Sihanaka ili Antisihanaka, jedan od 18 naroda Madagaskara s 508.000[1] pripadnika (2,4% stanovnika države)[2], koji žive na sjeveroistoku središnje malgaške visoravni oko jezera Alaotre. Njihovo ime na malgaškom znači ljudi iz močvare[1], jer je kraj oko jezera Alaotre bio izrazito močvaran sve donedavno.[1] Većinom su ratari i ribari.[3] Kao i većinski Merine i susjedi Betsileo govore malgaškim makrojezikom, ali posebnim dijalektom.[3] Pretežno ispovijedaju kršćanstvo i animizam.
Povijest
Sihanake su bili samo jedan plemenski klan Antaisaka[3], jednog od malgaških plemena koje je živjelo u južnim močvarnim krajevima na jugoistoku oko grada Vangaindrana kraj ušća rijeke Mananare u Indijski ocean. Prema njihovoj usmenoj predaji sredinom 18. stoljeća njihov plemenski klan odlučio se odseliti iz tog kraja na malgašku visoravan, u kraj oko današnjeg mjesta Masianake južno od ozemlja plemena Merina. Vremenom su se preselili sjevernije, na zemlju gdje danas žive oko jezera Alaotre. U 19. stoljeću pokorili su ih zapadni susjedi i uključili u svoje Kraljevstvo Merina.[3]
Zemljopisna rasprostranjenost
Granice njihova ozemlja nisu precizno definirane. Kraj u kojem žive do sjevera dopire do zemlje Antambahoaka, na istoku do zemlje naroda Betsimisaraka, na jugu do krajeva u kojima živi narod Bezanozano i na zapadu do krajeva naroda Merina. Njihova neformalna prijestolnica je grad Ambatondrazaka. Ostala mjesta povijesnog značaja za njih su Imerimandroso, Tanambe, Ambohijanahari i Amparafaravola.
Sihanake imaju mnogo sličnosti sa susjednim Merinama i oni kao Merine uzgajaju rižu u navodnjavanim poljima.[2] Sve grobove ukrašavaju do 10 metara visokim drvenim štulama (jiro).[3][4]
Izvori
]]}},
- if:
]]}},
- if:
]]}},
- if:
]]}},