Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Salko Nazečić

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Salko Nazečić, povjesničar književnosti (Mostar, 10. lipnja 1904. - Sarajevo, 17. veljače 1970.), član AZU BiH.

Završio je studij jugoslavenske i komparativne književnosti s teorijom književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu 1928.

Radio je kao srednjoškolski profesor u Mostaru, Trebinju i Dubrovniku do 1940., a poslije Drugog svjetskog rata na Višoj pedagoškoj školi u Sarajevu 1949.-1950. Jedan je od osnivača Filozofskog fakulteta u Sarajevu 1950. Doktorsku disertaciju pod naslovom Hajdučke borbe oko Dubrovnika i naša narodna pjesma obranio je na Filološkom fakultetu u Beogradu 1956. Bio je dekan Filozofskog fakulteta u Sarajevu 1954./1955. i dugogodišnji šef Odsjeka za jugoslavenske književnosti. Osnovao je Institut za izučavanje jugoslavenskih književnosti u Sarajevu i pokrenuo časopis Pitanja književnosti i jezika. Salko Nazečić bio je član Znanstvenog društva BiH (1961.) i redovni član AZUBiH (1966.).

Nazečićevo književnopovjesničarsko bavljenje bilo je usmjereno u tri pravca: hrvatska književnost u Dubrovniku i Dalmaciji od 15. do 17. stoljeća, usmena književnost i južnoslavenske književnosti 19. i 20. stoljeća.

Salko Nazečić sudionik je NOB-a. Bio je pomoćnik ministra prosvjete BiH, upravnik Narodnog kazališta u Sarajevu i član Udruženja književnika BiH i dr. Dobitnik je 27-srpanjske nagrade i više odlikovanja.

Bibliografija

  • Mala istorija jugoslovenske književnosti, Geca Kon, Beograd, 1938., str. 80.
  • Iz naše narodne epike. I dio. Hajdučke borbe oko Dubrovnika i naša narodna pjesma. (Prilog proučavanju postanka i razvoja naše narodne epike), Svjetlost, Sarajevo, 1959., str. 277.
  • Romantizam kod Hrvata, Rad, Beograd, 1960., str. 45.

Priređene knjige

  • Petar Petrović Njegoš, Gorski vijenac (s komentarima), Svjetlost, Sarajevo, 1947., str. 178.
  • Slavne godine. Narodne pjesme iz narodnooslobodilačkog rata i borbe za socijalizam (izbor, redakcija i predgovor), Svjetlost, Sarajevo, 1949., str. 93.
  • Zbornik savremene bosansko-hercegovačke proze (urednik sa Ilijom Kecmanovićem i Markom Markovićem, autor predgovora), Svjetlost, Sarajevo, 1950., str. 241.
  • 1941-1951. Izbor književnih radova (urednik sa Markom Markovićem i Mehmedom Selimovićem), Svjetlost, Sarajevo, 1951., str. 271.
  • Epske narodne pjesme (izvršio izbor i napisao predgovor), Svjetlost, Sarajevo, 1954., str. 531.
  • August Šenoa, Seljačka buna (priredio i napisao predgovor), Svjetlost, Sarajevo, 1956., str. 259.
  • August Šenoa, Prosjak Luka. Pjesme – Feljtoni – Prikazi (priredio i napisao predgovor), Svjetlost, Sarajevo, 1956., str. 234.
  • August Šenoa, Izbor (priredio i napisao predgovor), Svjetlost, Sarajevo, 1959., str. 138.
  • Junačke narodne pjesme (priredio), Svjetlost, Sarajevo, 1961., str. 366 (drugo izdanje 1969).
  • August Šenoa, Izbor (priredio i napisao predgovor), Svjetlost, Sarajevo, 1961., str. 134.
  • Ilirski pokret (priredio), Svjetlost, Sarajevo, 1961., 134 str.
  • Jovan Sterija Popović, Izbor (priredio i napisao predgovor), Svjetlost, Sarajevo, 1964., str. 120.

Literatura

  • Zbornik radova posvećenih uspomeni Salke Nazečića, Filozofski fakultet u Sarajevu – Svjetlost, Sarajevo, 1972.
  • Spomenica 60. godišnjice Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1950–2010), Filozofski fakultet, Sarajevo 2010, 152-153.