Roridula dentata
| Roridula dentata | |
|---|---|
| R. dentata R. dentata | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Nadred: | Asteranae |
| Red: | Ericales |
| Porodica: | Roridulaceae |
| Rod: | Roridula |
| Vrsta: | R. dentata |
| Dvojno ime | |
| Roridula dentata L. | |
Roridula dentata L. vazdazeleni je grm iz porodice Roridulaceae, endemičan za Zapadni Kap u Južnoj Africi. Jedna je od samo dvije vrste roda Roridula. Listovi su joj prekriveni ljepljivim žljezdastim dlačicama kojima hvata kukce, ali nema vlastite probavne enzime. Hranjive tvari iz plijena dobiva posredno preko stjenice Pameridea marlothi, zbog čega predstavlja jedan od najbolje proučenih primjera posredne biljne mesoždernosti. Kew vrstu prihvaća pod imenom i autorstvom Roridula dentata L. [1]
Opis
Vrsta je slabo razgranat grm visok do približno 2 m. Listovi su uski do lancetasti, a za razliku od druge vrste roda, R. gorgonias, rub im je izrazito nazubljen. Na listovima se nalaze brojne žljezdaste dlačice različite duljine koje izlučuju vrlo ljepljivu smolu. Listovi su često zbijeni prema vrhovima drvenastih izbojaka. [2]
Cvjetovi su ružičasti i razvijaju se u pazušcima gornjih listova na dlakavim cvjetnim stapkama. Cvijet ima pet lapova, pet latica i pet prašnika. Prašnici su u pupu povijeni prema dolje; nakon otvaranja cvijeta mogu se na mehanički podražaj naglo uspraviti i osloboditi pelud. Plod je približno 10 mm duga trogradna čahura, a svaki pretinac kod ove vrste najčešće sadrži jednu veliku sjemenku, dugu oko 5 mm. Cvate uglavnom tijekom južnoafričkog proljeća, osobito u rujnu i listopadu. [3]
Rasprostranjenost i stanište
Roridula dentata južnoafrički je endem Zapadnog Kapa. Raste u planinama područja Clanwilliam, Ceres i Tulbagh, uglavnom na nadmorskim visinama oko 900–1200 m. Nastanjuje fynbos na siromašnim, ispranim tlima, a javlja se na razmjerno vlažnim mjestima uz močvare, vodotoke i druga mjesta gdje je voda dostupna unatoč suhim ljetima kapskog podneblja. Kew širi areal vrste označuje kao Cape Provinces. [2]
Požar je važan dio životnog ciklusa. Odrasle biljke ne preživljavaju nužno vatru, ali požari potiču klijanje sjemena iz tla i obnovu populacije. Prečesti požari ili požari u nepovoljno doba, zajedno s pretvaranjem staništa u poljoprivredno zemljište, mogu lokalno ugroziti populacije. [2]
Hvatanje plijena i odnos s Pameridea marlothi
Ljepljive žlijezde hvataju kukce, ali biljka nema probavne enzime kojima bi ih sama razgradila. Na njoj stalno živi miridna stjenica Pameridea marlothi (Miridae), koja se može kretati između ljepljivih dlačica bez zarobljavanja. Ona jede uhvaćeni plijen i izlučuje otpadne tvari na listove; dušik i druge hranjive tvari biljka zatim apsorbira kroz vrlo tanku kutikulu. [4]
Pokusima s izotopima utvrđeno je da pri maloj brojnosti drugih grabežljivaca oko 70 % dušika biljke može potjecati od uhvaćenog plijena, prenesenog upravo preko stjenica. Međutim, na R. dentata živi i specijalizirani pauk Synaema marlothi, koji također jede uhvaćene kukce i može smanjivati broj stjenica; time učinkovitost posrednog dobivanja dušika može pasti i do približno 30 %. [5]
Sistematika i ime
Linnaeus je ime Roridula dentata objavio 1764. u šestom izdanju djela Genera Plantarum. Kew ga danas prihvaća kao valjano ime vrste. Specifični epitet dentata znači „nazubljena”, prema upadljivo nazubljenim rubovima listova, jednom od najlakših obilježja za razlikovanje od R. gorgonias. [1]
Sinonimi
Ima šest prema Kewu — jedan homotipski i pet heterotipskih. [1] Homotipski:
- Drosera roridula Thunb. — nom. superfl.
Heterotipski:
- Drosera verticillata (Burm.f.) L.
- Ireon verticillatum Burm.f.
- Roridula brachysepala Gand.
- Roridula muscicarpa Gaertn.
- Roridula verticillata (Burm.f.) Pers.
Zaštita
Službena SANBI-jeva Crvena lista trenutačno vodi Roridula dentata kao LC – najmanje zabrinjavajuća, s populacijskim trendom označenim kao stabilnim. Procjena je iz 2005., a nalazi se u aktualnoj verziji njihove baze. [6]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Plants of the World Online, pristupljeno 14. listopada 2026.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 Roridula dentata, pristupljeno 14. listopada 2026.
- ↑ Facilitated selfing offers reproductive assurance: a mutualism between a hemipteran and carnivorous plant, pristupljeno 14. listopada 2026.
- ↑ Adaptations to Foliar Absorption of Faeces: a Pathway in Plant Carnivory, pristupljeno 14. listopada 2026.
- ↑ It takes two to tango but three is a tangle: mutualists and cheaters on the carnivorous plant Roridula, pristupljeno 14. listopada 2026.
- ↑ Red List of South African Plants, pristupljeno 14. listopada 2026.