaventure Dude i fra Jerka Fućaka. U časopisu "Zadarska smotra" objavio je vlastite čakavske prijevode sviju evanđeljâ: Evanđeje po Mati (2018.), Evanđeje po Markotu (2018.), Evanđeje po Luki (2019.) i Evanđeje po Ivotu (2019.). Autor je i izložbe kamenarskog alata "Stinja ol duha", koja je bila postavljena u izložbenom salonu u Selcima (15. VII. - 31. VII. 2019.), na kojoj su bili izloženi klesarski i kavadurski alati i oruđa uspomoć kojih se kamen "brao" u kamenolomima (petradama, kavama) i kasnije obrađivao i ugrađivao.

Glazba

U glazbenom smislu djeluje prije svega kao skladatelj i dirigent. Autor je nekoliko moteta za muški zbor i soliste a capella, te čitavog niza liturgijskih pjesama za mješoviti zbor uključujući i Misu Gospe od Karmena, građenu prema motivima pučkog pjevanja bračkih Selaca. Skladao je niz dalmatinskih klapskih pjesama, na vlastite i tuđe stihove, a obradio je i mnoge popularne pjesme za puhački orkestar. Etnomuzikološki interes osjeća ponajprije za baštinu svojih Selaca, otoka Brača u cjelini; a bavi se i proučavanjem operne baštine hrvatskih skladatelja i poviješću opere u HNK Split. Radio je kao nototekar u Orkestru hrvatske ratne mornarice u Splitu, te vodio zborove "Marjan" i "Chorus Spalatensis" iz Splita, župski zbor "Gospe od Otoka" i "Pivače Salone" iz Solina, te mješoviti zbor KUD-a "Jozo Bodlović" iz Bola. Osnovao je mješoviti župski Zbor Krista Kralja u Selcima (1996.)[1] s kojim je snimio trostruki CD Ispovid’te se na kojem se predstavlja kompletno glagoljaško pjevanje Selaca ("Verbum", 2008.). Bio je voditeljem Pučkih crkvenih pjevača s Kamena, te klapa "Arja"/"Dental Centar Marušić" iz Vranjica, "Solin" iz Solina, "Kamen" s Kamena, "Brodosplit" iz Splita, "Lesina" iz Jelse, "Serpentina" iz Splita i "Mrduja" iz Milne s kojom je snimio nosač zvuka Duše naše kartolina (2008.). S muškim vokalnim ansamblom "Chorus Spalatensis" snimio je CD Pred tobom Bože (2017.), na kojem su predstavljene sakralne skladbe hrvatskih autora i obrade pučkih crkvenih pjesama na području Srednje Dalmacije, kojih je većinu sam melografirao i obradio. Od prosinca 2011. do kolovoza 2013. godine bio je dirigent Puhačkog orkestra KUD-a "Hrvatski sastanak 1888" iz Selaca s kojim je održao niz zapaženih koncerata. Knjiga Ruža solista (nakon knjige Partitura i štapić) drugi je dio Teatrološke tetralogije u kojoj kani – dakle, ukupno u četiri sveska – prikazati panoramski pregled povijesti opere u Splitu. Nakon ove knjige slijede još Opera(cija) kazališta i Dnevnik kazališnog broda. Pri dovršetku je i knjiga Heksakord Splitskog ljeta, u kojoj se donosi kronologija opernih zbivanja na uglednom splitskom i hrvatskom ljetnom festivalu, dok će u knjizi Splitske ljetne primjedbe okupiti opširnije razgovore s glavnim akterima, koji su svojim djelovanjem, i ljubavlju, pratili i obilježili pet i pol desetljeća festivala Splitske ljetne priredbe, odnosno Splitskog ljeta. U realizaciji je i projekt knjige na talijanskom jeziku, Italia e Talia, u kojoj će publicirati svoje interdisciplinarne eseje pisane o 80-tak predstava odgledanih na 50-tak talijanskih opernih pozornica. Radi na projektima Atlas dalmatinskih nadimaka i Splitski čakavski rječnik, a autor je i koncepcije za Enciklopediju Splitske opere.

Živi i djeluje u Splitu, a često je u svojim bračkim Selcima.

Ostalo

Izvori