Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Savo Kostadinovski

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Savo Kostadinovski

Rođenje 30. svibnja 1950.
Gornje Botušje, Sjeverna Makedonija
Zanimanje Književnik, putopisac i prevoditelj
Portal o životopisima

Savo Kostadinovski (mak.: Саво Костадиновски) (Gornje Botušje, 30. svibnja 1950.) je makedonsko-njemački književnik, putopisac i prevoditelj. Piše poeziju i prozu za djecu, mlade i odrasle, na makedonskom i njemačkom jeziku, a djela su mu objavljena i na srpskom i rumunjskom jeziku.[1][2][3]

Životopis

Njegovo rodno selo je Gornje Botušje, koje se nalazi u blizini Makedonskog Broda, u današnjoj Sjevernoj Makedoniji. U njemu i Gostivaru je išao u osnovnu školu. Nakon katastrofalnog potresa u Skoplju 1963, živio je u Beogradu, Slavonskom Brodu, Zagrebu i drugim mjestima bivše Jugoslavije. Od 1971. živi i radi u Njemačkoj – nakon Münchena, Würzburga i Frankfurta na Majni od 1973. u Kölnu. Dopisno je završio Srednju mašinsku školu na Radničkom sveučilištu "Novi Beograd", a u Kölnu stekao zvanje tehničkog inženjera trećeg stupnja.[4]

Objavio je više knjiga pjesama, kratkih priča, eseja, prijevoda i novinarskih tekstova. Njegova su djela objavljena na nekoliko jezika i zastupljena u brojnim antologijama, a poezija i proza za djecu u školskim udžbenicima u Sjevernoj Makedoniji.[4]

Dobitnik je mnogih nagrada i pohvala, uključujući "Iseljeničku diplomu" Matice iseljenika Makedonije 1993, u okviru "Struških večeri poezije", i "Blagodarnica za iselenikot" makedonske Agencije za iseljeništvo 2020.[5] Vođen putopisnim nagonom, putovao je Europom, Sjevernom Amerikom, Australijom, Indijom, Tibetom, Kinom i Senegalom.

Savo Kostadinovski je član Društva makedonskih pisaca,[6] Udruženja književnika Njemačke, Udruženja književnih prevoditelja Makedonije i Udruženja novinara Makedonije.

Djela

Datoteka:Savo Kostadinovski na Mostovi vo Struga.jpg
Savo Kostadinovski na "Struškim večerima poezije"
Savo Kostadinovski i njemački slavista Wolf Oschlies

Knjige pjesama za djecu i mlade

  • Ljeto u rodnom kraju (Detska radost, Skoplje, 1980)[7]
  • Čežnje (Dom kulture "Kočo Racin”", Skoplje, 1989)
  • Djeca svijeta (Dom kulture "Kočo Racin", Skoplje, 1990)
  • Kavez bez ptica – Od Botušja do Kölna (Pečalbarski denovi, Vevčani, 1990)
  • Pjesme – deset knjiga u jednoj (Kulturno-prosvjetna zajednica Skoplja, 1991)
  • Pjesme iz Botušja – izbor (Dom kulture "Kočo Racin", Skoplje, 1992)
  • Pjesme – deset knjiga u jednoj (Kulturno-prosvjetna zajednica Skoplja, 1993)
  • Poreče (Misla, Skoplje, 1995)
  • Tisuću i jedna nostalgija – izbor (Detska radost, Skoplje, 2001)
  • Zajedno s Filipom (Antolog, Skoplje, 2013)
  • Razgovori s Beti (Antolog, Skoplje, 2013)
  • Stihovane godine (Antolog, Skoplje, 2013)
  • Vječni glas – izbor (Antolog, Skoplje, 2014)
  • Pisma Filipu (Antolog, Skoplje, 2014)
  • Na odmoru kod Filipa (Antolog, Skoplje, 2014)
  • Uvijek s Filipom (Antolog, Skoplje, 2014)
  • Filip je prvak (Antolog, Skoplje, 2014)
  • Kako je Filip naučio azbuku (Antolog, Skoplje, 2014)
  • Biseri za Biseru (Antolog, Skoplje, 2014)
  • Zapisi iz Amerike (Antolog, Skoplje, 2015)
  • Bliske pjesme u dalekoj Australiji (Antolog, Skoplje, 2015)
  • Europa u stihovima (Antolog, Skoplje, 2015)
  • Poreče (Antolog, Skoplje, 2015)
  • Od Botušja do Pariza (Antolog, Skoplje, 2015)
  • Bez rodnog kraja (Antolog, Skoplje, 2016)
  • Köln i ja (Antolog, Skoplje, 2016)
  • Sa domovinom (Antolog, Skoplje, 2016)
  • Iz života po Europi (Antolog, Skoplje, 2016)
  • Makedonske znamenitosti (Antolog, Skoplje, 2016)

Knjige priča za djecu i mlade

  • Rodni kraj sa srcem (Makedonska reč, Skoplje, 2005)
  • Rodni kraj sa srcem (Antolog, Skoplje, 2016)
  • Geburtsende mit Herz – prijevod na njemački (Literatur-Atelier, Bonn, 2016)
  • Bisera i Filip (Antolog, Skoplje, 2016)
  • Bisera und Filip – prijevod na njemački (Literatur-Atelier, Bonn, 2016)

Knjige za odrasle

  • Poezija o poeziji – dvojezično, na makedonskom i rumunjskom (Bukurešt, 2002)
  • Poezija o poeziji – dvojezično, na makedonskom i njemačkom (Matica makedonska, Skoplje, 2012)
  • Tri stoljeća, biografski roman (Makedonska reč, Skoplje, 2005)[8]
  • Poezija u životu pjesnika – dvojezično, na makedonskom i njemačkom (Makedonika litera, Skoplje, 2013)[9]
  • Ljubav još živi – zajednička zbirka sa Thereseom Reuber, na njemačkom (Makedonika litera, Skoplje, 2014)
  • Život za Botušje – dvojezično, na makedonskom i njemačkom (Makedonika litera, Skoplje, 2014)
  • Pjesme iz Kölna – dvojezično, na makedonskom i njemačkom (Makedonika litera, Skoplje, 2014)
  • Poezija o poeziji – prijevod na srpski (Banatski kulturni centar, Novo Miloševo, 2015)
  • Historija ratova – dvojezično, na makedonskom i njemačkom (Makedonika litera, Skoplje, 2015)[10]
  • Tri stoljeća, biografski roman – drugo, dopunjeno izdanje (Makedonika litera, Skoplje, 2016)[11]
  • Drei Zeitalter, biografski roman – prijevod na njemački (Literatur-Atelier, Bonn, 2016)
  • Ispod dobre vode, monografija o rodnom Gornjem Botušju (Antolog, Skoplje, 2016)

Poveznice

Izvori

  1. O Savi Kostadinovskom na web stranici Njemačke digitalne knjižnice, Deutsche Digitale Bibliothek. Pristupljeno: 6. svibnja 2021.
  2. Životopis Save Kostadinovskog na web stranici "Banatskog kulturnog centra", Banatski kulturni centar, 2015. Pristupljeno: 6. svibnja 2021.
  3. "Savo Kostadinovski napišal 127 Knigi poezija i site gi podaril", Sakam da kažam, 3. studenog 2019. Pristupljeno: 6. svibnja 2021.
  4. 4,0 4,1 Životopis Save Kostadinovskog na web stranici Književnog centra "Antolog" , Književni centar "Antolog". Pristupljeno: 7. svibnja 2021.
  5. "Blagodarnica za iselenikot Savo Kostadinovski od Agencijata za iseleništvo", Makedonska nacija, 9. rujna 2020. Pristupljeno: 7. svibnja 2021.
  6. Popis članova Društva pisaca Makedonije Društvo pisaca Makedonije. Pristupljeno: 7. svibnja 2021.
  7. "Ljeto u rodnom kraju" Save Kostadinovskog u Nacionalnoj knjižnici Australije, National Library of Australia. Pristupljeno: 10. svibnja 2021.
  8. "Trite veka", Makedonika litera, 2005. Pristupljeno: 10. svibnja 2021.
  9. "Objavena poetska kniga od Savo Kostadinovski", COOLTURA.mk, 11. ožujka 2014. Pristupljeno: 10. svibnja 2021.
  10. "Dvojazična poetska kniga 'Istorija na vojnite' od Savo Kostadinovski", A1on.mk, 29. ožujka 2016. Pristupljeno: 10. svibnja 2021.
  11. "Trite veka", Makedonika litera, 2016. Pristupljeno: 10. svibnja 2021.

Literatura

  • Pavlovski, J.; Siljan, R.; Smilevski, V. i Todorovski, G. (2004). Makedonski pisateli. Skopje: Društvo na pisateli na Makedonija. str. 124–125. ISBN 9989-855-07-2 

Vanjske poveznice